Čuvari narodnog identiteta

Matičinu 175. obljetnicu postojanja Ogranak Matice hrvatske u Čabru obilježio je zajedno s dvjema velikim obljetnicama djelovanja u toj mikroregiji u sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara, koja obuhvaća i naselja Gerovo, Plešce, Prezid i Tršće – 140. obljetnicom djelovanja Matice hrvatske u Čabru i 25. obljetnicom obnovljena rada Ogranka. Početak djelovanja Matice hrvatske u Čabru seže u 1877. godinu, kada je zabilježen prvi prinosnik – čabarski bilježnik Luka Gašparac. Već iste godine zabilježena su i prva članstva. Nakon utrnuća Matičina rada Ogranak je 17. lipnja 1992. održao obnoviteljsku skupštinu, a od tada ga vodi predsjednik Ivan Janeš. Slavljenjem obljetnica 2017. godine prilika je i da se rezimiraju postignuća Ogranka u očuvanju čabarske kulturne baštine. Budući da se čabarski govori ističu, značajem i posebnošću, kao najsloženiji i najarhaičniji govori kajkavskog dijalekta u Hrvatskoj, Ogranak je prepoznao potrebu da se zaštite, posebnu pažnju posvetivši tomu da čabarski govori žive i da se tako očuvaju. U 25 godina djelovanja Ogranak je izdao 64 knjige, od toga trinaest knjiga na čabarskom govoru i dva rječnika, a 2014. izdao je i antologiju čabarskog pjesništva. Značenjem se ističu dva rječnika autora Slavka Malnara – Pamejnek s oko 7500 riječi, u kojem je svaka riječ oprimjerena rečeničnim kontekstom, i Rječnik govora čabarskog kraja s oko 13.000 riječi. Oba rječnika nagrađena su Srebrnom poveljom Matice hrvatske i sufinanciralo ih je Ministarstvo kulture. Na prijedlog Ogranka Ministarstvo kulture 2015. dodijelilo je čabarskim govorima status nematerijalnoga kulturnog dobra. Ogranak je također zaslužan za čuvanje i zaštitu spomeničke kulturne baštine čabarskog kraja – 1996. omogućio je gradnju krova i postavljanje zvona na crkvi sv. Ane u Malom Lugu. Obnova je završena 1999. te je crkva registrirana kao spomenik kulturne baštine. Inicirao je i obnovu tipične goranske kuće Vesel u Prezidu i obnovu križa na čabarskom groblju. Za zasluge u promicanju narodnog i kulturnog identiteta, očuvanje čabarskog govora i zaštitu spomeničke kulturne baštine Ogranak je u povodu 20. obljetnice obnovljena djelovanja primio Srebrnu plaketu Grada Čabra.

Višestruko obljetničarska godina obilježena je predstavljanjem triju knjiga. U Osnovnoj školi Petar Zrinski u Tršću 7. listopada predstavljena je zbirka pjesama u prozi pjesnikinje i povjesničarke umjetnosti Branke Arh, napisana na čabarskome dijalektu Zad za dȩvit ṷaglu (Iza sedam uglova). Predsjednik Ogranka Ivan Janeš, ujedno urednik, naglasio je kako je tom knjigom Branka Arh uvelike obogatila dijalektalnu književnost, ali i čabarske govore. Izazov za čitatelje je i CD s interpretacijom pjesama, koji omogućuje, uz čitanje, i pažljivo slušanje pjesama. O knjizi je govorila i recenzentica Marija Malnar Jurišić. Predstavljanje je moderirao novinar Novog lista Marinko Krmpotić, a glazbeni mu je obol dao učenik Glazbene škole Jakov Malnar odsviravši na klaviru skladbe Edmunda Neuperta i Petra Iljiča Čajkovskog.

Uvelike je zaslužan za očuvanje goranske povijesti, riječi i kulture Čabranin Slavko Malnar. Uz već spomenute rječnike čabarskog govora svoja dugogodišnja istraživanja uobličio je u knjizi Povijest čabarskog kraja. Prvi je put ta knjiga izdana 2007, a drugo, dopunjeno i prošireno izdanje, 2016. Predstavljanje novog izdanja održano je u Rijeci 18. listopada, zahvaljujući tamošnjem Društvu Gorana. Na petstotinjak stranica knjiga donosi podatke od antičkog doba do sadašnjosti. Autor predgovora drugog izdanja Željko Bartulović istaknuo je da ovoliki trud može uložiti samo intelektualac koji voli i poštuje svoj kraj, ljude u njemu te njihovu povijest i tradiciju. Knjiga sadržava bogatu dokumentarnu građu: 556 fotografija, 82 dokumenta i 18 geografskih karti. Autor je pojasnio da se novo izdanje od prethodnoga razlikuje po tome što na dodatnih 150 stranica donosi čabarsku povijest nakon Drugoga svjetskog rata. Uz Grad Čabar Ogranak je u izdavanju imao i potporu Primorsko-goranske županije. Pročelnik Ureda županije Goran Petrc na predstavljanju je naglasio važnost Malnarove knjige kao čuvarice povijesti jednog dijela Županije, što je iznimno vrijedno, posebno danas u doba globalizacije.

Uz poseban se govor Čabar diči i posebnim ljudima. Jedan od takvih bio je mirotvorac Ante Starčević, kojemu je počast odana objavom knjige Nade Glad Goranski mir-ovi u izdanju čabarskog Matičina ogranka. Ta je knjiga predstavljena u Matičinoj središnjici u Zagrebu 19. listopada. Na predstavljanju su se Ivan Janeš, Željko Raukar, Jadranka Brnčić i autorica Nada Glad, uz glazbenu potporu ansambla Goranke iz Zagreba, prisjetili goranskog heroja mirotvorstva iz Mrkoplja, koji je tijekom ratnih devedesetih neumorno radio na približavanju hrvatskih i srpskih sela i obitelji u Gorskom kotaru. Iz toga je iznikla i danas u svijetu poznata Škola mira, u kojoj su se okupljali mladi iz različitih naroda. Škola je omogućavala odgoj u zajedničkom radu i raspravama u smjeru nenasilna rješavanja sukoba, poštivanja različitosti i razvijanja kreativnosti.