Vrančić homo universalis

Obilježavajući 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića (1551–1617), hrvatskog povjesničara, jezikoslovca, izumitelja, diplomata, inženjera, svećenika i biskupa, Ogranak Matice hrvatske u Zaboku organizirao je 25. svibnja u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša znanstvenu tribinu o tom hrvatskom velikanu.

Na tribini sudjelovali su ugledni predavači: publicist i urednik Marito Mihovil Letica, ujedno i moderator programa, Marijana Borić, znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU i Sanja Vulić, profesorica na Odjelu za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Goste, članove Ogranka Matice hrvatske u Zaboku, profesore, kolege, građane i učenike u ime organizatora znanstvene tribine Ogranka Matice hrvatske u Zaboku i u ime domaćina Gimnazije A. G. Matoša pozdravila je Sandra Babnik Lončar, koja je predstavila predavače i njihove teme te naglasila razloge i važnost organizacije znanstvene tribine.

Marito Mihovil Letica s temom Značaj Fausta Vrančića za Hrvatsku i svijet dao je jezgrovit pregled Vrančićeva života, izumiteljstva, vizionarstva i nasljeđa koje je ostavio svijetu. Marijana Borić uz bogatu slikovnu prezentaciju i temu Faust Vrančić – izumitelj svjetskog glasa provela je publiku od Faustova rođenja, života u Šibeniku, utjecaja biskupa i strica Antuna Vrančića, školovanja u Ugarskoj, Veneciji i Padovi, djelovanja na kraljevskom dvoru do njegovih najvećih djela i izuma, potkrijepljenih crtežima konstrukcija, poput projekata mostova, mlinova i padobrana. Naglasila je kako su na Vrančićevim konstrukcijama i zamislima utemeljeni i nadograđivani mnogi suvremeni projekti poput visećih mostova ili vjetrenjača s vodoravnim rotorom kao pretečom današnjih turbina, kao i most s jednim užetom, prethodnik žičare. Predstavila je Vrančićeva najpoznatija djela – knjigu tehničkih izuma Machinae novae iz 1615/16. i jedan od najpoznatijih izuma, Homo volans, konstrukciju padobrana. Predavačica je također razjasnila razlike između konstrukcija padobrana Leonarda da Vincija i Fausta Vrančića te objasnila zašto je Vrančić prvi iznio ideju padobrana kakav danas poznajemo.

Djelo Život nikoliko izabranih divic, tiskano u Rimu 1606. Vrančić je posvetio opatici i redovnicama samostana sv. Spasa u Šibeniku i sadrži životopise dvanaest ranokršćanskih svetica. Govoreći o tom djelu profesorica Sanja Vulić uvela je u temu Suvremenost Vrančićeva leksika s aspekta današnjega normiranoga hrvatskoga književnoga jezika i hrvatskih mjesnih govora. Profesorica Vulić predstavila je jedno od najpoznatijih Vrančićevih djela Rječnik pet najuglednijih jezika Europe: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga, tiskan u Veneciji 1595, te razjasnila zašto Vrančić rabi termin dalmatinski, a ne hrvatski jezik (u proširenom, sedmojezičnom izdanju rječnika, koje je priredio češki benediktinac Peter Loderecker, Vrančićev je jezik uz njegov pristanak nazvan hrvatskim). Predavačica je također objasnila zašto se riječi poput imenice hiža ili glagola peljati, koje se smatraju izvorno kajkavskima, mogu naći u Marulićevim i Vrančićevim djelima. Predavanje je temeljila na usporedbi Vrančićevih jezičnih oblika te je objasnila njegovu praksu tvorbe riječi: npr. od olovo – pooloviti (analogno s posrebriti, pozlatiti). K tome je spomenula još neke Vrančićeve tvorenice, kao: skrb, prisega, dobitak, dohodak, kupelj.

Ogranak je tribinom ujedno obilježio 175 godina rada Matice hrvatske, središnje kulturne institucije u Hrvatskoj, kojoj je od osnutka 1842. glavna zadaća promicanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenoga i duhovnoga stvaralaštva te edukacija i opismenjavanje mladih.