Čitajmo da ne ostanemo bez riječi

Kultura čitanja prilagođena suvremenom digitalnom okruženju, za društvo budućnosti spremno na izazove modernoga doba i s vizijom knjige dostupne svima, gdje se čitalačke navike sustavno i institucionalno potiču od najranije dobi a književna produkcija učinkovito i kontinuirano podupire, ciljevi su Nacionalne strategije poticanja čitanja za razdoblje 2017-2022, usvojene na sjednici Vlade 2. studenoga pod krilaticom „Čitajmo da ne ostanemo bez riječi“. Strategija je zajednički dokument dvaju ministarstava koja bi je trebala i provesti – Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja – a za provedbu su, kako je nakon Vladine odluke najavila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, osigurana sredstva u državnom proračunu RH do 2019.

Njezino je usvajanje posebno važno u okolnostima recentne krize u knjižarskoj mreži kada je, pojasnila je ministrica kulture, postalo jasno da sve mjere koje se sada provode (potpore, otkupe, stimulacije i druge) nisu dugoročno održive ako se učinkovito ne poveća broj građana koji redovito čitaju sa sadašnjih tek 53 posto.

Za provedbu Strategije MK osiguralo je sredstva u iznosu od 500 tisuća kuna godišnje za godine 2017. i 2018. te milijun kuna za 2019, dok je MZO osigurao 276.033 kune za 2017, tj.  441.908 kuna za 2018. te 413.409 kuna za 2019.

To su, istaknula je ministrica na sastanku s novinarima u Ministarstvu kulture, tek inicijalna sredstva a njihova će precizna lokacija ovisiti o usvojenim akcijskim planovima za svaku godinu provedbe, koje će MK i MZO zajednički izrađivati temeljem Okvirnog akcijskog plana za provođenje Strategije.

Prioritete toga plana iznijela je Maja Zrnčić iz Ministarstva kulture, istaknuvši da Strategija ima tri ključna cilja, koja bi se trebala realizirati provedbom 15 specifičnih ciljeva i primjenom 42 planirane mjere.

Prvi je cilj Strategije uspostava učinkovitoga društvenoga okvira za podršku čitanju, za što treba osigurati mehanizme praćenja i evaluacije njezinih učinaka kako bi se, rekla je ministrica, po pojedinim tematskim područjima mogli djelotvornije pratiti učinci mjera u odnosu na postavljene polazne ciljeve. „Jednom kad imate strategiju dužni ste pratiti podatke, a to je ono što je do sada u našoj kulturnoj politici izostajalo“, dodala je.

Razvoj čitalačke pismenosti i osposobljavanje čitatelja za aktivno i kritičko čitanje, što je drugi ključni strateški cilj dokumenta, ima se ostvariti planiranom provedbom programa poticanja čitanja djeci u ranoj i predškolskoj te u školskoj dobi te u radu s odraslima. To podrazumijeva rad na osnaživanju suradnje svih dionika – od roditelja, preko odgajatelja, do učitelja i nastavnika, pa i obiteljskih i drugih liječnika.

O tome kako posredujemo literaturu od najranije dobi ovisi kakvi će čitači budući hrvatski građani postati, zato je upravo promjena načina toga posredovanja jedan od ključnih elemenata Strategije.

Ministrica je istaknula da će u tome ključnu ulogu imati MZO, koje mora informirati i educirati roditelje o važnosti čitanja, ali i sustavno uvoditi dobro osmišljene programe i aktivnosti u odgojno-obrazovni proces.

Jedna je od mjera predviđenih Strategijom promijeniti predmetne programe hrvatskoga jezika i svih drugih predmeta tamo gdje je to prikladno, kako bi svojim ciljevima, ishodima i sadržajima izravno promicali i osnaživali razvoj potrebe za čitanjem, kritičkim mišljenjem i čitanjem iz užitka. To, po riječima ministrice, znači da će biti potrebno ciljeve Strategije na neki način ugraditi u kurikularnu reformu.

Budući da je MZO svojom dosadašnjom aktivnom involviranošću u procese izravno i neizravno vezane uz ciljeve Strategije, kao i drugim potezima tijekom mandata tekuće Vlade (ove godine MZO je značajno povećao sredstva za otkup knjiga u školskim knjižnicama te najavio još veća izdvajanja u 2018) pokazao spremnost na prilagodbu i razumijevanje za tu problematiku, ministrica kulture izrazila je iznimno zadovoljstvo dosadašnjom te pozitivna očekivanja od buduće suradnje.

Naglasila je da je za MK posebno važna i suradnja s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, jer je u planu implementaciju Strategije financirati u velikoj mjeri iz Europskog socijalnog fonda – u projekciji izračuna za 2018. i 2019. planira se financiranje u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020. u visini dva milijuna kuna godišnje.

Treći je ključni cilj Strategije osiguravanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala, a misli se ostvariti sustavnim ulaganjem u pisce, ilustratore i prevoditelje i u njihovo djelovanje, potporom nakladničkoj i knjižarskoj djelatnosti, povećanjem produkcije i dostupnosti knjige i sl. Istaknuto mjesto u Strategiji zauzima rast vidljivosti e-knjiga, unutar šireg konteksta ukazivanja na potrebu održivog korištenja digitalnih kulturnih sadržaja.

Kako će nacionalna kampanja točno izgledati i odakle će krenuti još nije utvrđeno, a sve će biti određeno akcijskim planom, koji bi trebao biti gotov do konca ove godine.