Izvedbeni i repertoarni noviteti

Nakon 35 koncerata u deset dana u četiri županije te još 23 popratna programa, dodjelom nagrada u varaždinskoj Gradskoj vijećnici završile su 2. listopada 47. Varaždinske barokne večeri (VBV) kojima je država partner bila Republika Mađarska, započete 22. rujna otvaranjem prenošenim na HTV-u. Doista, impozantan je broj kulturnih događanja koja su predstavila više stotina solista i većih ili manjih instrumentalnih ansambala uključujući osam nastupa mađarskih, šest hrvatskih i jedan poljskih glazbenika.

VBV tradicionalno dodjeljuju dvije nagrade kao posebna priznanja, nagradu Ivan Lukačić za najviši izvođački domet ansambla i Jurica Murai za najbolju interpretaciju odabranoga programa, a odluku o nagradama donosi festivalski žiri čija sam predsjednica, s članovima profesorima Glazbene škole u Varaždinu Natašom Maričić i Predragom Šantekom. Nagrada Ivan Lukačić pripala je gostima iz Mađarske, zboru i orkestru Panonske filharmonije iz Pečuha pod ravnanjem Tibora Bogányja s vokalnim solistima Eszterom Zemlényi i Júlijom Balázs, soprani, Zoltánom Gavodijem, alt, Dávidom Szigetvárijem, tenor, i Szabolcsom Hámorijem, bas, za izvedbe djela Pála Esterházyja, G. Ph. Telemanna i D. Buxtehudea na koncertu održanu 24. rujna u varaždinskoj katedrali.

Izvedbeno i tehnički na visokoj razini koja pokazuje vrsnost mađarskih glazbenika u interpretiranju barokne glazbe predstavljen je dosad nepoznat repertoar u kojemu osobito kantate iz monumentalne zbirke Hamornia Caelestis, koju je sakupio i djelomično vjerojatno skladao mađarski plemić Pál Esterházy (vojskovođa koji je protiv Osmanlija ratovao zajedno s Nikolom Zrinskim VII), pokazuju razvijene kulturološke veze između onodobnih glazbeno razvijenih naroda. Obogaćenje su bile i izvedbe kantata D. Buxtehudea, skladatelja čija ostavština očigledno sadržava još mnoga zanimljiva ostvarenja.

Nagrada Jurica Murai pripala je ex-aequo poljskom ansamblu Capella Cracoviensis, koji vodi dirigent i orguljaš Jan Tomasz Adamus, ansamblu čiji pjevači, sopranistice Magdalena Łukawska i Michalina Bienkiewicz, muški alt Łukasz Dulewicz, tenor Szcepan Kosior i bas Sebastian Szumski istodobno nastupaju kao solisti, ali i kao peteroglasni zbor, za koncert održan 1. listopada s izvedbama Magnificat poljskog skladatelja Marcina Józefa Źebrowskog i Magnificat u D-duru, BWV 243 J. S. Bacha te hrvatskoj sopranistici Ivani Lazar za izvedbu Neun deutsche Arien, HWV 202-210 (Devet njemačkih arija) G. F. Händela na nastupu s ansamblom Camerata Garestin (Silvio Richter, violina, Krešimir Lazar, violončelo, i Krešimir Has, čembalo), kao i za izvođenje solističke dionice u oratoriju Vespro della Beata Vergine (Večernje Blažene Djevice) Claudija Monteverdija na koncertu Hrvatskoga baroknog ansambla i Katedralnog zbora Chorus Angelicus pod ravnanjem Anđelka Igreca (koncerti 1. listopada i 28. rujna).

Koncentracijom na mađarske i hrvatske glazbenike koji se posvećuju autentičnom interpretiranju barokne glazbe umjetnički ravnatelj VBV-a Davor Bobić osigurao je predstavljanje glazbenika koji izvedbeno, ali i repertoarno, donose važne novosti, obogaćujući dvojako iskustva ne samo varaždinskih ljubitelja barokne glazbe u Hrvatskoj. Na prvome mjestu, zahvaljujući specijalizaciji i usavršavanjima u izvođenju baroknoga glazbenog idioma, dobivaju glazbenici iz nacionalnih kultura, koji u svjetskim razmjerima ne pripadaju „glavnoj matici“ međunarodno poznatih interpreta, upravo na VBV-u mogućnost izvođenja djela najuglednijih skladatelja koji su određivali stilske smjernice i uvodili nove glazbene oblike od kraja 16. pa sve do vrhunaca baroknoga stvaralaštva potkraj druge polovice 18. stoljeća, dakle bogate ostavštine koju trajno otkrivaju i najrazvijenije nacionalne glazbene kulture i njihova muzikološka istraživanja. S druge strane, davanjem povjerenja za nastupe na sada već međunarodno afirmiranu baroknom festivalu umjetnicima, a to se na prvome mjestu odnosi na hrvatske pjevače i instrumentaliste specijalizirane za povijesno osviještene interpretacije, koji u posljednjim desetljećima ostvaruju važni prodor i na međunarodnu glazbenu scenu, omogućena su dalja programska obogaćenja djelima manje eksponiranih baroknih skladatelja, što znatno upotpunjava cjelokupnost stvaralaštva razdoblja kojemu su Večeri posvećene.

Upravo su na planu visoke profesionalne razine stilski vjerodostojnih interpretacija bili nastupi mađarskih gostiju, zbora Purcell i orkestra Orfej, orguljaša Xavera Varniusa, ansambla Marquise, baroknog brass-ansambla Sonatores Pannoniae, lutnjista Istvána Kónye i ansambla Musica profana, umjetnika koji su stekli ugled nastupajući na međunarodnim festivalima diljem Europe, a koji uz standardni repertoar afirmiraju i mađarsku glazbenu baštinu, kao i koncerti na kojima su nastupili već provjereni stručnjaci – Hrvatski barokni ansambl s violinisticom Laurom Vadjon, Katedralni zbor Chorus angelicus, ansambl Responsorium, Varaždinski komorni orkestar s gitaristima (lutnjistima!) Petritom Çekuom, Zoranom Dukićem, Marojem Brčićem i Tvrtkom Sarićem, kao i noviji i mlađi sastavi posvećeni ponajprije hrvatskoj baroknoj baštini – Projekt Lazarus, ansambl Capella Zriniana i Nonet Donum. Doista, nije moguće dati iscrpniji opis svakoga dometa i logično je da su razine različite, ali činjenicu da u Hrvatskoj postoji „kritična masa“ za autentično izvođenje osposobljenih glazbenika nedvojbeno valja zahvaliti upravo sada već gotovo polustoljetnom postojanju festivala barokne glazbe u Varaždinu. U svakom slučaju, dovoljno glazbenoga materijala i za buduća izdanja festivala, a svakako se sa zanimanjem može očekivati što će sve donijeti država partner Japan iduće, 2018. godine.