Od drloga do bordela

Svakodnevno upozorenje mojih starijih glasilo je: „Najprije spremi taj drlog, operi ruke, pa jelo i spavanje.“ Drlog je bila tako razumljiva riječ kao da su rekli voda ili zrak. Nepogrešivo sam znala što mi je činiti. Stoga sam se mnogo kasnije silno začudila što tu riječ ljudi nisu razumjeli, a potom još više što je nema ni u Šonjinu rječniku, ni u Anićevu, ni u Skokovu, ni u Rječniku dviju Matica, ni u Parčićevu rječniku, ni u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku, no ima je moj pouzdani Slavonac Martin Jakšić u svojem rječniku slavonskih, baranjskih i srijemskih govora. Budući da je očeva obitelj (u kojoj sam odrasla) slavonska, jasno je da su mi govorili neka sklonim nered od razbacanih igračaka i svega što sam bila razvukla. Slavonija je nekoliko stoljeća bila pod turskom okupacijom, pa u svojim govorima ima obilje orijentalizama (radije kažem nego turcizama, pod što ih mi sve neprecizno trpamo), pa posegnuh za Škaljićevim rječnikom turcizama, no drlog ne nađoh ni ondje.

E sad, nered je samo jedno značenje drloga. Jer ako je on na tavanu ili u šupi, onda znači: ropotariju, nesređenost, zapuštenost, starudiju. Starudiji, nepotrebnoj dakako, ne treba puno da se proširi preko svake mjere, a sve pod geslom škoda bacit. Nekoć je u kućama bila i posebna prostorija upravo za takve predmete, rumplcimer (njem. Rumpel, krama, odbačeni predmeti). U nju smo sklanjali raznu kramu, pa je takva prostorija ubrzo postala premala da primi sav taj ruml ili rumpl, jer on raste geometrijskom progresijom i nezaustavljiv je. Nije mu bilo dovoljno doslovno značenje nego se prelio i na preneseno: neuredna, nečista soba, u kojoj je sve natrpano i nabacano bez ikakva reda.

Tim dotrajalim stvarima (ipak su nekoć bile korisne, pa i drage) pridavali su se mnogi izrazi, čak i tepajući, a u tome vrlo izdašno pomaže onomatopeja. Zanimljiv je već i kraći popis takvih riječi: andrlje, andramonje, andrmonje, andramolje, andraminje, andramilje, andramulje, a svaka, kako se gdje udomaćila, znači: tričarija, sitnarija, drangulija, sitnica; otpad, starudija, krpe, ropotarija; starež, krpež, prnje, rite, dronjci, trulje, trice i kučine. Zajednički nazivnik: nešto bezvrijedno, neupotrebljivo, suvišno. U neke izraze ubacilo se i milje poput eufemizma. Tako andramilje, upravo zbog milja, zvuči valjda bolje nego andravolja, a andramolji, dronjci što vise na čovjeku, kao da prizivaju i molj­ce, koji su takve trulje ionako već nagrizli ili sasvim pojeli. Takav nered, jer sve su te stare stvari nabacane jedne preko drugih bez ikakva reda, opisuje i onomatopejska tvorba tandara-mandara, zbrda-zdola, bez veze i smisla, koja dobro pristaje i uz nesuvisli govor i uz loše obavljen posao, ukratko uz one situacije koje pokriva i darmar (tur. tarumar od perz. tārmār, nesređen, razbacan, ispremiješan). I tandrkati znači govoriti zbrda-zdola, nepovezano i bez smisla. Izraz tandara-mandara može se rastaviti na sastavne dijelove, no time ne dolazimo do dubljega smisla; tur. tandir, doduše, znači roštilj, pečenjarnica, prčvarnica, no uz dodatak mandir, koji nema značenja, gubi smisao. Izrazu je uzor tur. kitab-mitab.

Kad govorimo o stvarima u neredu ili općenito o nepotrebnim stvarima, ima ljudi (dokaz je i moja osječka prijateljica) koji za to rabe riječ džumbus (imam tolike džumbuse u vitrini). No džumbus (džumbuš) prvotno ne znači neki predmet nego šalu, veselje, zabavu, tur. cümbüş od perz. ğunbiš, čemu je osnovno značenje kretanje, mahanje, gestikuliranje pri govoru. Postoje i izvedenice: glagol džumbusati, šaliti se, zabavljati se izvodeći šale, a njih izvodi, naravno, džumbušlija / džumbuslija, šaljivac, komičar. Zna se da svaka zabava i veselje lako mogu prijeći u metež, vrevu, gužvu, graju, buku, zbrku, strku, krkljanac, kaos, cirkus, galamu, pomutnju, halabuku, ukratko u ludu kuću, a onda i u opći nered. Takvima već desetljećima svjedočim u pitomu Dobrinju na Krku o crkvenom godu Stipanji (3. kolovoza). Suosjećam s onima koji čiste taj lom u ranu zoru nakon „ludoga provoda“ domaćih ljudi i gostiju, no moram priznati da do jutra komunalni redari sve uzorno očiste od noćne „kulture i tradicije“.

Kad sam tek došla raditi u Prag, jedna se kolegica tužila na muža: „On je pravi bordelař.“ Začudila sam se što tako otvoreno priznaje da joj muž ne izlazi iz bordela, no ona je htjela reći nešto sasvim drugo: da joj je muž neurednik, šlampavac. Naravno, svi znamo što znači bordel: mjesto gdje je regulirana (ili koliko-toliko regulirana) prostitucija, javna kuća. No i ona je dubinski povezana s džumbusom, u smislu vreve i graje, jer se riječ bordel razvila iz srlat. bordellus, gostionica. Zna se i to da u birtiju ljudi ne idu dotjerani nego nehajno odjeveni. Uz pružanje i dodatnih usluga, riječ je ušla u njem. Bordel, fr. bordel, a tal. bordello umanjenica je od borde, seoska kuća, gostionica. Ona je pak izvedena na osnovi stfr. borde, daska, koliba, daščara. Teško da je na takvim mjestima vladao mir i red, prije će biti gužva i nered, pa je tako bordel u jednom kraku svojega značenja izgubio poroke i plaćeni seks te se zaustavio na neredu. Posrednik u povezivanju muškarca i žene za seksualne usluge (svodnik, podvodač) njemački se kaže Kuppler, a javna kuća i kupleraj. Pojam sve više ulazi i u politiku, gdje kojekakvi kupleraji (sa seksom i bez njega) znače sve nečasne radnje kojih se tko može domisliti. U Hrvatskoj pojam ne treba posebno tumačiti. Svima je sve jasno.

Kad se kaže kazino, najprije pomišljamo na igračnicu. No to je tek jedno značenje. Kazino (tal. casino) bio je i prostor za društvene sastanke, za zabave i plesove, ljetnikovac na selu, ali i lokal, klub, čitaonica, a u ženskom rodu, kasina, uza sve nabrojeno, i vojna blagovaonica za časnike. I značenje kažina (mlet. casin, casino) vrlo je široko, može to biti i javna kuća, ali, kao i bordel, i zbrka, nered. Dakle, sve nabrojene riječi uvijek prati nered, nabacanost bez reda, razbacanost, neurednost. I neumitna prolaznost.