Tko se krije iza kratke priče

Festival europske kratke priče (FEKP), jedan od prvih festivala u Europi posvećenih toj književnoj formi, u svojemu je šesnaestom izdanju ponovno pokazao kako je kratka priča živa, iskrena i pulsirajuća tvorevina koja se razotkriva u susretu. I upravo je susret, odlazak i dolazak, bio središte festivala koji je od 28. svibnja do 2. lipnja u Zagrebu i Rijeci okupio neke od najvećih predstavnika svjetske i hrvatske kratkopričaške književne scene.

Tema 16. FEKP-a Luka Europa suočila nas je s aktualnim propitivanjem stvarnih i fiktivnih granica oko kojih se isprepleću brojni identiteti. Autori i publika okupili su se s nadom oko posvete onomu što je Europa oduvijek bila: luka – prostor susreta i razmjene, „točka polaska i povratka, mjesto doskoka, žarište različitosti“. Da je tema odabrana dijelom kao poveznica s ovogodišnjim partnerskim gradom Rijekom, ali i zato što kratka priča izvrsno odražava ono što nas zanima o Europi, objasnio je umjetnički direktor festivala Roman Simić: „Kratke su priče često kontradiktorne, nekad se tuku, nekad jedna drugu nadograđuju i, ako prihvatimo da je priča osnovna jedinica za razmjenu ljudskog iskustva, mi iz tih priča različitih autora, koji govore različitim jezicima i imaju različita iskustva, pokušavamo složiti Europu.“

30 autora iz 12 zemalja

Europa kao želja, mit, dom ili mjesto propitivanja – samo su neke od posvojenih Europa europskih i svjetskih pisaca, među kojima su dobitnici najvažnijih svjetskih književnih nagrada, poput nagrade Man Booker, nagrade Planeta, Independentove nagrade. Njih je u prijateljskoj atmosferi ugostio FEKP. Tijekom šest festivalskih dana publika je imala priliku susresti se s tridesetak autora iz dvanaest zemalja, koji su nastupili na više od četrdeset događanja – javnih čitanja, razgovora, tribina, promocija, koncerata i druženja s idejom suživota u različitosti.

Aktualno, migranti su, u potrazi za Europom kao novim domom i mjestom sigurnosti, najizloženija i najranjivija skupina te najveći izazov domaćinima uspavane Europe. To su prepoznali i organizatori. Na ovogodišnjem FEKP-u gostovao je velik broj afričkih autora, koji su govorili upravo o migraciji, ali i o afričko-europskim književnim vezama. Jedna od najvećih zvijezda festivala bio je pisac kojega je The Guardian proglasio najvećim živućim piscem arapske proze – Hassan Blasim. Iračko-finski autor razotkrio je pred festivalskom publikom svoje teško i nestalno izbjegličko iskustvo koje ga prati od djetinjstva, no iz kojega je ipak uspio stvoriti život: „Danas mnogo govorimo o različitostima kultura, no još su veće sličnosti među nama. Književnost nam govori da nismo sami. Od pračovjeka do danas teme su iste – ljubav, rat, mir. Moć je književnosti da podsjeti ljude da su različiti dijelovi čovječanstva sličniji no što se čini. A danas nam je to potrebnije nego ikad“, rekao je pisac koji smatra kako umjetnost u današnjim vremenima mora pratiti aktivizam. Hassan, po drugi put gost FEKP-a, predstavio je i nelagodnu i bolno iskrenu zbirku priča Irački Krist, koju možemo čitati od prošle godine i u hrvatskom prijevodu. Unatoč užasima i stradavanjima svijeta iz kojega dolazi, a koji prodire i u njegov današnji dom, Hassan se na festivalu predstavio i kao zagovornik nade: „Europa je jaka i ono što me najviše oduševljava u Europi jest činjenica da je znanje izgradilo društvo. Morali bismo paziti da se povijest ne ponovi, no ipak imam vjere u Europu, dijalog je zalog mirnoga rješenja.“

Književnost kao posljednje mjesto slobode i istine

A migracija i osamljenost u središtu su stvaralaštva i nagrađivane nigerijsko-belgijsko-američke spisateljice Chike Unigwe, jednoga od pet najvažnijih afričkih literarnih glasova današnjice. S Dinkom Krehom razgovarala je o višejezičnosti u pisanju, o hegemoniji engleskoga jezika i njegovu kolonijalnom nasljeđu, o poučavanju pisanja u (zapadnjačkoj) akademiji i izazovima s kojima se suočavaju spisateljice koje pišu na jeziku igbo dok progovaraju o patrijarhatu u književnosti. Ovaj razgovor dogodio se kao dio programa Zagreb Reads Europe koji udruga Kulturtreger (klub Booksa) provodi u suradnji s ­FEKP-om i književnom platformom LAF u okviru projekta Literary Europe Live.

O višestrukosti identiteta na festivalu je progovorila i stopostotna Talijanka i stopostotna Somalka, Igiaba Scego, razotkrivajući pozadinu „migrantske književnosti“ u Italiji, ali i položaj žene obilježene bojom kože i podrijetlom. Ljudi koji preživljavaju na margini glavni su junaci ugledne španjolske spisateljice i novinarke Rose Montero, koja je naglasila kako u pisanju pronalazi vlastiti modus preživljavanja. U društvu najprevođenijega argentinskog autora Guillerma Martineza na FEKP-u razgovarala je o jeziku, čitanju i novim tehnologijama te velikoj produkciji.

O strahu od sveprisutne pritajene cenzure i o književnosti kao posljednjem preostalom mjestu slobode i istine govorio je nagrađivani autor DBC Pierre, a publici se predstavila i irska književnica Lucy Caldwell.

Da Europi hitno treba alternativna stvarnost u kojoj ćemo ljude početi gledati na drugi način, te da onaj tko dolazi na naša vrata nije nužno netko tko će nas napasti, već netko tko nas može pozitivno promijeniti, naglasio je autor Ondjaki, pravim imenom Ndalu de Aleida, Angolac iz Brazila. Uz njega se predstavio i jedan od najcjenjenijih portugalskih pisaca mlađe generacije Jose Luis Peixoto, za kojega je i slavni portugalski nobelovac Saramago izjavio kako je riječ o najugodnijem otkriću recentne portugalske književnosti.

FEKP stalno njeguje suradnju s domaćim nakladnicima, potiče stipendiranje i usavršavanje mladih prevoditelja. Organizatori festivala nastoje Europi predstaviti i suvremene hrvatski pisce. Riječ je o festivalu koji upravo zbog toga ne gubi svježinu i zbog kojega kratkopričaška scena i u Hrvatskoj postaje sve vidljivija, raznolikija i kvalitetnija. Svake godine u suradnji s Centrom za kreativno pisanje (CeKaPe) FEKP raspisuje natječaj za najbolju kratku priču. Različitost: slobodna tema bio je poticaj za 232 pristigle priče vezane uz propitivanje granica. O pobjedniku je odlučivao žiri: Stjepan Balent, Andrija Škare, Korana Serdarević, Sven Popović i Vladimir Arsenić. Sida osječkoga autora Ivana Zrinušića proglašena je najboljom pričom natječaja. A da hrvatska kratka priča hrabro dokazuje kvalitetu i novi uzlet u programu Napisano u Hrvatsko,j u sklopu festivala govorili su Nikola Leskovar, Natalija Miletić, Valent Pavlić i Nora Verde. Njegujući opuštenu atmosferu festivala i vodeći se idejom da kratka priča život i stvara i oslikava, tradicionalnu kulinarsku dobrodošlicu svima su poželjeli hrvatski autori Zoran Ferić, Senko Karuza, Robert Mlinarec i Ivica Prtenjača.

16. FEKP ugostili su GDK Gavella, Klub Booksa, Udruga Mikołaj Kopernik, Studentski centar i Teatar &TD, Talijanski institut za kulturu, Kaptol Boutique Cinema, Filozofski fakultet u Zagrebu, Gradska knjižnica u Samoboru te u Rijeci Gradska vijećnica, Caffe bar Tor i Botel Marina.

Razgovore s piscima na zanimljiv su način vodili osim Romana Simića i Kruno Lokotar, Maja Bojić, Sven Popović, Đurđica Čilić Škeljo, Vladimir Arsenić, Tomislav Augustinčić, Una Krizmanić Ožegović, Korana Serdarević, Tatjana Peruško, Gordana Matić, Srđan Sandić, Seid Serdarević, Darija Žilić.

Autori su i čitatelji u sklopu festivala na kojemu je dosad gostovalo više od 150 pisaca iz petnaest europskih zemalja nastojali odgovoriti na pitanja koja će se, postavljena na otvaranju 16. FEKP-a, srećom po priču, zagonetno prenijeti, tek napola odgovorena, dalje... „Što se (i tko se) krije iza priče? Gdje pisac pronalazi glas, a priča gorivo? Gdje se povlače i kako se mute granice između velikih i malih, naših i tuđih, laganih i teških, dugih i kratkih priča? I što bi – ako je samo jedno – bilo sâmo srce kratke priče?“