Prijelomnica hrvatske povijesti

Kapitalni nakladnički projekt Povijest Hrvata Matice hrvatske dobio je svoj VI. svezak. Knjiga Temelji moderne Hrvatske predstavljena je 3. listopada u Matici hrvatskoj kao sastavni dio projekta započeta prije deset godina sa svrhom cjelovitog i modernog prikaza povijesti našeg naroda. Matica kao jedan od najvećih nacionalnih izdavača time nastavlja tradiciju dosadašnjih povijesnih sinteza proizašlih iz pera naših velikih umova Tadije Smičiklasa, Vjekoslava Klaića i Ferde Šišića.

Okupljene je pozdravio moderator promocije, glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić koji je upoznao publiku s predstavljačima: urednicama Jasnom Turkalj i Vlastom Švoger te recenzentima Stjepanom Ćosićem i Zlatkom Matijevićem.

U knjizi je obrađeno tzv. „dugo“ 19. stoljeće jer se iznesene teze, dokazi i analize procesa integracije hrvatskog naroda odnose na razdoblje od kraja 18. stoljeća, odnosno smrti cara Josipa II, do kraja Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije; na razdoblje od epohalne važnosti za našu državu, koja je u početku bila teritorijalno nesuverena, nije imala standardni jezik ni pismo, a tijekom toga stoljeća došla je do temelja teritorijalnog, kulturnog i nacionalnog integriteta.

Urednica knjige Jasna Turkalj pojasnila je kako u svesku nije obrađena samo politička povijest, već i teme s područja umjetnosti, kulture, demografije i pravosuđa. „Pokušali smo dati cjelovit prikaz povijesti Hrvatske na mikro- i makrorazini, pa su u sintezi pomno prikazani odnosi sa Svetom Stolicom, Mletačkom Republikom i poslije Italijom, Napoleonovom Francuskom, kao i s Osmanskim Carstvom te naravno odnos između Austrije, Mađarske i Hrvatske, kojem je dana najveća pozornost“, rekla je Jasna Turkalj. To doba smatra se „stoljećem nacije“, kako u Europi, tako i u nas, pa knjiga obiluje kulturnim, političkim i društvenim zbivanjima.

Da je riječ o kapitalnom djelu hrvatske, ali i europske povijesti i kulture, potvrdio je i recenzent knjige Stjepan Ćosić istaknuvši kako knjiga takva opsega ne može biti djelo pojedinog ili nekolicine autora već zahtijeva dovoljan broj stručnjaka s različitih područja kako bi se historiografski pokazalo što vjernije stanje u tadašnjem društvu. Ćosić je pohvalio svih 26 autora koji su sudjelovali u pisanju ove sinteze te urednice i nakladnika Maticu hrvatsku, rekavši pritom: „Dugo 19. stoljeće zrcali se iz ove sinteze kao najkompleksnija prijelomnica političke, jezične, gospodarstvene i kulturne hrvatske povijesti, a posebno je hvalevrijedan širok obuhvat različitih relevantnih informacija u sintezi kao i njezina izbalansirana koncepcija.“

Na kompleksnost i važnost hrvatskog 19. stoljeća osvrnuo se i drugi recenzent Zlatko Matijević, koji je istaknuo kako su ga se dvije teme u knjizi posebno dojmile: panslavizam, koji je do sada bio obrađen s jezičnog i književnog aspekta, dok je ovdje zastupljen i politički dio; te nova saznanja o hrvatskim pokušajima uređenja Austro-Ugarske Monarhije na trijalističkom načelu.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović citirao je grofa Janka Draškovića, koji je pri utemeljenju Matice rekao: „Najpoglavitija svrha društva našega jest nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izobrazi. …“ istaknuvši kako je to i danas svrha Matice te kako izdavaštvo mora poslužiti i drugim granama poput kulture, obrazovanja, ali i gospodarstva, zbog čega je pokrenut projekt Povijest Hrvata, u koji je uključeno 150 stručnjaka iz različitih znanstvenih polja.