Neraskidive spone Hrvata i Bugara

Kao trajni spomen na stoljetne veze Hrvatske i Bugarske Bugarsko veleposlanstvo u Republici Hrvatskoj iniciralo je postavljanje spomen-ploče u čast bugarskom caru Ivanu Asenu II. i njegovoj Dubrovačkoj povelji, kojom je 1230. dubrovačkim trgovcima osiguran slobodan boravak i mogućnost trgovanja na bugarskom teritoriju, a njegovu je veliku važnost prepoznao i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku na čelu s predsjednicom Slavicom Stojan. U svečanosti otkrivanja uz nju sudjelovali su predsjednik Vlade Republike Bugarske Bojko Borisov, bugarske ministrice vanjskih poslova Jekaterina Zaharjeva i regionalnog razvoja Ljiljana Pavlova, bugarska veleposlanica u RH Tanja Dimitrova, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić, potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj i predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik Terezina Orlić.

Bugarski premijer Bojko Borisov, govoreći o povezanosti dviju zemalja, posebno je istaknuo ulomak iz Povelje u kojem stoji da je „onaj tko naudi dubrovačkim trgovcima njegov osobni neprijatelj“. Zaključio je da su i danas Bugari i Hrvati prijatelji izrazivši nadu da će se prijateljstvo nastaviti, a spomen-ploča je trajan dokaz tog prijateljstva. Predsjednica OMH u Dubrovniku Slavica Stojan podsjetila je da je sin cara Ivana Asena Mihajlo Asen II, nastavljajući tradiciju prijateljstva, potpisao 15. lipnja 1253. dvostrani ugovor s Dubrovčanima, koji je obje strane poticao na suradnju za mir i obranu od zajedničkih neprijatelja. „Ta se povelja i danas čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku. Od prvorazredne je važnosti za hrvatsku povijest jer govori o srednjovjekovlju na ovom prostoru mnogo prije nastanka Dubrovačke Republike.“

Dodala je da prisan odnos Hrvata i Bugara otkriva bugarska bibliografija u Hrvatskoj. Ona, među brojnim imenima hrvatske povijesti, književnosti i znanosti, sadržava putopis Ruđera Boškovića u kojem se spominju Bugari i bugarska mjesta koja je obišao na putu u Carigrad. Dubrovački poklisari osmanskoga harača duga su stoljeća putovali bugarskim područjem i uvijek među Bugarima mogli računati na gostoprimstvo, srdačnost, razumijevanje koje je osobito dobrodošlo bilo Dubrovčanima u teškoj političkoj i diplomatskoj krizi nakon Velike trešnje 1667. Posvjedočio je te susrete dubrovački diplomat, poklisar harača i pjesnik Jaketa Palmotić Dionorić u 17. stoljeću u spjevu Dubrovnik ponovljen, koji je s opširnom studijom Slavice Stojan objavio HAZU 2015, a istoimenu slikovnicu autorice Slavice Stojan i ilustratorice Dubravke Lošić objavio je 2016. OMH u Dubrovniku. Za sjećanje na zajedničku povijest, na Dubrovnik, njegov sadašnji trenutak i svečani čin otkrivanja spomen-ploče u ime OMH u Dubrovniku darovala je ta izdanja bugarskoj delegaciji.