Nagrada Gjalski Kristianu Novaku

Kristian Novak ovogodišnji je dobitnik književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski za najbolje objavljeno prozno djelo 2017. Nagrada mu je pripala za roman Ciganin, ali najljepši objavljen u Nakladi OceanMore iz Zagreba. Peteročlano povjerenstvo za dodjelu nagrade, članovi Društva hrvatskih književnika Stjepan Čuić i Ivica Matičević, književnica i profesorica, dobitnica Gjalskoga 2014. Julijana Matanović i profesorice hrvatskoga jezika i članice odbora manifestacije Sofija Keča i Ingrid Lončar jednoglasno su odlučili dodijeliti nagradu višeslojnom romanu koji je postao nezaobilaznim dijelom hrvatske suvremene književnosti. „Romski protagonist Sandi, koji je romanu dao ime, velik i važan lik novije hrvatske proze, i njegova ispovijed Japici, opisi romskog života u Đinjcu i naputci o odrješenju od simboličko-iracionalnih čvorova iskustva što ih je za osobne zemaljske orijentire svezao strašni pauk – najupečatljivija su mjesta romana, dokaz izvorne i duboke Novakove imaginacije i stvaralačkog umijeća, mjesta koja stvaraju razliku u suvremenoj hrvatskoj umjetničkoj prozi, ne samo u posljednjih nekoliko godina, nego i desetljeća“, istaknuo je u obrazloženju Ivica Matičević.

Ispripovijedan iz perspektive četiriju različitih pripovjedača – životno, sudbinski i povijesno obilježenih pojedinaca, žene Milene koja se iz Zagreba vraća u malo rodno međimursko selo Sobolščak, Kurda Nuzata iz Mosula, Roma Sandokana (Sandija) iz Bukova Dola i policajca Plančića iz Zagreba, roman povezuje i prepleće životne putove likova-putnika i tragača za vlastitom egzistencijom i propitivanjem pripadnosti, pojma odviše krhke strukture, koji izranja napetosti među pripadnicima različitih rasa, nacionalnoga identiteta, vjere i kulture – različitih civilizacijskih krugova. Različitosti se prepleću upravo u Međimurju, području između dviju rijeka, Mure i Drave, kao sjecištu Različitih, starosjedilaca i izbjeglica koji će se pokazati duboko povijesno sraslim s područjem. Različiti u postupcima, karakteru ili suočavanju s dvojbama, likovi postaju Isti – determinirani Strahom i težnjom za dostojanstvenim životom. Njihove težnje dovode do svojevrsnoga poopćavanja ljudskih potraga u sliku društvene cjeline, uvjetovane zajedničkim svjetlom ili mrakom. I cjelina-okolina mijenja se s obzirom na reakcije likova u različitim situacijama i suočavanje s istinskim ljudskim, Strahom.

Od problema izbjegličke krize, pogleda na daleka egzotična mjesta i narode koji dolaze u tuđe zemlje, odlaska, dolaska i povratka do domoljubnih ideala u sukobu s ilegalnim i moralno dvojbenim postupcima, autor jezičnom raznolikošću i idiomom međimurskoga kraja roman razvija u dvije glavne tematske struje: hrvatsku-romsku-međimursku te mosulsku-kurdsku-izbjegličku i povezuje ih pitanjem ljudske egzistencije i povijesne određenosti.

Središnja svečanost cjelotjedne kulturne manifestacije Dani K. Š. Gjalskog i dodjela nagrade, koju čine povelja, plaketa s likom K. Š. Gjalskog i novčani iznos, održat će se 28. listopada u središnjem prostoru OŠ Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku.