Stožerna institucija

Poštovani gospodine predsjedniče
Matice hrvatske,
poštovani članovi Predsjedništva,
cijenjeni uzvanici,
dame i gospodo,

Osobita mi je čast pozdraviti vas u ovoj svečanoj prigodi dodjele Povelje zahvalnosti Matici hrvatskoj i njezinim istaknutim članovima u povodu 175. obljetnice osnutka i djelovanja te 50. obljetnice donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

U hrvatskoj povijesti 19. i 20. stoljeća, a to je razdoblje razvoja moderne hrvatske nacije i povijesnih događaja koji su bili krucijalni za konačno ostvarenje narodne slobode i državne neovisnosti, Matica hrvatska imala je izvanredno važnu i veliku ulogu. Utemeljena 1842. godine da bi, kako joj ime govori, okupljala, čuvala i plodila hrvatsku kulturu u najširem smislu njezina značenja, ona je, upućena tim odrednicama svojega poslanja, ali i stjecajima raznih okolnosti, više puta imala stožernu ulogu ne samo u kulturnom nego i političkom artikuliranju i promicanju hrvatskih narodnih stremljenja.

Posebice je tu ulogu Matica hrvatska imala u godinama Hrvatskoga proljeća, kada je njezin glas snažno odjekivao kao glas obrane hrvatskih narodnih prava i nacionalnog identiteta. Stoga je objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika imala značenje magne charte hrvatskih prava i sloboda. Bio je to epohalni kulturni i politički događaj, izraz odlučnosti hrvatskih književnika, jezikoslovaca i kulturnih radnika da hrvatski književni jezik stekne ravnopravnost u tadašnjoj složenoj državnoj zajednici. Položaj hrvatskoga književnog jezika bio je naime upravo onakav kakav je bio položaj hrvatskoga naroda u njoj: drugorazredan i podređen. Stoga je obrana naziva i borba za ravnopravan položaj hrvatskoga književnog jezika bila tada prva crta borbe za nacionalna prava i dostojanstvo hrvatskoga naroda.

Jer po jeziku smo sve što jesmo, na njemu nam se budućnost osniva, kako je pjevao Preradović. Može se stoga reći da je objava Deklaracije bila stvarni početak Hrvatskoga proljeća, u kojemu je kultura, ne prvi put u našoj povijesti, imala i iznimno važnu političku ulogu.

No ne samo Deklaracijom, kojoj su pristupile i brojne druge hrvatske kulturne i znanstvene ustanove te sveučilišne katedre i pojedinci, nego i svekolikim radom od osnutka do danas Matica hrvatska opravdala je i svoje ime i svoju društvenu ulogu. Njezin izdavački rad, tribine, izložbe i sve drugo djelovanje, kako u središnjici, tako u ograncima, dragocjen su i ničim nadoknadiv doprinos ukupnom razvoju hrvatske kulture i hrvatske duhovne baštine u cjelini.

Ova jubilejska godina prigoda je sjetiti se svih zaslužnih za Matičin rad, a posebice u razdoblju nacionalne obnove koje nazivamo Hrvatskim proljećem. Nakon zabrane rada Matice mnogi su njezini članovi, među njima autori i potpisnici Deklaracije, prošli razne vrste pritisaka, a neki su podnijeli i zatvorske kazne. Stoga danas, kako vama ovdje nazočnima, tako i svima kojima se Povelja dodjeljuje posmrtno, hrvatski narod i država izražavaju svoju osobitu zahvalnost za svekoliki doprinos i žrtve podnesene tih godina u obrani i promicanju kulturnog identiteta i političkih prava hrvatskoga naroda.

No ovaj događaj danas nije važan samo kao obnova svijetle uspomene na to sada već nam pomalo udaljeno povijesno vrijeme borbe za nacionalna prava nego je ujedno podsjetnik i nama danas da u svom vremenu imamo istu obvezu. Bdjeti nad hrvatskim jezikom, čuvati njegovo ime, promicati njegovo poznavanje i učenje, sve to nije izgubilo na aktualnosti. Naprotiv, moramo biti svjesni da ozračje globalizacije, uza sva dobra koja donosi, pogoduje i onima koji smatraju da su nacije i nacionalni jezici smetnja razumijevanju i zajedništvu među ljudima. Mi znamo, naprotiv, da, kao što samo čovjek koji ima izgrađen identitet može izgrađivati zajedništvo s drugima, tako samo narod koji ima izgrađen identitet može biti čimbenik dijaloga i razumijevanja među narodima u korist općeljudskog napretka.

A hrvatski narod ima postojan identitet jer ima drevno ime, lijep jezik i visoku kulturu. Te vrjednote moramo čuvati i promicati u svim stupnjevima obrazovanja, ali i kroz rad kulturnih i znanstvenih ustanova. Uvjerena sam da upravo Matica hrvatska ima zadaću predvoditi u tim nastojanjima, posebice pazeći na baštinu hrvatskoga jezika, u raznolikosti njegovih narječja i govora. Uvjerena sam da će Matica tu zadaću i dalje uspješno izvršavati.

Srdačno, gospodine predsjedniče Damjanoviću, Vama i svim bivšim i sadašnjim matičarima čestitam ove visoke obljetnice i želim uspješan rad, na dobro i ponos hrvatskome narodu! Neka nam živi Matica hrvatska, neka nam živi naša jedina i draga domovina Hrvatska!