Povijesni glazbeni užitak

Dubrovački muzeji i udruga Sve ostalo je glazba u sklopu dugogodišnjega zajedničkog projekta Druga strana povijesti izradili su multimedijalnu prezentaciju fortepijana iz Kneževa dvora bečkoga graditelja Antona Waltera. Multimedijalna prezentacija, koja se projicira putem tableta postavljena uz fortepijano, uz povijesni pregled instrumenta, omogućava posjetiteljima muzeja u Kneževu dvoru i reprodukciju videosnimaka glazbenih izvedbi na tom raritetnom glazbalu iz 1790. Predstavili su ga voditeljica Kulturno-povijesnog muzeja Vedrana Gjukić-Bender, voditeljica projekta Ivana Jelača te Ervin Šilić, direktor tvrtke Novena, koja je tehnički izradila aplikaciju. Nakon prezentacije program je nastavljen koncertom pijanistice Ivane Jelača i austrijskog umjetnika, baritona Georga Lehnera. Koncert je programski dio Godine kulture Austrija–Hrvatska 2017. Suorganizatori su koncerta Austrijski kulturni forum Zagreb i Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik.

Austrijski bariton Georg Lehner i dubrovačka fortepijanistica Ivana Jelača pred brojnom publikom iznijeli su djelić atmosfere aristokratskih salona s kraja 18. stoljeća s djelima Haydna, Mozarta i Jarnovića te dubrovačkoga skladatelja-amatera, po zvanju diplomata, Luka Sorkočevića.

Koncert je započeo elegantnom interpretacijom Ivane Jelača Sorkočevićeve Sonate u A-duru, nakon čega je uslijedio kolaž Mozartovih i Haydnovih pjesama u izvedbi dubrovačkoj publici otprije poznata pjevača Georga Lehnera uz pratnju Ivane Jelače na fortepijanu. To su Haydnove Eine sehr gewöhnliche Geschichte, Sailor’s song i The Wanderer te Mozartove Gesellenreise, Komm, liebe Zither, Wer ein Liebchen hat gefunden, Horch auf den Klang der Zither. Posebno je istaknuti vrlo osjećajnu izvedbu Mozartove Abendempfindung, u kojoj je došao do izražaja lijep i topao Lehnerov bariton te njegov smisao za uživljenu i dinamički iznijansiranu interpretaciju. Fortepijanistica Ivana Jelača plijenila je pozornost tumačenjem Haydnove Sonate u G-duru Hob XVI: G1 te posebno muzikalnom interpretacijom Mozartova Ronda u a-molu, KV511 i Jarnovićeve Fantasia in rondo.

Iako se Jarnović ni kao skladatelj niti kao virtuoz, za kojeg se pretpostavlja da je hrvatskoga podrijetla, ne dovodi u užu vezu s Austrijom, njegova su se djela cijeli životni mu vijek nalazila na „top-ljestvicama“ najpopularnijih skladbi 18. stoljeća i stajala uz bok onima Haydna i Mozarta. Recimo i to da su Jarnović i njegovi suvremenici skladali ne da bi stvorili djela „za vječnost“, već da bi talentom, spretnošću i nadarenošću omogućili sebi normalan, ili nešto bolji život, a suvremenicima priuštili nezaboravne glazbene užitke. Jedan od takvih glazbenih užitaka imali smo priliku doživjeti na tom koncertu i stoga hvala sudionicima, a osobito mladoj i perspektivnoj umjetnici, pijanistici Ivani Jelača, sa željom da nastavi dalje promišljati i zabavljati nas svojim glazbenim pričama – a sve ostalo je glazba...