Snaga kreativnog turizma

Što je kulturni turizam, koje su mu prednosti, a gdje su „uska grla“ nekontrolirane jurnjave za profitom, što je ekonomija i osmišljavanje doživljaja, a što turistički emotivni angažman, kako razviti kulturni turizam u malim sredinama i iskoristiti ga kao polugu razvoja, kako interpretirati kulturnu baštinu, što su novi modeli turističkog doživljaja i kako kreativne industrije mogu pomoći u (pre)oblikovanju baštine, bile su tek neke od tema međunarodne konferencije Stvaranje i upravljanje doživljajima u kulturnom turizmu održane na šibenskoj Tvrđavi sv. Mihovila 22. i 23. lipnja.

Dvadesotoro teoretičara i znanstvenika, ali i ljudi iz prakse, iz desetak zemalja predstavili su teme i mogućnosti boljeg osmišljavanja pristupa kulturnom turizmu, koji godišnje u svijetu uprihodi više od bilijun dolara i najbrže je rastući segment turizma.

Konferenciju su osmislili i realizirali Jasen Boko i Daniela Angelina Jelinčić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, autorica knjige Abeceda kulturnog turizma, a održana je u sklopu i uz organizacijsku i financijsku potporu Međunarodnog festivala djeteta.

Šibenik i njegov Međunarodni dječji festival nisu slučajno odabrani za mjesto održavanja konferencije: kao jedno od sedam mjesta u Hrvatskoj – zahvaljujući katedrali sv. Jakova – upisanih na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine, Krešimirov grad i službeno je priznat kao prvorazredno kulturno dobro. Vrlo brzo na UNESCO-ovu listu će i Tvrđava sv. Nikole pa će Šibenik biti naš jedini grad i jedan od rijetkih u ovom dijelu svijeta čija su dva lokaliteta na tom uglednom popisu.

 S druge strane, Međunarodni dječji festival, koji sa svojim predstavama, radionicama, izložbama i uličnim programima već 57 godina promovira kulturno stvaralaštvo djece i za djecu, upisan je na svjetsku mapu kulturnih događaja. Nigdje na Mediteranu, kao u šibenskih petnaest festivalskih dana, gradske ulice, trgovi i scenski prostori ne žive tolikim intenzitetom izvedbenih umjetnosti i dječje kreativnosti i rijetko gdje se kultura i turizam prožimaju takvom snagom.

Vodeći svjetski stručnjaci

Nisu festival i katedrala sv. Jakova jedino zbog čega je Krešimirov grad snažno upisan u mapu kulturnog turizma. Od njegove četiri tvrđave, od kojih prva potječe najkasnije iz 11. stoljeća, a tri su izgrađene u razdoblju od 16. do 17. stoljeća, zasad su dvije (sv. Mihovil i Barone) objedinjene u Ustanovu u kulturi Tvrđava kulture Šibenik i u njih su uložena znatna sredstva iz EU-fondova, kako bi se obnovile i promovirale kao mjesta kulturnog turizma koja na suvremen način valoriziraju povijesnu i kulturnu baštinu grada.

Kako je osnovni alat u stvaranju doživljaja destinacije ekonomija doživljaja, konferencija se fokusirala na izlaganja koja će ponuditi teorijska i praktična znanja iz ekonomije doživljaja, a koji su primjenjivi u turizmu. To je podrazumijevalo širok raspon izlaganja.

Važnost emocionalnog brendiranja, dokazano je, danas se predstavlja kao jedan od najvažnijih elemenata kulturno-turističkog poslovanja te doprinosi uspješnom i održivom pomirenju kulture i turističke industrije. Zato su na konferenciji postavljena zanimljiva pitanja i ponuđeni odgovori. Kako ponuditi kvalitetnu prezentaciju kulture na turističkom tržištu? Kako ispuniti očekivanja turista, a ne komercijalizirati kulturu u isto vrijeme? Kako biti drukčiji i kako ponuditi nezaboravan doživljaj prilikom predstavljanja autentične kulture na turističkoj karti svijeta? Ne treba zaboraviti da je konferencija održana u zemlji koja nema strategiju održivog turizma pa primjerice Dubrovniku prijeti potpuni turistički kolaps, na što je više puta upozoreno na konferenciji.

Ekonomija doživljaja

U Šibeniku su među inozemnim izlagačima bili neki od najvažnijih „kreatora doživljaja“ u svijetu: Caroline Couret, osnivačica i voditeljica Mreže kreativnog turizma i programa Kreativni turizam Barcelone, Alexander McCuaig, voditelj odjela strategije u utjecajnoj tvrtki MET Studio, Velika Britanija, Teun den Dekker, kreativni direktor u tvrtki LAB Service & Experience Design, Nizozemska, Davinia Galea, direktorica u tvrtki ARC Research & Consultancy, predsjednica Uprave AP – Projekt arhitektura, Malta, Nancy Duxbury, znanstvena savjetnica pri Centru za društvene studije Sveučilišta u Coimbri u Portugalu, Manuela Graf, generalna direktorica Puteva kulture iz Beograda i Yoel Mansfeld, profesor turističkog planiranja i razvoja sa Sveučilišta Haifa u Izraelu.

Hrvatski predstavnici bili su Daniela Angelina Jelinčić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Slaven Tolj, umjetnički direktor projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture, Tihomir Jukić, redoviti profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović, Darko Babić, predstojnik Katedre za muzeologiju i upravljanje baštinom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica tvrtke Muze d. o. o. i potpredsjednica Hrvatske udruge za interpretaciju baštine, Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Hrvoje Hribar, filmski redatelj i bivši ravnatelj HAVC-a, Morana Periša, koordinatorica programa u ustanovi Tvrđave Šibenik, Antonija Eremut Erceg, stručna suradnica za razvojne projekte u Gradu Solinu, Petar Mišura, voditelj Odjela za gospodarstvo Grada Šibenika, suradnik na projektima obnove kulturne baštine sredstvima fondova EU-a i Vitomira Lončar, docentica na Sveučilištu Eurasia u Kini.

Daniela Angelina Jelinčić apostrofirala je „ekonomiju doživljaja“, koja konzumentu nudi psihičku satisfakciju, a „osobito bliskog saveznika našla je u turizmu, kroz ponudu smislenih, često individualiziranih, događanja koja turiste angažiraju na načine koje će pamtiti“. Manuela Graf ilustrirala je kako kultura može potaknuti održivi razvoj turizma i brendirati destinacije, Vitomira Lončar iznijela je komparativnu analizu kulturnog turizma na primjerima Šibenika i kineskog Xi’ana, dok se Hrvoje Hribar fokusirao na važne audiovizualne projekte snimljene u Hrvatskoj i njihov trag u svijesti putnika.

Darko Babić pokazao je zašto i kako interpretacija baštine ima ključnu ulogu u stvaranju doživljaja, Caroline Couret govorila je o kreativnom turizmu kao pokretaču regionalnog razvoja, a nizozemski dizajner Teun den Dekker istražio je zašto se slojevit pristup u kreiranju usluga uklapa u izazove kulturnog turizma. Antonija Eremut Erceg ukazala je na pozitivne primjere oblikovnih i sadržajnih intervencija na arheološkom lokalitetu, Nancy Duxbury na portugalskom je primjeru izložila mogućnosti razvoja kreativnog turizma u malim gradovima i ruralnim sredinama, dok je Davinia Galea s Malte govorila o održivoj raznolikosti kao posljedici razvojnih procesa u paralelnim svjetovima gastronomije i umjetnosti. Tihomir Jukić predstavio je projekt koji je realizirao s Boženom Krce Miočić i Feđom Vukićem u proučavanju dosad manje zastupljenih aspekata kulturnog turizma na primjeru Zadra.

Yoel Mansfeld govorio je o odnosu kulturnog turizma i domaćina upozorivši kako kreatori planova i odluka u kulturnom turizmu moraju primijeniti cjelovit pristup razvoja stavljajući u prvi plan očekivana iskustva domaćina, a Alexander McCuaig, voditelj odjela strategije u tvrtki MET Studio iz Velike Britanije, izložio je različite metode kreativnosti u transformacijskom gospodarstvu. Ivana Medo Bogdanović govorila je o ambijentalnosti Dubrovačkih ljetnih igara kao o temelju autentičnog doživljaja, Sanjin Mihelić ukazao je na oskvrnjivanje baštine površnim uprizorenjima, festivalima ili događajima iz recentne prošlosti koji se prikazuju kao autentične svečanosti, a Petar Mišura izložio je pozitivne šibenske primjere u valorizaciji kulturne baštine uz pomoć EU-fondova.

Na uspješnom šibenskom primjeru oživljavanja tvrđava svoju je prezentaciju temeljila Morana Periša, upozorivši na značajne mogućnosti storytellinga u interpretaciji kulturne baštine, Dragana Lucija Ratković Aydemir predstavila je kako nastaju i žive propulzivne destinacije, atrakcije, proizvodi i doživljaji, dok je Slaven Tolj govoreći iz perspektive Rijeke kao Europske kulturne prijestolnice naglasio važnost osnaživanja lokalne zajednice jačanjem ljudskih potencijala, razvijanje međuljudskih odnosa i povećanje kulturnih i edukativnih sadržaja.

Konferencija je zaključena okruglim stolom naslovljenim Uska grla, izazovi i perspektive razvoja kulturnog turizma, na kojem su se sudionicima konferencije pridružili i novi govornici iz Hrvatske. Pozivu su se odazvali Gorana Barišić-Bačelić, ravnateljica Javne ustanove u kulturi Tvrđava kulture Šibenik, Manuela Hrvatin, osnivačica i voditeljica (do 2016) projekta Istra Inspirit, Vesna Jurić Bulatović, voditeljica Odjela za marketing i veze s javnošću Muzeja za umjetnost i obrt, Željko Kovačić, arhitekt, Ingeborg Matečić, poslijedoktorandica na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Iva Silla, autorica i voditeljica projekta Secret Zagreb, Mirela Švaić iz agencije Gulliver travel, Maja Trlaja, ravnateljica Međunarodnoga dječjeg festivala Šibenik i Nikolina Uroda, arheologinja, viša kustosica u splitskom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika te voditeljica prethistorijske i antičke zbirke i arheološke zbirke Bribir. Svi su oni iznijeli svoja iskustva, komentirana u zajedničkoj raspravi.