Vrančićeva oporuka pred očima javnosti

U godini obilježavanja 400. godišnjice smrti Fausta Vrančića Muzej grada Šibenika omogućio je javnosti upoznavanje s okolnostima koje su obilježile posljednje godine njegova života. Faustova oporuka i dodatak oporuci (kodicil) ključni su povijesni dokumenti koji svjedoče o tom razdoblju, a izložba Pogled u oporuku Fausta Vrančića autorice Ive Kurelac, otvorena od 6. srpnja, predstavlja upravo te dokumente.

Premda su Vrančićevi dosezi s područja znanstvenog, političkog i vjerskog djelovanja poznati javnosti, sfera njegova privatnog života ostala je razmjerno nepoznata. Osim govora Ivana Tomka Mrnavića na pogrebu Fausta Vrančića, sve do nedavno nisu bila poznata druga svjedočanstva o tome kakav je Vrančić bio privatno.

U ožujku 2010. Državni arhiv u Rijeci preuzeo je od Vesne pl. Draganić Vrus iz Opatije arhiv pl. obitelji Draganić Vrančić iz razdoblja od 16. do 20. stoljeća. Najvažniji je dokument u arhivskom gradivu oporuka Fausta Vrančića, sastavljena 12. lipnja 1615. Riječ je o autentičnom dokumentu i jedinom originalnom primjerku Faustove oporuke, dijelom pisane i rukom samog Vrančića.

„Taj nam izvor Fausta Vrančića prikazuje iz perspektive njegova intimnog života, otkrivajući ga kao vrlo brižnog obiteljskog čovjeka koji je svojom posljednjom voljom ponajprije želio zbrinuti članove svoje najuže obitelji – majku Katarinu, brata Kazimira i kćer Albu Rozu“ piše u katologu izložbe Iva Kurelac i dodaje da na temelju oporuke Vrančića percipiramo kao skromna, marljiva i štedljiva čovjeka, predana kršćanskom nauku i vrlinama. Oporuka otkriva i neke Vrančićeve političke stavove. Tako on sam u oporuci rodni Šibenik naziva Res publica Sibenicensis (Šibenska republika). „Iako je najveći dio života proveo živeći izvan domovine, ta sintagma otkriva koliko je Faust Vrančić ostao vezan za svoj rodni grad i koliku mu je važnost pridavao. Premda je riječ o promišljenoj ideološko-političkoj konstrukciji, to nam mjesto iz oporuke potvrđuje Faustova nastojanja da svoj rodni Šibenik u razdoblju iznimno teških povijesnih okolnosti približi idealu slobodne Dubrovačke Republike te da spomenutom sintagmom, kao pripadnik hrvatske i europske intelektualne elite, istakne važnost svijesti o političkoj, teritorijalnoj i gospodarskoj samodostatnosti dalmatinskih komuna, pa tako i Šibenika“, naglašava Iva Kurelac. Izložba ostaje otvorena do 13. kolovoza.