IZ OGRANAKA

Čabar

OMH u Čabru predstavio je 27. ožujka knjigu Veja – povijesne iskrice iz čabarskog kraja Andrije Zbašnika. Tajnik Ogranka Ivan Kvesić naglasio je da je predstavljanje dio programa obilježavanja 175. obljetnice MH, 140 godina djelovanja MH u Čabru, 25. obljetnice obnovljenoga rada OMH u Čabru i 30 godina čabarske Galerije Vilima Svečnjaka. Predstavio je autora i osvrnuo se na sadržaj knjige i njezinu vrijednost za čabarski kraj. Predsjednik Ogranka, jedan od urednika i dizajner knjige Ivan Janeš predstavio je uz 70 godina života i 50 godina slikarskog rada i rada na očuvanju čabarske baštine autorova postignuća i njegov rad u Ogranku. Kazao je da je knjiga zanimljiva, šarolika, posebna, da je topla i da je dobrodošla u svaki dom. Vrijedna je za one koji se vole prisjećati mladosti i odrastanja u krugu zanimljivih ljudi, ali i za današnje generacije koje žele saznati kako se njihov zavičaj razvijao. (Ivan Janeš)

Čitluk

U prostorijama MH u Zagrebu 25. travnja predstavljeno je književno stvaralaštvo dvaju hercegovačkih autora, Anite Martinac i fra Miljenka Stojića. Okupljene su na početku večeri prigodnim riječima pozdravili predsjednik OMH u Čitluku Andrija Stojić i potpredsjednik MH Damir Barbarić. O romanima Anite Martinac Medaljon i Posljednji govorio je Damir Pešorda, a o spisateljskoj i duhovničkoj djelatnosti franjevca Miljenka Stojića i njegovim knjigama Podno križa i Stopu po stopu zagrebački književnik i kritičar Hrvoje Hitrec. Čitanjem ulomaka iz svojih djela autori su se dodatno približili zagrebačkoj publici, koja je pokazala velik interes za književnost koja proizlazi iz prostora hrvatskoga narodnog korpusa u BiH, posebice Hercegovine kao povijesne zemlje u kojoj još traje borba za jednakopravnost i slobodu Hrvata. Glazbeni obol predstavljanju dao je mladi franjevac Luka Ćorić, a nakon toga otvorena je izložba likovnih radova mladih hercegovačkih (čitlučkih i broćanskih) stvaralaca u Galeriji MH. Predstavljanje je vodila Ana Lesić, urednica televizije Laudato iz Zagreba. (Andrija Stojić)

Đurđevac

Posljednji tjedan travnja ove je godine posvećen obilježavanju 90. obljetnice smrti hrvatskoga književnika i učitelja Đure Sudete (1903–1927). U Gradskoj knjižnici u Đurđevcu 26. travnja održan je književno-znanstveni skup na kojem su sudjelovali izlagači Ilja Pejić, Nikola Cik, Božica Jelušić i Zdravko Seleš te recitatori iz Gimnazije dr. Ivana Kranjčeva. Skup je organiziralo Društvo hrvatskih književnika, a u organizaciji su sudjelovali i OMH u Đurđevcu, OŠ prof. Franje Viktora Šignjara iz Virja, OŠ Grgura Karlovčana iz Đurđevca i Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva iz Đurđevca. Izlagači su govorili o životu i stvaralaštvu Đure Sudete koji je radio kao učitelj na Građanskoj školi u Virju gdje je bio izrazito društveno angažiran, pogotovo u izdavaštvu. Objavio je dvije zbirke pjesama, a u Virju je napisao fantastičnu pripovijest Mor. Izlagači su se složili u divljenju energičnosti kojom je Đuro Sudeta u samo 24 godine života dospio dosegnuti vrhunac stvaralaštava i napraviti djela koja i danas plijene pozornost čitatelja i istraživača. U povodu obljetnice Glumišna družina iz Virja organizira Sudetin kazališni vikend, kada se održava Susret dramskih školskih družina i premijera predstave Morizam, koju je prema Sudetinu djelu dramatizirala Đurđica Krčmar Zalar, a režirala Katarina Franjo. (Nikola Cik)

Grude–Osijek

U galeriji u Staroj kapeli u Gorici 26. travnja otvorena je izložba Stepinac – put svetosti 1898–1960–1998–2016. Izložbu su priredili Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, Družba Braća hrvatskog zmaja, OMH u Osijeku, Općina Grude, Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica–Sovići, Hrvatska franjevačka arheološka zbirka sv. Stjepana Prvomučenika Gorica i OMH u Grudama. Program je vodila Zorana Grizelj, dok je kantautorica Lucija Zovko otpjevala dvije pjesme. O izložbi i suradnji Osijeka i Gruda govorili su gosti iz Osijeka – u ime OMH u Osijeku predsjednik Ogranka Ivica Završki, a u ime Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Antun Tucak. Nazočnima se obratio i fra Vinko Mikulić, ravnatelj Hrvatske franjevačke arheološke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika. O ideji i realizaciji izložbe i o kardinalu Stepincu govorio je mons. Vladimir Dugalić, biskupski vikar za pastoral grada Osijeka i predavač na nekoliko fakulteta. Izložba je trajala do 1. svibnja. (Mario Bušić)

Križevci

Na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća Grada Križevaca 24. travnja u povodu Dana Grada Križevaca predsjednik Gradskoga vijeća Dragutin Guzalić uručio je OMH u Križevcima Plaketu Grada Križevaca za izniman doprinos promicanju kulture i umjetnosti, znanosti i cjelokupnoga društvenoga života te ugleda Grada Križevaca u Hrvatskoj i svijetu. Nagradu je u ime Ogranka primila predsjednica Renata Husinec ističući u govoru zahvale duhovnu kategoriju prostora Grada i Županije koja nadahnjuje i motivira u radu kulturnih ustanova. Priznanje Grada Križevaca primila je i članica Odbora OMH u Križevcima Martina Valec Rebić za izniman doprinos unapređenju kulturnog, društvenog i vjerskog života Grada Križevaca, istaknuvši se predanim radom u struci i u udrugama. (Iva Rupčić)

Rijeka

U riječkom Državnom arhivu 24. travnja predstavljen je Rječnik govora Novalje na otoku Pagu, u izdanju OMH u Novalji te Filozofskog fakulteta u Rijeci. Autori Silvana Vranić i Ivo Oštarić tim su djelom hrvatskoj leksikografiji i dijalektologiji dali vrijedno djelo. U uvodnom pozdravu predsjednik OMH u Rijeci i ravnatelj Državnog arhiva Goran Crnković izrazio je zahvalnost autorima što su javnosti podarili iznimno djelo, koje ima višestruku – misleći pritom na stručnu dijalektalnu, leksikografsku te povijesnu, baštinsku i identitetsku – važnost očuvanja govora. Predsjednik OMH u Novalji Aleksij Škunca pojasnio je značenje djela za Novalju i Novaljce te veliku važnost za očuvanje novaljskog govora. Bivši predsjednik OMH u Novalji Dražen Peranić prisutne je upoznao s biografijama autora. Dekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci Ines Srdoč Konestra izrazila je zahvalnost autorima te nadu da će Fakultet i dalje ostvarivati dobru suradnju s MH, . U ime recenzenata Sanja Zubčić slušateljstvo je upoznala s dijelovima i građom te načinom uporabe rječnika. (Ivan Miškulin)

Slavonski Brod

Dječje svečanosti U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić ove su godine održane od 23. do 28. travnja, a OMH u Slavonskom Brodu sudjelovao je u njima trima programima: državnim literarnim natječajem za najbolju hrvatsku dječju priču, tradicionalnim iščitavanjem rukopisne ostavštine Ivane Brlić-Mažuranić u živim slikama Brodskog spomenara i predstavljanjem zbornika dječjih likovnih radova Priče o šumama, šume pričaju. Među impozantnim brojem radova prosudbeno je povjerenstvo odabralo četiri najbolja rada: učenika Paole Isabel Glupak (Čakovec), Ivana Stašine (Slavonski Brod), Lucije Malčić (Bjelovar) i Tare Šimunić (Opatija). Još je pet radova pohvaljeno, a laureati su na dar dobili knjige kritičkog izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić, izdanja Ogranka. Druga vrijedna tradicija travanjskih Ivaninih svečanosti je i Brodski spomenar, održavan već sedamnaest godina. Ovogodišnje teme bile su u vezi sa 125. godišnjicom Ivanine udaje za Vatroslava Brlića i njezin dolazak u Brod na Savi, gdje je proživjela cijeli svoj život i napisala sva svoja djela, a druga tema su obiteljske okolnosti u kojima je prije 80 godina pisala Jašu Dalmatina, svoj drugi roman. Četvrtu godinu zaredom Spomenar je održan u autentičnom Salonu palače obitelji Radosavljević Golubić, susjeda Brlićevih, koje su Ivana i njezina kći Nevica često posjećivale. (Jasna Ažman)

Zadar

OMH u Zadru 20. travnja predstavio je 12. zbornik Domaća rič. Na tragu ispunjavanja jednog od glavnih ciljeva MH, očuvanja hrvatskih mjesnih idioma, Ogranak priređuje bijenalnu manifestaciju Domaća rič, okupljajući jezikoslovce i književnike iz cijele Hrvatske i inozemstva (Molise, Gradišće). Predmet znanstvenih priloga su hrvatski organski idiomi, a pjesništvo i prozni prilozi su dijalektalni. Ovaj nam Zbornik donosi 15 znanstvenih i 17 umjetničkih radova, o kojima su govorili: Josip Lisac, Božidar Šimunić i Ivan Paštar, glavni urednik. Tema tribine bila je povod da se u Ogranku reagira i na nedavna nastojanja koja 50 godina nakon donošenje Deklaracije nekim novim deklaracijama hrvatskom jeziku poriču samosvojnost. Pritom je zaključeno da je sarajevski projekt, konstrukt političke naravi, ugroza hrvatskog identiteta i u Hrvatskoj i u BiH i svuda u svijetu gdje Hrvati žive, i treba mu prići s velikom ozbiljnošću i oprezom. (Anica Serdarević)