IZ OGRANAKA

Beč

U organizaciji OMH u Beču, u sklopu projekta Godina kulture Hrvatska – Austrija 2017. 27. travnja u Hrvatskom centru održano je predavanje Željke Caparin Blagoje Bersa u Beču. Caparinova je predstavila život i djelovanje hrvatskoga skladatelja Blagoja Berse (1873–1934) u Beču, gdje je s kratkim prekidima boravio od 1896, kada je započeo studij na Konzervatoriju u Beču, do 1919, kada se vratio u Zagreb. U tom razdoblju Bersa je napisao mnogobrojna djela. Njegove su opere Jelka (2016, koncertna praizvedba), Oganj (1911) i Postolar iz Delfta (1914) praizvedene u Zagrebu, a samo je posljednja doživjela izvedbu u Beču 1918. u Narodnoj operi. U Beču je Bersa njegovao prijateljstva i održavao veze s intelektualcima iz kulturnog i političkog života. Na predavanju je predstavljena Bersina turneja po Europi te njegovo djelovanje u izdavačkim kućama. Predavačica se osvrnula na značenje Berse za glazbeni život na početku 20. stoljeća, njegov položaj u glazbenom životu Hrvatske i Beča danas te mogućnosti predstavljanja njegova stvaralaštva inozemnoj publici. (Zvonimir Vučur)

Dubrovnik

Dubrovački je OMH obilježio 175. obljetnicu MH predavanjem glavnog tajnika Zorislava Lukića 29. svibnja u Saloči od zrcala. Pozdravne su riječi uputili predsjednica Ogranka Slavica Stojan i tajnik Ivan Viđen. Prezentirajući Matičinu povijest glavni je tajnik istaknuo njezino presudno značenje za stvaranje i održavanje nacionalne svijesti. Tisućama knjiga i časopisima Vijenac i Kolo, koji su i danas aktualni, Matica je od početaka njegovala hrvatski jezik i kulturu, kazao je. Između ostalog predstavio je biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti, pokrenutu 1993, koja obuhvaća djela od prvih srednjovjekovnih spomenika do suvremene književnosti. Biblioteka čuva hrvatski identitet te simbolizira povijest borbe hrvatskog naroda za slobodu, a nastoji pridonijeti cjelokupnoj hrvatskoj znanosti o književnosti. Glavni tajnik zaključio je da Matica danas posebno potiče mlade da u radu raznih odjela Središnjice i ogranaka u Hrvatskoj i inozemstvu sudjeluju sa svojim talentima promičući umjetničke, kulturne i duhovne vrijednosti koje djeluju na razvoj društva. (I. H.)

Grude

U dvorani župnog ureda u Drinovcima 2. lipnja u organizaciji OMH u Grudama održana je poetska večer Povratak pradjedovskim korijenima u sklopu koje je predstavljeno djelo hercegovačkoga pjesnika Peje Šimića, koji se trajno trudi ne samo očuvati nego i promicati hrvatski jezik. O pjesničkom opusu uz autora govorili su Vlado Nuić i Stjepan Glavaš. Nakon kratka uvoda voditelja poetske večeri Zvonimira Glavaša, drinovački župnik fra Josip Mioč pozdravio je sve prisutne, a posebice Peju Šimića, kojem je ujedno zahvalio što čuva svoje pradjedovske drinovačke korijene. Nuić i Glavaš govorili su o velikom Šimićevu pjesničkom opusu od petnaestak zbirki pjesama u kojima dominira prepoznatljiv topos – ljubav prema Bogu, prema domovini, prema ženi i prema majci. (Ivica Luetić)

Koprivnica

U organizaciji OMH u Koprivnici u Galeriji Koprivnica održano je 30. svibnja predstavljanje knjige kajkavske poezije Falačec neba članice Ogranka Ane Jakopanec. Knjiga je objavljena kao 18. u nizu u Maloj kajkavskoj biblioteci Ogranka, a kako je u pogovoru istaknula književnica Maja Kušenić Gjerek, riječ je o nadahnutim i zrelim kajkavskim stihovima iznimno autonomne kajkavske pjesnikinje, što potvrđuje i ovogodišnja nagrada publike na zelinskom Festivalu Dragutinu Domjanića. Recenzentica je knjige Zdenka Matijaš Jozić, a stihove je uspješno krasnoslovila Sanja Trnski, dok je autoričine uglazbljene stihove sjajno interpretirao Marko Košutić u pratnji gitarista Tomislava Šituma. (Dražen Ernečić)

Kutina

OMH u Kutini predstavio je 27. svibnja u kutinskom Klubu Arcus četvrtu knjigu Katarine Brkić Spod zamle tragi, pisanu jezikom autoričina djetinjstva, moslavačkom kajkavštinom, kojom se još govori u Repušnici, najvećem selu kutinskog kraja. Knjiga je književna i povijesna čitanka. Dokument je to dugoga vremena iz mladosti generacije rođenih oko 1950, koja je doživjela mnoge nepravde, tjeskobe i poniženja. U predstavljaju poseban trag ostavile su riječi poznate književnice Nevenke Nekić, autorice pogovora, koja je kazala da Katarina Brkić ne piše sonete, rimovane pjesme bilo kakve vrste, već narativnim, gotovo epskim načinom prohodi kroz vrijeme i događaje. Ti tragovi pod zemljom izvor su i uvir, kozmički sklop vidljivoga i transcendentnoga, povezanih Jakovljevim ljestvama. Knjiga je objavljena u znaku 175. obljetnice MH i 135. obljetnice prvih zapisa o MH u Kutini. (Dragutin Pasarić)

Lipovljani–Kutina

OMH u Lipovljanima 27. svibnja u Piljenicama bio je domaćin pjesničkih susreta S Tenine staze na vinsku cestu. Sadržaj je suradnički s OMH u Kutini bio posvećen 24. kutinskoj izložbi vina poznatoj kao MoslaVINA. Dobrodošlicu okupljenim pjesnicima iz požeškog i kutinskog kraja, među kojima je bilo zapaženih vinara, pozdravila je Melita Lenička, predsjednica lipovljanskog OMH. Piljenice je, službujući u ovom kraju kao šumar i književnik, poznavao Josip Kozarac. Danas, u sklopu Parka prirode Lonjsko polje, imaju Teninu stazu. Osim toga u selu jela po starim zavičajnim receptima priprema nadaleko poznata udruga Mlinarice. Uz te neodoljive oblizeke kušala su se nagrađena vina s kutinske izložbe izvorne moslavačke sorte škrlet obitelji Tomac iz Novske i Mesarić iz Gornje Gračenice. Stihove su govorili Marinko Markota, Mato Mikić i Ivo Abibović (Udruga Matko Peić), a pjevao bariton Vlado Bauer. Bili su sudionici otvaranja izložbe vina u Kutini i gosti Vinarije Mikša u Repušnici, u kojoj je zapis o kvaliteti izvornog škrleta 2000. kao gost OMH ostavio Dragutin Tadijanović. (Dragutin Pasarić)

Imotski–Split

U Galeriji Vinko Draganja Dominikanskog samostana u Splitu 23. svibnja predstavljena je u organizaciji nakladnika OMH u Imotskom knjiga Junačke narodne pjesme o Petru Mrkonjiću, koju je priredio Mijo Milas. Uz autora, knjigu su predstavili Mladen Vuković i Marko Draglić, dok je pjesme iz knjige čitao Ivica Šušić. Knjiga opisuje hrvatskoga narodnog junaka hajdučkog harambašu Petra Mrkonjića, koji je kao junak opjevan u velikom broju hrvatskih epskih narodnih pjesama. Knjiga sadržava jedanaest pjesama u desetercu s više od 3.500 stihova pjesama u kojima se spominje Petar Mrkonjić. Dio njih tiskan je u nedosljednom miješanom ikavsko/ijekavskom izričaju, katkad u korijenskom pravopisu, s obiljem turcizma i arhaizma. Među njim je i antologijska pjesma Mladi Perujic i aga od Vrgorca, koja se može nazvati biserom hrvatskoga epskog pjesništva. Petar Mrkonjić istaknuo se u borbi Turcima u Kandijskom ratu (1645–1668), kada su ispisane najkrvavije i najslavnije stranice hrvatske povijesti u borbi s Turcima. (Ivica Luetić)

Jastrebarsko

U Pastoralnom centru Župe svetog Nikole biskupa u Jastrebarskom 26. svibnja predstavljena je monografija Duhovna baština Stepinčeva i Kuharićeva zavičaja: svećenička i redovnička zvanja rimokatoličkih župa Jaskanskoga dekanata autora Anđelka Košćaka, rektora Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, uglednoga pisca i urednika brojnih zapaženih knjiga. Knjiga je objavljena u izdanju Župe svetog Nikole biskupa, Kršćanske sadašnjosti i OMH u Jastrebarskom. Tim povodom u Jastrebarskom su se okupili brojni vjernici i uglednici iz cijeloga jaskanskog kraja i Zagrebačke nadbiskupije, biskupi Ivan Šaško i Juraj Jezerinac, monsinjori Josip i Stjepan Baloban, Juraj Batelja, Josip Kuhtić i mnogi drugi. Grad Jastrebarsko predstavljali su gradonačelnik Zvonimir Novosel i njegov zamjenik Stipe Bučar, a Općinu Krašić načelnik Josip Petković Fajnik i njegov zamjenik Josip Špoljar. O knjizi su govorili njezini recenzenti, pročelnik Katedre crkvene povijesti Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu o. Slavko Slišković, pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu Stjepan Baloban i književnik Nino Škrabe, domaćin, jaskanski župnik i dekan Stjepan Rožanković, direktor i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti Stjepan Brebrić, izaslanik kardinala Josipa Bozanića, pomoćni biskup zagrebački i generalni vikar Ivan Šaško, sin jaskanskog kraja biskup Juraj Jezerinac te autor knjige Anđelko Košćak. Knjiga sadržava informacije o trinaest župa Jaskanskog dekanata, koje se danas nalaze na području Grada Jastrebarskog i općina Krašić, Žumberak i Draganić. (Klementina Škrabe)

Osijek–Žepče

Nakon predstavljanja u Bruxellesu, Zagrebu, Osijeku i u nekim drugim hrvatskim gradovima izložbu Stepinac – put svetosti imali su priliku vidjeti i građani Livna, Tomislavgrada, Gruda, a od 23. svibnja gostuje u Žepču. Izložba je postavljena u suorganizaciji Đakovačko-osječke nadbiskupije, OMH u Osijeku, najmlađega novoosnovanog OMH u Žepču i Braće hrvatskog zmaja. Učenici i profesori Gimnazije u Vukovaru na otvaranju su za prepunu dvoranu organizirali i isječke iz predstave o suđenju kardinalu Stepincu, uz nastup zbora i tamburaškog orkestra vukovarske gimnazije i učenika žepačkih srednjih škola. Skupu su se obratili Ivica Završki, predsjednik OMH u Osijeku, načelnik Općine Žepče Mato Zovko, konzul RH u Banjoj Luci Zlatko Kramarić te akademici Antun Tucak, u ime Braće hrvatskog zmaja i Andrija Mutnjaković kao projektant najvećeg katoličkog školskog centra u BiH, a izložbu je svečano otvorio biskupski vikar za Grad Osijek Vladimir Dugalić. (Ivica Završki)

Split–Trogir

U dvorani OMH u Splitu 24. svibnja predstavljena je u organizaciji nakladnika OMH u Trogiru knjiga don Mate Meštrovića Kroz plamen čišćenja (pjesme i lirska proza). O knjizi su govorili predsjednica OMH u Trogiru Danka Radić i priređivači knjige Ivan Pažanin i mons. Drago Šimundža, dok su pjesme iz knjige čitale Marina Čapalija i Gabrijela Meštrović. Meštrovićeve pjesme i lirske proze u zbirci potječu iz raznih razdoblja autorova života. Budući da autografi nisu sačuvani, osim dvaju, sve su pjesme uzete iz književnih časopisa i javnih glasila u kojima je mladi Meštrović surađivao od 1927. do 1944. Don Mate Meštrović rodio se 29. ožujka 1910. na otoku Drveniku kod Trogira, a umro u Splitu 18. lipnja 2000. Za svećenika splitsko-makarske nadbiskupije zaređen je 27. listopada 1935. Još kao bogoslov piše male kritike u splitskim listovima. Ivan Pažanin, govoreći o životu i radu don Mate Meštrovića, kazao je kako Meštrović nije napisao mnogo pjesama, ali sve ono što je napisao po pjesničkoj proživljenosti, istančanosti i dotjeranosti ima bitne akorde i rezonancije originalnog djela. (Ivica Luetić)