Estonska književnost u posjetu Hrvatskoj

Društvo hrvatskih književnika (DHK) ugostilo je 20. listopada u Zagrebu četvero suvremenih estonskih književnika, pjesničkih i proznih glasova mlađe i srednje generacije kojih književni opus, kako je tom prigodom rečeno, zavređuje širu raspoznatljivost, a s kojim zbog nepostojećih prevoditeljskih veza između Hrvatske i Estonije hrvatski čitatelji nažalost nisu upoznati.

Gostovanje je rezultat suradnje s Estonskim društvom književnika, a jedan je od ključnih ciljeva, po riječima Ružice Cindori iz DHK-a, jačanje međukulturnih odnosa postavljanjem temelja za razvoj prevodilačkih veza.

„U Hrvatskoj praktički ne postoje prijevodi estonskih autora, odnosno, tek ih je nekoliko dostupno, i to u prijevodu s francuskoga ili engleskoga, jedan od kojih iz 1944“, rekla je Ružica Cindori.

Ideja je dvaju društava senzibilizirati domaću javnost na postojanje žive i zanimljive književne scene u toj zemlji na sjeveroistoku Europe s jedva oko milijun govornika te zainteresirati hrvatske studente za učenje estonskoga jezika, za što na estonskoj strani postoji spremnost u smislu stipendiranja njihova boravka i studija u Estoniji.

O čemu pišu suvremeni estonski pisci i pjesnici i kako to u izvorniku zvuči, čitanjem svojih su djela pokušali predočiti pjesnik i novinar Karl-Martin Sinijärv, pjesnikinje Doris Kareva i Veronika Kivisilla te Berk Vaher, koji piše i pjesme i prozu.

Goste je u prostorijama DHK-a uvodno pozdravio dopredsjednik toga društva Božidar Petrač, koji je kao prvi „opipljivi“ rezultat suradnje najavio objavu izbora iz estonske poezije u novom broju DHK-ova časopisa Republika u prijevodu Nikole Đuretića, „kao jedan barem malen pokazatelj toga kako pjesništvo u toj zemlji i literaturi diše i kako se osjeća“.

Na pozivu, gostoprimstvu i prijevodima u ime autora domaćinima je zahvalila Veronika Kivisilla, kazavši kako se nada da će taj posjet doista biti prilika da sa sobom u Estoniju ponesu dobru hrvatsku književnost, što je i glavni razlog njihova dolaska.

Autorica koja se već prvom knjigom poezije 2011. etablirala u domovini kao zanimljiv novi pjesnički glas čiji je humor usmjeren na male „ali ne i nevažne“ detalje svakodnevice, Veronika Kivisilla (1978) najavljena je kao pjesnikinja bogata jezičnoga izraza u kojemu se stapaju priroda i urbanost.

Kao jedna od najosebujnijih figura suvremene estonske pjesničke scene predstavljen je Karl-Martin Sinijärv (1971), „pjesnik, šoumen, novinar i sladokusac“, koji je prvu pjesničku zbirku objavio kad je imao tek sedamnaest godina. Veliki jezični eksperimentator, Sinijärv piše lirske ljubavne pjesme u kojima se zrcali njegova romantična trubadurska duša, uz dozu samoironije i sarkazma.

U Zagrebu je gostovala i nagrađivana pjesnikinja i prevoditeljica Doris Kareva (1958), autorica jedne knjige eseja te četrnaest pjesničkih zbirki prevedenih na dvadesetak jezika svijeta, „čiji poetski izraz karakterizira podložnost čvrstoj formi, ekonomičnost i jednostavnost jezika“.

Društvo je zaokružio Berk Vaher (1975), pisac opisan kao pripadnik alternativne struje koja koristi intertekstualne referencije, poigrava se riječima i rečeničnim strukturama, grafizmima i različitim tipovima slova. Debitirao je 2000. sa zbirkom kratkih priča, no povremeno piše i poeziju, a napisao je i jedan roman.

DHK je ugostio i filologinju i prevoditeljicu Ingrid Velbaum-Staub, čelnicu Estonskoga društva književnika.

Kratke uvodne biografije gostujućih autora iznio je Dubravko Jelačić Bužimski, a izbor iz djela u prijevodu na hrvatski interpretirao je dramski umjetnik Darko Milas.