Baština hrvatske znanosti

Svake godine Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske u svrhu popularizacije znanosti i povijesti hrvatskoga prirodoslovlja održava znanstveni skup diljem Lijepe naše prisjećajući se važnih znanstvenika iz kraja u kojem se skup održava. Ove godine skup je održan 20. listopada u prostorijama Galerije grada Zaboka. Skup su otvorili predsjednik OMH-a iz Zaboka Ivica Balagović, zamjenica gradonačelnika Zaboka Valentina Đurek, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu KZŽ-a Ivan Lamot, zamjenica gradonačelnika Pregrade Gordana Križanec Ružić, predstavnik HAZU-a akademik Nikola Ljubešić i pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku MH Jasna Matekalo Draganović.

Kako je to prvi put da se u Krapinsko-zagorskoj županiji održava znanstveni skup posvećen isključivo prirodoslovcima iz Hrvatskog zagorja, koji su, nažalost, široj javnosti manje poznati, većina slušateljstva bili su učenici i njihovi mentori, što nije neobično jer je Zabok poznat po izvrsnim školama i uspjesima učenika, kako je istaknula i zamjenica gradonačelnika u svom pozdravnom govoru.

Nepoznato o znamenitim Zagorcima

Znanstveni skup započeo je predavanjem Jakova Radovčića o Dragutinu Gorjanović-Krambergeru; krapinskom neandertalcu i evolucijskim paradigmama. Predstavljen je Krambergerov rad i njegova teza biološkoga kontinuiteta između neandertalca i suvremenog Homo sapiensa, ali i sama koncepcija Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini jer je Radovčić jedan od autora muzejskog postava. Na započetu temu o neandertalcima nadovezala se Davorka Radovčić, u čijem smo izlaganju saznali da su se neandertalci kitili orlovim kandžama te da su uz kanibalizam razvijali i društveni život. Tatjana Kren predstavila je suautorski rad s Brankom Hanžekom Meteorit Hrašćina (Hraschina) i njegova važnost u znanosti. Meteorit je pao 1751. u selu Domovec kod Hrašćine i veći dio završio je u Muzeju prirodnih znanosti u Beču, dok je manji dio, uz odobrenje cara Franje, podijeljen lokalnim kovačima. Vanja Flegar u izlaganju Epistolarna zbirka Andrije Dudića upoznala je slušateljstvo s korespondencijom humanista hrvatskoga podrijetla s poznatim osobama kulturnog i političkog života njegova doba (16. st.) i značaju njegovih Epistula, od kojih je još velik dio neobjavljen i nedovoljno proučen. Andrija Dudić široj javnosti nije poznato ime jer je uglavnom živio i radio u inozemstvu te su i njegova pisma objavljena u izdanju Poljske akademije znanosti i Mađarske akademije. Izlaganje Snježane Paušek-Baždar Prirodoslovlje u doba Ljudevita Gaja pozorno je praćeno. Slušateljstvo je upućeno u činjenicu da se utemeljenje prirodoslovne sredine odvijalo putem časopisa i to posebice u Gajevoj Danici i Novouređenom ilirskom kalendaru. Iznimnu važnost imao je i osnutak Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva jer je to prvo društvo koje je počelo raditi na prikupljanju naziva na hrvatskom jeziku.

Začetak farmaceutske industrije u Hrvatskoj zapravo je bio u Hrvatskom zagorju, točnije u Pregradi, što je auditorij saznao iz izlaganja Suzane Inić, koja je predstavila suautorski rad s Vanjom Flegar Ljekarničke obitelji Thierry i Feller – začetnici farmaceutske industrije u Hrvatskoj. Francuz Thierry stalno se nastanivši u Pregradi otvara ljekarnu Angjelu čuvaru i 1893. osniva prvu tvornicu lijekova u tom dijelu Europe. Najpoznatiji Thierryjevi proizvodi bili su balzam i mast koje je registrirao u Londonu i zaštitio znakom zelene opatice.

Da je Zagorje bilo plodno tlo za razvoj farmaceutske industrije, potvrđuje podatak da je i u Donjoj Stubici ljekarnik Feller otvorio tvornicu-laboratorij za poznati pripravak koji je sve liječio Elsa-fluid. Vesna Vučevac Bajt u predavanju Zaslužni veterinari Hrvatskog zagorja predstavila je četiri veterinara (Tomislav Markuš, Fran Ž. Lisak, Milan Njemčić i Dragutin Pozajić). Oni su djelovali u drugoj polovici devetnaestoga i prvoj polovici 20. stoljeća te pripadaju najstarijoj generaciji hrvatskih veterinara. U radu Vanje Flegar i akademika Nenada Trinajstića o životu i radu profesora Franje Krleže iz Krapine prvi je put analiziran Krležin rad objavljen u Nastavnom vjesniku 1940/41, u kojem je predložio svoju modifikaciju tablice periodnog sustava u kružnom obliku jer bolje, po njegovu mišljenju, prikazuje građu atoma. Iako je Krleža bio autor nekoliko udžbenika iz kemije, kružnu tablicu periodnog sustava ne možemo pronaći u njima pa autori zaključuju da njegov prijedlog nije zaživio. August Janeković predstavio je bogat životopis Hrvoja Ivekovića, anorganskog kemičara, koji je 1945. bio i dekan Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta u Zagrebu, rektor Sveučilišta (1954–56), član HAZU-a (od 1969), predsjednik Hrvatskoga kemijskog društva i Matice hrvatske (1968–70). Hrvoje Iveković, rodom iz Klanjca, bio je sjajan i cijenjen intelektualac, a voljeli su ga njegovi prijatelji umjetnici Augustinčić i Radauš.

Arhitektura i priroda

Predavanje iz biologije, popraćeno odličnom prezentacijom i slikama o rijetkim starim stablima tise koje još žive i rastu na zagorskoj strani Medvednice, upoznao nas je Darko Mihelj. Tise, nažalost, u Hrvatskoj ima malo jer su stabla posječena radi kvalitetne građe, stoga preostala moramo cijeniti i čuvati. Isti predavač predstavio je rad Značajan krajobraz Zelenjak – Risvička i Cesarska gora u kojem je detaljno prikazao biljni i životinjski svijet te geološke i speleološke objekte zaštićenoga područja Krapinsko-zagorske županije, koje je 2011. proglašeno značajnim krajobrazom na temelju Zakona o zaštiti prirode. O matematičaru Stjepanu Škreblinu iz Pregrade, jednom od najplodnijih autora izvornih matematičkih udžbenika te najistaknutijem metodičaru matematike, predavao je Ivica Vuković (Prilog istraživanju bio-bibliografije S. Škreblina). Mnogi podaci iz Škreblinova života i rada nepoznati su, te o tom vrsnom matematičaru u suvremenoj Hrvatskoj enciklopediji koju izdaje Leksikografski zavod M. Krleže nema natuknice, iako su i u Zagrebu i u Pregradi ulice nazvane po njemu. Rad o Škreblinu suautorski je rad Ivice Vukovića s Anđom Valent i Željkom Hanjšem. Mijo Šilobod Boltić, o kojemu je govorio Darko Veljan, jedan od župnika koji je držao pučku nastavu, a 1758. je dao tiskati kajkavski priručnik matematike Aritmetika Horvatszka – opsežnu knjigu o računu, prvu knjigu iz matematike na hrvatskom jeziku. Ilirac Vatroslav Bertić iz Orehovice kod Bedekovčine, mjernik i geometar, u povijesti matematike ostaje prvi u nastojanju da se ostvare neki rezultati u području matematičke logike. Predavanje Zvonka Pađana o arhitektu Ćirilu Metodu Ivekoviću iz Klanjca plijenilo je pozornost svih slušatelja. Predavač je aktivno komunicirao sa slušateljstvom tražeći od njih odgovore i podvlačeći važnost arhitekta Ivekovića u drugoj polovici 19. stoljeća osvješćujući potrebu poznavanja i očuvanja baštine koja ima korijen u Zagorju. Naglasak je stavljen i na pravilan i kreativan odnos prema prirodnom ambijentu i potrebi suživota arhitekture i prirode. O perivojima u Hrvatskom zagorju čulo se na predavanju Ivane Jurčić. Opisano je i slikom predstavljeno jedanaest perivoja (Stubički Golubovec, Donje i Gornje Oroslavje, Bedekovčina, Mirkovec, Bežanec, Miljana…). Autorica je prikazala njihovo nekadašnje stanje i današnje, uglavnom zapušteno.

Završno predavanje bilo je vezano uz predstavljanje 26. broja časopisa Prirodoslovlje, u kojem su otisnuti radovi predstavljeni na skupu u Zaboku. Barbara Bulat, glavna urednica, osvrnula se na rad i djelovanje Odsjeka za prirodoslovlje i matematiku MH od njezinih početaka do današnjih dana, a završna riječ pripala je predstavniku HAZU-a akademiku Nikoli Ljubešiću koji je sumirao održana predavanja.

Drugi dan skupa predavači i članovi Ogranka Matice hrvatske iz Zaboka proveli su na stručnom izletu, koji je, sudeći po komentarima prisutnih, bio izvrsno organiziran, pri čemu posebno zahvala pripada ravnatelju Muzeja krapinskih neandertalaca Jurici Sabolu i gradonačelniku Pregrade Marku Vešligaju. Skup se održao uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Zaboka, Grada Pregrade i Krapinsko-zagorske županije. Sudionici 26. prirodoslovnog skupa ocijenili su ga vrlo uspješnim i poticajnim za dalji rad i istraživanja.