Po protivnicima Deklaracije i danas se nazivaju ulice i trgovi

U Matici hrvatskoj 8. lipnja predstavljena je knjiga Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967–2017. Vijesti, komentari, osude, zaključci u povodu 50. obljetnice objave Deklaracije. Knjiga donosi izbor iz važnih dokumenata nastalih neposredno nakon objave Deklaracije. Tom prigodom govorili su akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske, Ivo Pranjković, Krešimir Mićanović i priređivač Marko Samardžija.

„Već smo prije zamislili da se pojavi ova knjiga, znali smo da profesor Samardžija skuplja originalne tekstove reakcija pojedinaca i ustanova na Deklaraciju iz 1967. i ne samo u Hrvatskoj, nego i u bivšim jugoslavenskim republikama u to vrijeme. Zamolili smo ga da ono što je on prikupio i što ima uobliči u knjigu koju bi izdala Matica hrvatska, i ta je knjiga sada pred nama“, rekao je Damjanović, dodavši da će u Matici hrvatskoj uskoro biti postavljena ploča u čast Deklaraciji.

Prema riječima profesora Pranjkovića, između 62 teksta u knjizi najviše je onih što su ih potpisali političari, potom književnici i jezikoslovci. Pranjković je spomenuo i polemiku koju je ugledni hrvatski jezikoslovac i prevoditelj Ljudevit Jonke vodio s Đorđem Rašovićem iz Crne Gore, koja je u Telegramu objavljena u travnju 1966, važnu jer se u njoj na neki način najavljuje izlazak Deklaracije. Profesor Mićanović naglasio je kako je Deklaracija sročena kao amandman u okviru javne rasprave o promjenama Ustava SFRJ te poslana na odobrenje brojnim relevantnim ustanovama bivše države, upozoravajući na položaj svih ravnopravnih jezika i njihovu dostojnu primjenu na svim instancama.

Pranjković i Mićanović podsjetili su na reakciju srpskih pisaca zaposlenih u listu Prosvjeta, koji su, suprotno Novosadskom dogovoru, iznijeli zahtjev za jezičnom ravnopravnošću, ukidanje naziva srpskohrvatski i hrvatskosrpski te da u hrvatski i srbijanski ustav uđu odredbe o srpskom i hrvatskom jeziku. „Teško je i gotovo nemoguće razumjeti nastanak i značenje Deklaracije bez poznavanja anatomije političkog sustava SFRJ i političkih događaja koji su se u to doba odvijali“, rekao je Samardžija. Napomenuvši da je knjiga zamišljena i pripremljena kao podsjetnik i povijesna čitanka za šire čitateljstvo, dodao je da se po imenima najgorljivijih protivnika Deklaracije još nazivaju brojne hrvatske ulice, trgovi i škole.

 Marko Samardžija, priređivač knjige o Deklaraciji i reakcijama na istu, hrvatski je jezikoslovac, rođen u Vođincima kod Vinkovaca 1947. Djelovao je kao redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu do umirovljenja 2016. Od 1993. aktivno sudjeluje na brojnim međunarodnim i domaćim slavističkim kongresima, a djeluje kao član Međunarodne komisije za slavenske književne/standardne jezike i Međunarodnoga slavističkoga komiteta. Autor je brojnih znanstveno-stručnih radova te knjiga o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika.