IZ OGRANAKA

Koprivnica

U sklopu Koprivničkoga ljeta održano je predavanje Planine nadahnjuju u suradnji s Hrvatskim pjevačkim društvom Bilo. Zajedničkoj inicijativi cilj je uspostaviti Bilogorsku književno-planinarsku stazu: tragovima Antuna Nemčića, Frana Galovića i Petra Preradovića, nadahnutu prvim hrvatskim romanom Planine Petra Zoranića. Književno-planinarska ekspedicija dokumentirala je stazu dužine 33 km, a slijedi i njezino kartiranje u suradnji s Hrvatskim šumama. Sudjelovali su planinari Marica Filipčić recitalom Galovićevih pjesama iz ciklusa Z mojih bregov, potom Dunja Lukavečki iz fotografske sekcije HPD Bilo, koja je svojom umjetnošću predstavila brojne planinarske pohode te tajnica društva Tamara Telic progovorivši o godišnjim aktivnostima sekcija. Pjesnici članovi OMH Marija Hegedušić, Katica Rajić i Ivan Picer recitirali su kajkavske pjesme posvećene prirodi i zavičaju. Uglazbljene stihove Galovića i Kanižaja izveo je kantautorski sastav Bemian duet. (Dražen Ernečić)

Orebić

Izložba umjetnika Davora Sanvincentija Nevidljivi pejsaži – Svemir otvorena je 19. srpnja u u crkvi Anuncijati. Izložba se odvija u sklopu širega festivala Dani kulture Orebić Ogranka Matice hrvatske u Orebiću te uz potporu Općine Orebić i Turističke zajednice Općine Orebić.

Nova izložba nastavak je promišljanja i svojevrsna reimaginizacija Sanvincentijeva rada iz 2011. prikazanoga u galeriji Bačva u Zagrebu. U novom postavu Nevidljivih pejzaža umjetnik odlazi dalje od smještanja čovjeka u centar svih stvari, te mu nudi tek dio: prostora-vremena-iskustva-svemira, u kojemu ćemo uvijek pokušati zaustaviti vrijeme i na taj način dobiti prednost, nad ono malo prostora/slike koji ćemo sačuvati, u zbirci vlastitih prisutnosti. Riječ je o audio-vizualnoj instalaciji koja projicirana vertikalno, a u sinergiji sa sakralnim ambijentom nudi novu koncepciju prostornog iskustva koje je sinematično i monumentalno, i samo na tren, beskrajno.

Davor Sanvincenti (1979.) multimedijalni je umjetnik. Intenzivno se bavi područjem fenomenologije audiovizualnoga i antropologijom vizualne kulture, fokusirajući se na propitivanje različitih stanja i oblika ljudskih osjeta i percepcija. U radovima se bavi konceptom iluzije, istražujući moguće granice percepcije te konstrukcije iskustva.

Dobitnik je mnogih nagrada među kojima se ističu Radoslav Putar (2010) za najboljeg umjetnika do 35 godina i T-HT nagrade pri Muzeju Suvremene Umjetnosti (2008. i 2017.). Izlagao je na brojnim međunarodnim izložbama i festivalima. (Nera Meštrović)

Osijek

U svečanom foajeu osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta 12. lipnja predstavljena je Osječka čitanka, hrestomatijsko dvoknjižje, sastavljeno od dva sveska: Sretne ulice i Osijek 2. 0. Inicijalni pokušaj samo prvoga sveska – ukoričena panorama osječke književnosti – zaokružujući razdoblje od 18. do konca 20. stoljeća ovom je prigodom doživjela zasluženo ponovljeno izdanje u novom vizualno-estetskom ruhu, usklađenom s drugim sveskom. Za njegov nastanak zaslužan je priređivački trojac sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koji čine Tatjana Ileš, Igor Gajin i Ivan Trojan.

Drugi svezak zapravo čini pregled osječke književne produkcije u posljednjih šesnaest godina, govori o bogatstvu recentnoga književnog stvaralaštva u Osijeku i bližoj okolici, području koje se često neopravdano etiketira kao provincijska umjetnička sredina. O tome svjedoči književna djelatnost Ivane Šojat, Jasne Horvat, Stjepana Tomaša, Josipa Cvenića, Delimira Rešickog, Stanka Andrića i Davora Špišića, plejade imena u okviru drugoga sveska Osječke čitanke, zatim niza mlađih autora koji pronalaze svoj prostor na književnom obzorju, poput Livije Reškovac, Josipe Gogić, Marine Tomić, Ivana Zrinušića, Jurice Vuce i drugih. Priređivački trojac naglašava kako su se nastojali voditi kriterijima inkluzivnosti, određenima internom formulom „otvoreni grad = otvorena čitanka“.

Zasluge autora za nastanak ovoga vrijednog djela prepoznala je i Sablić Tomić, njihova prethodnica, a čitav je događaj svojom prisutnošću uveličao i predsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović, osvrnuvši se na ulogu Matice hrvatske, kao najstarije i središnje nacionalne kulturne institucije, u novim društveno-političkim okolnostima, pohvalivši pritom dosadašnji rad njezina osječkoga ogranka, na čelu s predsjednikom Ivicom Završkim. Osječka čitanka svojevrstan je putokaz kojim bi mogli krenuti i neki drugi Matičini ogranci, registrirajući te ovjeravajući lokalnu književnu baštinu u sličnoj formi.

Čitav događaj bio je popraćen glumačkim interpretacijama književnih ulomaka iz predstavljenoga djela u izvedbi Miroslava Čabraje te dvjema prigodnim arijama iz Osječkog karusela i gradskom himnom Moj Osijek, u izvedbi solistice Iskre Stanojević uz glasovirsku pratnju. (Domagoj Tomas)

Podstrana

Novi, 33. broj Podstranske revije započinje s elanom i zanosom ususret novim godinama rada. Kronika događanja predstavljena u ovome izdanju obuhvaća neka suvremena pitanja, poput ekološke problematike i mogućih rješenja, razvoja i doprinosa lokalne planinarske, ali i nautičke ponude u međunarodnome i svjetskom kontekstu (ploviti se mora!), izvješća sportskih događanja, osvrt na pojedine inicijative građana na nacionalnoj razini te zamisli i mogućnosti za budući boljitak podstranskoga kraja. Među naslovima jedan je rad, u kontekstu 175. obljetnice djelovanja Matice hrvatske, posebno posvećen prikazu snage i značaja Ogranka u Podstrani u cjelokupnom djelovanju i dinamici svoga društva. Osim tih, pokrivene su i tradicionalne teme povijesnih temelja današnje podstranske zajednice, koja se u svome dijelu mozaika hrvatske povijesti može pohvaliti velikim poljičkim knezovima i vlastitim pothvatima u sklopu oslobođenja od turske vlasti u srednjem vijeku, posebice potpomognutima radom svoga franjevačkoga reda. Dugovječna književna institucija Šimićevi susreti 54. je put nagradila zaslužnoga laureata, ove godine čapljinskoga, Ljubu Krmeka, što Revija također bilježi. U kulturnom prilogu Perun objavljeni su i brojni stihovni, slikovni i fotografski radovi zavičajnih umjetnika. Na taj način Podstrana je sabrala svoj bogat društveni rad i djelo u ovome polugodišnjaku. (Nera Meštrović)

Slatina

Župa sv. Josipa Slatina, Zavičajni muzej Slatina i OMH Slatina povodom 80 godina djelovanja samostana časnih sestara Presvetoga Srca Isusova u Slatini, organizirali su 30. lipnja izložbu i predstavljanje knjige u Zavičajnome muzeju u Slatini.

Predstavljanje su vodili slatinski župnik Dragan Hrgić, ravnateljica Zavičajnoga muzeja Dragica Šuvak i predsjednica Ogranka Zorica Varga. Obljetnicu je čestitao i gradonačelnik, a prisutnima se svečano obratila i vrhovna glavarica Družbe iz Rijeke, sestra Nives Stubičan. Redovnička zajednica časnih sestara Presvetoga Srca Isusova aktivno djeluje u Slatini od 1937. te unosi radost i oplemenjuju kulturno i duhovno bogatstvo slatinske zajednice, koja im se slavljem 80. obljetnice odano odužuje.

Čestitka i zahvala za njihov rad i žrtvu uobličena je u prigodnu knjižicu koju je predstavila Ksenija Vujanović Juras, dopredsjednica Ogranka. (Nera Meštrović)