Kritika u fokusu

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Đakovu i slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka Društva hrvatskih književnika, u sklopu 51. Đakovačkih vezova u Đakovu 29. i 30. lipnja održani su dvadeseti Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara. Susreti su svečano otvoreni 29. lipnja. U ime gradonačelnika Marina Mandarića goste je pozdravio dogradonačelnik književnik Robert Francem, Mirko Ćurić, potpredsjednik DHK-a i predsjednik njegova slavonskog ogranka, a sudionicima se obratio i Vlado Filić, predsjednik đakovačkog ogranka MH.

Dvadeset i devetoga lipnja u centru Amadea predstavljen časopis za književnost Osvit Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. O časopisu su govorili urednik Fabijan Lovrić i književnik Josip Palada, koji je posebice pohvalio rad novog urednika naglasivši da je u časopis uvršten veći broj pisaca i njihovih kvalitetnih tekstova ne samo s područja Bosne i Hercegovine nego i susjedne Hrvatske i inozemstva. Franjo Nagulov i Ivana Buljubašić analizirali su 18. zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara.

Predstavljena je nova knjiga Zvonimira Stjepanovića Zapljuskivanja, o kojoj su osim autora u ime izdavača Zavičajnog muzeja Stjepan Gruber iz Županje govorili još i ravnateljica Janja Juzbašić te književnik Josip Palada. Tekst je pisan kronološki i dokument je svih strahova ljudi oko mirne, ali nekada ćudljive rijeke koja, kako je i rekao pisac Stjepanović, kad se naljuti, zna poludjeti i rušiti sve pred sobom. Knjiga je ilustrirana brojnim fotografijama poplave kada je Sava u svibnju 2014. kod Bošnjaka probila nasip. Autor vrlo kvalitetnih fotografija je Franjo Škegro. Glazbeni program nadahnuto su izveli Sanja Hajduković i Josip (Joco) Molnar. Nakon svečanog otvaranja u večernjim satima održan je okrugli stol s temama Treba li nam časopis za književnu kritiku? i Povratak u budućnost – dva desetljeća hrvatske književne kritike. Sudjelovali su Boris Domagoj Biletić, koji je i pokrenuo inicijativu izdavanja novog časopisa za kritiku, Zdravko Seleš, Strahimir Primorac, Goran Rem, Ivan Trojan i Darija Žilić.

Moralnost kritičara i kritike

Zdravko Seleš na početku je naglasio da bi kada se pojavi prijedlog o pokretanju časopisa za kritiku bilo dobro promisliti, a još bolje istražiti, koliko se kritika, odnosno prikazi knjiga danas čitaju u časopisima, a koliko u novim medijima, odnosno koliko kritika utječe na stvarnu recepciju književnih djela. Strahimir Primorac izlaganje je započeo citatom iz teksta Vinka Brešića Treba li nam časopis za kritiku? objavljena u Vijencu 23. lipnja ove godine. U njemu on iznosi svoja razmišljanja o prijedlogu Borisa Biletića o potrebi i mogućnostima pokretanja časopisa za književnu kritiku. Brešić piše „da kritike nije ništa manje nego prije, ali je ona raspršena, ima je posvuda i svatko je piše pa nije pitanje ima li je, nego gdje je ima i kako do nje doći, a onda tek kakva je i tko iza nje stoji – dobri stari kritičar, spretni nakladnik i distributer ili samo jedan od potrošača“. Slična gledišta, kako je rekao Primorac, u istom broju Vijenca iznio je i Krešimir Bagić, koji drži da kritike ima, ali je veliki problem u tome što izostaje kritički dijalog. Rekao je također da je jako važan često i prigušen problem književne kritike na koji se upozoravalo i prije: pitanje moralnosti kritičara i kritike. Svi su sudionici okruglog stola poduprli ideju o izdavanju novog časopisa za kritiku, pod radnim naslovom Stav, naravno uz temeljite pripreme i okupljanje što većeg broja kvalitetnih ljudi koji bi bili nositelji projekta. U glazbenom dijelu nastupio je sastav Fluentes sastavljen od đakovačkih i osječkih glazbenika.

Nagrada Dunji Detoni-Dujmić

Drugi dan 30. lipnja u okviru Susreta predstavljena je nakladnička, kulturna i informativna djelatnost Nakladničkog poduzeća Croatica iz Budimpešte i tjednika Hrvata u Mađarskoj Hrvatski glasnik, o čemu je govorila glavna urednica Branka Pavić-Blažetin. Prezentiran je i Leksikon brodskih pisaca nedavno izašao iz tiska, a analizirali su ga priređivači Ivan Stipić, Darija Mataić-Agičić i Mirna Grubanović te recenzent Goran Rem. Promoviran je drugi i treći svezak sabranih djela Miroslava Slavka Mađera, o kojima su govorili potpredsjednik DHK-a književnik Mirko Ćurić i urednica Hrvojka Mihanović-Salopek. U uvodnom dijelu Bachovu je skladbu na violi izveo Višeslav Salopek.

Na kraju 20. đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara uručene su i nagrade. Tako je ove godine nagradu Julije Benešić dobila Dunja Detoni-Dujmić za knjigu kritika Mala noćna čitanja. To je knjiga književnokritičkih prikaza i esejističkih interpretacija hrvatskih romana u razdoblju od 2011. do kraja 2015. U njima autorica na suvremen način otkriva kako romaneskni svjetovi suvremenih hrvatskih pisaca korespondiraju s iskustvenim područjima, znanjima i estetskim parametrima, duhom, kulturnom te drugim životnim civilizacijskim oblicima naše sadašnjosti. Kako stoji u obrazloženju prosudbenog suda „knjiga je sofisticirano pismo nenametljivo jake svijesti o pisanju i pismu, ona je stilistički pravo autorsko književno pismo, uvidna je i pregledna, s finim kompozicijskim radom na brojnim planovima konteksta“. Autorica je rođena 1941. u Križevcima. Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je urednica u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža i Školskoj knjizi. Pjesnikinja, esejistica, književna kritičarka i leksikografkinja objavila je veći broj znanstvenih i stručnih radova. Autorica je dviju knjiga o stvaralaštvu hrvatskih književnica na početku 19. stoljeća sve do 2010. Objavila je pet pjesničkih zbirki te četiri monografije o hrvatskim piscima i pojavama (Fran Galović, Dinko Šimunović, Tomislav Ladan i Krugovi). Za leksikografski rad dobila je nagradu Kiklop i Strossmayerovu nagradu. Knjiga Mala noćna čitanja izašla je u Alfinoj biblioteci Duh vremena. Urednik Božidar Petrač u uvodniku je naglasio da ova biblioteka želi svjedočiti vrijeme prošlo i vrijeme sadašnje. Svoje mjesto naći će i fikcija i činjenice, događaji, pojave i osobe u svjetlu otkrivanja i razumijevanja najdubljih ljudskih korijena i ljudske sudbine.

Povelja uspješnosti Julija Benešića pripala je Miroslavu Mićanoviću, rođenu 1960. Brčkom. Kako stoji u obrazloženju prosudbenog suda, baš poput Mađera i Nuhanovića, prebiva izvan našega regijskog prostora, ali realno je sudionik punog istočnohrvatskog književnog života. Naraštajno je kvorumaš, kreće lirikom 1984. godine, a prvu knjigu kritika s Julijanom Matanović, Vlahom Bogišićem i Krešimirom Bagićem pod naslovom Četiri dimenzije sumnje objavit će 1989. Riječ je o odličnom piscu te autorskom kritičaru s punim nacionalnim, regijskim i nadregijskim uvidom te s nizom osvrta na slavonske autore, a neposredni povod za nagradu izvrstan je govoreni kritičarski rad u radijskoj emisiji Kutija slova. Nagrade će dobitnicima biti uručene u studenom ove godine.