Matica i prirodne znanosti

U Križevcima je 30. rujna svečano proslavljena 175. obljetnica djelovanja Matice hrvatske otkrivanjem ploče poznatome kemičaru Dragi Grdeniću, otvaranjem izložbe prirodoslovnih izdanja Matice i znanstvenim skupom Uloga Matičina nakladništva u oblikovanju hrvatskoga duhovno-kulturnog identiteta: prirodoslovlje i tehnička kultura. Svečanost su pod pokroviteljstvom Grada Križevaca organizirali Ogranak Matice hrvatske u Križevcima, Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU-a Koprivničko-križevačke županije i Odjel za prirodoslovlje Matice hrvatske.

Spomen-ploču Dragi Grdeniću na njegovoj rodnoj kući u Ulici Franje Račkog otkrili su predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, akademik Nenad Trinajstić uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predsjednica Ogranka Renata Husinec i križevački gradonačelnik Mario Rajn. Među brojnim nazočnima bile su i Branka Žodan, kći Drage Grdenića, i Zrinka Kovarik, predsjednica Hrvatskoga prirodoslovnog društva. Ogranak Matice hrvatske u Križevcima otkrio je u svome gradu već četvrtu spomen-ploču.

U Gradskoj knjižnici Franjo Marković zatim su Renata Husinec i Stjepan Damjanović otvorili izložbu prirodoslovnih izdanja 175 knjiga za 175 godina Matice hrvatske. Knjige za izložbu ustupila je Središnjica Matice hrvatske, Gradska knjižnica Franjo Marković te Franjo i Renata Husinec. Na izložbi se mogu vidjeti Matičina izdanja iz raznih područja prirodnih znanosti: biologije, fizike, kemije, matematike, geologije, astronomije, meteorologije, kao i medicine i geografije, što pokazuje da od početka do danas Matica nije skrbila, kao što se često misli, samo o lijepoj književnosti i hrvatskome jeziku nego i o prirodnim znanostima. Izložena je i jedna od najstarijih prirodoznanstvenih knjiga Biljarstvo. Uputa u poznavanje bilja Bogoslava Šuleka, objavljena troškom Matice ilirske 1859, kao i časopisi Književnik i Vienac, koji su također donosili prirodoslovne crtice i popularne članke o znanosti.

Osobito mjesto na izložbi zauzimaju knjige objavljene u slavnoj Poučnoj knjižnici Matice hrvatske, u kojoj je u razdoblju od tridesetak godina objavljeno 37 znanstveno-popularnih djela čiji su autori bili najpozvaniji stručnjaci i znanstvenici toga doba: Mijo Kišpatić, Ivan Hoić, Stjepan Gjurašin, Bogoslav Šulek, Vjekoslav Klaić i Oton Kučera. Mnoge od tih knjiga bile su nagrađene iz Zaklade grofa Ivana Nepomuka Draškovića, koji je još Matici ilirskoj ostavio 10.000 forinti za izdavanje „dobrih i koristnih knjiga”, iz čega se je od 1869. do 1917. dodjeljivala spomenuta nagrada. Na čast je Matici hrvatskoj, kako je zapisao Oton Kučera, jedan od najvećih popularizatora prirodnih znanosti, da je ona nakon svoga preporoda u svojoj poučnoj knjižnici dala razmjerno odlično mjesto prirodnoj nauci... i da je u tom pogodila pravi duh vremena i narodnu potrebu. Matica je tako pomagala pojedinim strukama, ona je tako pomagala čuvanju i građenju identiteta hrvatskoga naroda.

Izložba sadržava i prijevode važnih prirodoslovnih djela kojima su se prenosile najnovije spoznaje iz bogatijih znanstvenih sredina, kao i mnoštvo suvremenih izdanja središnjice i ogranaka. Križevačka je izložba pripremljena na osnovi kataloga Prirodoslovna izdanja Matice hrvatske, Nakladnog zavoda Matice hrvatske i ogranaka Matice hrvatske, koji je sastavio Josip Brleković, a nadopunio Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske i počasni građanin grada Križevaca.

Po otvaranju izložbe uime Ogranka i Križevačkih glagoljaša predsjedniku Damjanoviću srce od kruha predale su učenice Marta Knežević i Emina Mikulec sa svojom učiteljicom Martinom Valec-Rebić.

Uslijedio je potom znanstveni skup Uloga Matičina nakladništva u oblikovanju hrvatskoga duhovno-kulturnog identiteta: prirodoslovlje i tehnička kultura.

Pozdravnu riječ uputili su akademik Franjo Tomić uime križevačkoga Zavoda HAZU-a, Jasna Matekalo Draganović, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku te predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović, rekavši pritom kako smo cijele ove godine slavili 175. obljetnicu Matice hrvatske na mnogim mjestima i na vrlo različite načine. Kazao je da bi najvažnija proslava mogla biti ovaj skup u Križevcima, u zajedništvu sa skupom koji će se uskoro održati u Zagrebu i koji će govoriti o izdavaštvu knjiga drugih struka, ali ponovno i o prirodnim znanostima. Zaključio je da je upravo govor o knjizi koja posjeduje znanja najbolji govor o Matici hrvatskoj citirajući misao prvoga predsjednika Janka Draškovića: „Korist preslatkoga našega naroda i domovine privest ćemo ako naš jezik temeljito i savršeno naučimo, ako zatim korisne knjige drugih izobraženih naroda u naš jezik prevedemo ili sami takve osnujemo. Ako trgovačku i poljodjelsku vrst izbistrimo, najviše pako ako primjerno othranjene naroda našega i pridobavljenje većeg imetka njemu pripravimo.”

Na križevačkome su skupu izlagali: Zvonimir Jakobović (Doprinos prirodoznanstvenih i tehničkih knjiga Matice hrvatske hrvatskom prirodoslovlju i tehničkoj kulturi), Tatjana Kren („Naše nebo” – najpopularnija knjiga Otona Kučere u izdanju Matice hrvatske), Paula Durbešić (Kišpatićev doprinos razvoju i popularizaciji hrvatske entomološke znanosti), Mladen Garašić (Kratki prikaz nekih djela Mije Kišpatića – osvrt na njegovo manje poznato speleološko djelovanje), Snježana Paušek-Baždar (Fran Bubanović i Matica hrvatska), Dario Hrupec („Putovanje jednog prirodoslovca oko svijeta” – prva od Darwinovih knjiga prevedenih na hrvatski jezik), Nenad Trinajstić (Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske – prvih 25 godina), Nenad Trinajstić i Darko Veljan (25 godina znanstvenih skupova „Hrvatski znanstvenici” i časopis „Prirodoslovlje”), Darko Mihelj (Čedomil Šilić – prikaz knjiga „Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine” i „Endemične i rijetke biljke Parka prirode Blidinje”), Tomislav Somođi („Slike iz obćega zemljopisa” Ivana Hoića – doprinos razvoju geografije), Ivan Peklić (Klaićev doprinos poznavanju geografije Bosne i Hercegovine) i Renata Husinec (Prilog Ogranka Matice hrvatske u Križevcima promicanju i populariziranju prirodnih znanosti).

Organizator je također pripremio programsku knjižicu znanstvenoga skupa sa sažecima svih izlaganja i s prigodnim katalogom koji će pridonijeti boljem poznavanju Matičina nakladništva, osobito njezinih prirodoslovnih knjiga, kao i zasluga njihovih autora za hrvatsku kulturu, ne samo u Križevcima nego i širom Hrvatske.