IZ OGRANAKA

Beč

OMH u Beču 8. svibnja organizirao je koncert sopranistice Marije Lešaje i orguljašice Katarine Javore u Crkvi sv. Petra u Beču u sklopu Godine kulture Hrvatska–Austrija 2017. Na koncertu izvedene su skladbe Vinka Jelića, J. S. Bacha, G. F. Händela, J. Haydna, G. Rossinija, W. A. Mozarta, Ivana Zajca, C. M. Widora, L. Viernea i Borisa Papandopula za orgulje solo te za orgulje i glas. Glazbenice su suradnju započele još za vrijeme studija u Zagrebu i Beču. Nastupile su na mnogobrojnim koncertima i sudjelovale na raznim festivalima kao što su Pasionska baština, Dani kršćanske kulture, Festival orgulja Heferer, Zyklus Glazbene staze, Festival Petar Nakić, Gospićki glazbeni festival. Ogranak je 18. svibnja organizirao i predavanje Ivan Nepomuk Köck i prva hrvatska opereta. Vladimir Haklik opsežno je predstavio život i djelovanje skladatelja i violončelista rođena u Varaždinu 1820. Njegova opereta Des Kriegers Heimkehr prva je hrvatska opereta i praizvedena je 1862. u Bratislavi, a već 1863. u Teatru an der Wien u Beču. (Zvonimir Vučur)

Koprivnica

U organizaciji OMH u Koprivnici u Društvu Podravec u Zagrebu 5. je svibnja održana književna večer kajkavskog pjesnika Ivana Picera. Predstavljene su njegove dvije knjige u izdanju Ogranka, pjesnička Bele vile Dravske i memoarska U znaku uspomena, u kojoj opisuje svoje susrete s Ivanom Generalićem, Ivanom Lackovićem Croatom, Miroslavom Dolencem Dravskim, Pajom Kanižajem, Ivanom Golubom. Kako je istaknula književnica Božica Jelušić, njegov opus nedvojbeno svjedoči da autor zauzima autonomno mjesto u životu recentne sjeverne hrvatske kajkavštine i kako stih Život za lijepo i život plodni Tina Ujevića metaforički opisuje njegovo gotovo polustoljetno književno stvaralaštvo. Ugodan kajkavski ugođaj upotpunio je izvorni tamburaški sastav Konačari uglazbljenim Picerovim stihovima, dok je glumac Vid Balog odlično intepretirao Picerov komediografski tekst o životu podravskog sela.

(Dražen Ernečić)

Klanjec

OMH u Klanjcu dao je svoj prinos Festivalu povijesti Kliofest stručnim skupom Cesargrad u vremenu i prostoru održanim 12. svibnja. Pozdravne su riječi uputili zamjenik gradonačelnika Klanjca Zvonko Sever i glavni tajnik MH Zorislav Lukić. Nikola Filko, potpredsjednik klanječkoga OMH i inicijator skupa u uvodnom je izlaganju kazao da skup označava početak aktivnosti na konzervaciji i revitalizaciji ostataka srednjovjekovne utvrde Cesargrad, uz razvoj novih kulturno-turističkih sadržaja na Cesarskoj gori. Skupom se želi upozoriti stručnu i kulturnu zajednicu na značenje Cesargrada u nacionalnoj povijesti te potrebu njegova spašavanja od nestanka. O raznim aspektima Cesargrada na skupu su govorili i Branko Čičko, Andrej Janeš, Vladanka Milošević, Sanja Horvatić i Brankica Greblički iz OMH u Klanjcu, Marina Krpan Smiljanec iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ivana Škiljan iz Muzeja Hrvatskog zagorja i Snježana Horvatin iz Kulturnog centra Klanjec. Svi će radovi biti ukoričeni u zbornik radova, koji će ogranak izdati uz potporu Krapinsko-zagorske županije. (I. H.)

Križevci

U suradnji sa Srednjom školom Ivan Seljanec OMH u Križevcima 16. svibnja ugostio je poznatog autora Pavla Pavličića. Moderatorica programa bila je Iva Rupčić, nastavnica hrvatskoga, a ulomke iz Pavličićevih djela Rukoljub, Knjiški moljac i Koraljna vrata čitali su učenici Dorian Copak, Ana-Marija Bušić, Lorena Golub i Andreja Badenić. Osim predstavljanja književnih djela, govorilo se o sadašnjosti i budućnosti knjige, odnosu književnosti i fikcije, lektiri te o procesu pisanja i motivaciji za književni rad. Ana-Marija Ferenčak, Irma Horvat i Karla Švec izložile su plakat koji prikazuje Dunav u četirima godišnjim dobima. Program je završen darivanjem autora poklonima Grada Križevaca i MH te prigodnim riječima zahvale predsjednice OMH u Križevcima Renate Husinec. OMH u Križevcima organizirao je sa Župom sv. Ane 17. svibnja u crkvi Svetoga Križa i koncert barokne glazbe na kojemu su nastupili Laura Vadjon i Krešimir Has.

(Martina Valec Rebić)

Marija Bistrica

Nakon uspješna znanstvenog skupa i svečane akademije OMH u Mariji Bistrici nastavio je s obilježavanjem 175. obljetnice MH i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića organiziravši, nakon znanstvenoga skupa i svečane akademije, u suradnji sa Svetištem Majke Božje Bistričke i Općinskom knjižnicom i čitaonicom, partnerima Općinskom knjižnicom i čitaonicom Marija Bistrica, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Sveučilištem u Zagrebu, Hrvatskim institutom za povijest, Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim glazbenim zavodom, a pod pokroviteljstvom Općine Marija Bistrica i Krapinsko-zagorske županije, otkrivanje spomen-ploče Ivanu Krizmaniću, bistričkom župniku, prevoditelju i književniku, oko kojega su se okupljali prvaci hrvatskoga narodnog preporoda i razvijali ideju o osnivanju MH. Ploču su otkrili predsjednica OMH u Mariji Bistrici Snježana Husinec i član Glavnog odbora MH akademik Josip Bratulić, a blagoslovio ju je rektor Svetišta Majke Božje Bistričke Domagoj Matošević. Otkrivanje je popraćeno i izložbom u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Izložba će biti otvorena do 18. lipnja. (I. H.)

Našice

U sklopu manifestacije Dani franjevačke kulture u Našicama, koji je trajao od 7. do 21. svibnja, u organizaciji OMH u Našicama u Izložbenom salonu Zavičajnog muzeja organizirao je predstavljanje Zbornika radova znanstvenog skupa „Isidor Kršnjavi – veliki utemeljitelj“. Pozdravne riječi uputila je ravnateljica muzeja i predsjednica Ogranka Silvija Lučevnjak, a uvodni govor održala je ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest Jasna Turkalj. O Zborniku su govorili izdavači i glavni urednici Ivana Mance s Instituta za povijest umjetnosti i Zlatko Matijević s Hrvatskog instituta za povijest. Radovi u Zborniku, nastalu suradnjom nekoliko institucija, razmatraju razne aspekte djelovanja Isidora Kršnjavog koja se obrađuju prvi put. Silvija Lučevnjak kazala je da poveznice franjevaca i Kršnjavoga sežu do njegova ranog djetinjstva u Našicama, kada se prvi put susreo s likovnom umjetnošću u crkvi našičkih franjevaca i od tada je na razne načine bio u vezi s tim redom.

(I. H.)

Rijeka

U organizaciji Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i OMH u Rijeci 15. svibnja održano je predavanje u povodu obilježavanja 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Pred mnoštvom studenata, profesora Filozofskog fakulteta i ostale publike, predavanja su održali akademik Stjepan Damjanović, predsjednik MH, i Mirjana Polić Bobić, glavna urednica Hrvatske revije. Akademik je u jasnom i temeljitom predavanju pojasnio važnost, okolnosti nastanka i smisao Deklaracije te naglasio odvažnost i hrabrost tadašnjih potpisnika. Profesorica Polić Bobić govorila je o broju Hrvatske revije posvećenu Deklaraciji. Komentirajući pojedine članke, prisutnu je publiku upoznala sa sadržajem te ukratko predstavila časopis. U ime Odsjeka za kroatistiku i Filozofskog fakulteta predavačima je zahvalila pročelnica Odsjeka za kroatistiku Sanja Zubčić, a u ime OMH u Rijeci Goran Crnković, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci. Član Ogranka Ivan Miškulin u sklopu projekta Sveučilišne knjižnice u Rijeci Colloquia Fluminensia pod krovnim sloganom Razgovori s baštinom u Sveučilišnoj knjižnici predstavio je Ogranak i njegovo djelovanje na području jezika i jezikoslovlja.

(Ivan Miškulin)

Sisak

OMH u Sisku priredio je 29. travnja još jednu Stihovnicu Siska. Kao glavni gost večeri nastupio je Valerio Orlić, istaknuti riječki pjesnik aktivan u više kulturnih pravaca. Poznat je kao utemeljitelj Hrvatskoga književnog društva u Rijeci te pokretač časopisa Književno pero i nekoliko književnih manifestacija i nagrada, kao što su: Međunarodni festival književnosti Dani prijatelja knjige u Rijeci, književna manifestacija u spomen na književnika Antu Zemljara na otoku Pagu, nagrada Josip Eugen Šeta. Siščanima se predstavio pjesmama iz svoga bogatog opusa od 17 knjiga, od kojih su neke prevedene i na strane jezike. U nastavku večeri domaćini su mu uzvratili čitanjem svoje autorske poezije, pri čemu je važno naglasiti kako se i ovaj put nastavio trend priljeva mladih darovitih pjesnika.

(Siniša Matasović)

Slatina

Župa sv. Josipa i OMH u Slatini organizirali su u prepunoj velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta predstavljanje zbornika radova sa znanstvenog skupa Svećenik Julije Bürger (1885–1944) i njegovo vrijeme, održana u Slatini u studenome prošle godine. Ugledni povjesničari, crkveni dostojanstvenici, predstavnici lokalne vlasti i veliki odaziv građana pretvorili su predstavljanje u prvorazredni kulturni događaj. O znanstvenom skupu i nastanku zbornika govorili su župnik vlč. Dragan Hrgić, predsjednica Ogranka Zorica Varga, član uredništva Oliver Jukić. Skup su pozdravili županica Sanja Bošnjak i gradonačelnik Ivan Roštaš. Zbornik kao iznimni izdavački pothvat predstavili su recenzenti Jure Krišto i povjesničarka umjetnosti Jasminka Najcer Sabljak. Završnu riječ imala je glavna urednica Zbornika profesorica Dragica Šuvak, ravnateljica Zavičajnog muzeja i članica Predsjedništva OMH u Slatini, kojoj je u znak zahvalnosti za veliki trud u projektu kao i sveukupnom radu u znak priznanja darovan apostolski blagoslov pape Franje, koji joj je uručio velečasni Mladen Štivin, dekan Slatinskog dekanata. (Zorica Varga)

Trogir

OMH u Trogiru predstavio je 16. svibnja knjigu, tragediju u pet činova ruskog dramatičara Dmitrija Vasiljeviča Averkijeva Trogirski vojvoda, koju je s ruskog preveo akademik Luko Paljetak. Uz brojnu publiku predstavljanju su prisustvovali i trogirski dogradonačelnik Radovan Slade-Šilović i glavni tajnik MH Zorislav Lukić. Dramu, koja se temelji na legendi o Miljenku i Dobrili, Averkijev je napisao 1881. Akademik Paljetak kazao je da je najvjerojatnije poticaj za pisanje dobio od Matije Bana (1818–1905), odnosno od njegove tragedije Miljenko i Dobrila, nastale 1850. To se čini mogućim i s obzirom na diplomatsko- špijunsku službu koju je Matija Ban od 1844. obavljao za srpski kraljevski dvor pa je dakle mogao imati veze i s peterburškim i moskovskim intelektualnim i kazališnim krugovima Averkijeva vremena. Knjigu su, uz akademika Paljetka, predstavili Ivo Babić i Danka Radić, a dijelove iz knjige čitali su učenici SŠ Ivana Lucića. Danka Radić izrazila je nadu da će ovaj prijevod drame zaživjeti i na kazališnim daskama. (I. H.)

Vukovar

U organizaciji OMH u Vukovaru, Franjevačkog samostana Vukovar i Zavičajnog kluba Livnjaka Vukovarsko-srijemske županije, u pastoralnom centru Sv. Bono u Vukovaru 14. svibnja predstavljena je knjiga bivšega gvardijana fra Gordana Propadala Vukovar kakvog vidim i doživljavam. Riječ je o svojevrsnoj kronologiji (2008– 2014) u kojoj fra Propadalo niže svoja razmišljanja o Vukovaru, o Božjoj ljubavi i prisutnosti, o potrebi zajedništva, ali i o nastojanjima onih koji u Vukovaru ne vide ništa posebno. Knjigu su predstavili Nevenka Nekić, Vesna Karaula, urednik Dražen Živić i autor. Pozdravne riječi nazočnima na početku predstavljanja uputili su fra Ivica Jagodić, gvardijan i Lidija Miletić, predsjednica Ogranka. U glazbenom dijelu programa sudjelovao je župni mješoviti zbor Sv. Cecilija. Tom prigodom Zavičajni klub Livnjaka Vukovarsko-srijemske županije dodijelio je fra Gordanu Propadalu i Ivanu Matkoviću Lasti iz Bogdanovaca diplome počasnih članova društva.

(Dražen Živić)

Umag

OMH u Umagu 11. svibnja održao je svečanu proslavu godišnjice te javnosti predstavio nove prostorije. Svečanosti su prisustvovali predsjednik MH akademik Stjepan Damjanović, glavni tajnik Zorislav Lukić, gradonačelnik Umaga Vili Bassanese, njegovi zamjenici Niko Čančarević i Mauro Jurman, pročelnik za društvene djelatnosti Slaviša Šmalc te Drago Kraljević, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Italiji. Predsjednik Ogranka Mato Vidović zahvalio je na višegodišnjoj suradnji, a posebne je zahvale uputio bivšim predsjednicima. Naglasio je da se MH u Umagu spominje prije 117 godina, 1900, kada je zabilježena aktivnost dvanaest članova. Danas Ogranak broji četrnaest članova, ali mnogi koji nisu članovi podržavaju njegov rad i cjelokupan Matičin program. Bassanese je govorio o važnosti MH za Umag. Predsjednik Damjanović govorio je o dugotrajnu Matičinu djelovanju, naglasivši da Matica igra važnu ulogu u odgoju hrvatskog građana. (I. H.)

Zadar

Grad Biograd na Moru i Sveučilište u Zadru uz suorganizaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Staroslavenskog instituta iz Zagreba, Zadarske nadbiskupije, Zadarske županije i OMH u Zadru, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, priredili su veliki međunarodni skup Fenomen glagoljice. Skup se održavao u Biogradu 12. te u Zadru 13. svibnja. Čak 36 izlagača iz Hrvatske, Rusije, Slovenije, Austrije, Italije, Japana govorilo je o višestoljetnom fenomenu glagoljaštva na zadarskom i biogradskom području, koji je snažno utjecao na duhovni i kulturni razvitak Hrvata. Veliki skup s poznatim imenima, proučavateljima glagoljice donio je nove spoznaje, koje će nam pomoći u upoznavanju tog važnog fenomena i dakako njegovu daljem sustavnom proučavanju, njegovanju i čuvanju.

(Anica Serdarević)