Dosezi sarajevske Matice

Dvadeset i četvrtoga travnja u Galeriji sv. Ante na Bistriku u Sarajevu održana je svečana akademija u povodu 175. obljetnice Matice hrvatske. U prepunoj dvorani bili su i Valentin Inzko, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, austrijski veleposlanik u BiH Martin Pammer, hrvatski veleposlanik u toj zemlji Ivan Del Vechio, predsjednik Akademije nauka BiH akademik Miloš Trifković.

Sve nazočne pozdravio je predsjednik sarajevskoga ogranka Matice hrvatske akademik fra Perica Vidić, koji se u kraćem govoru osvrnuo na povijest sarajevskoga ogranka i na njegovo sadašnje djelovanje. Istaknuo je važne izdavačke pothvate i važne osobe sarajevskih matičara te naglasio da je Matica hrvatska sa svojih 220 članova i danas živa i da skreće pozornost svojim programima, posebice onima za mlade i za škole.

Svečani govor održao je Matičin predsjednik Stjepan Damjanović, posebno naglasivši povjerenje u kulturu koje je Matica hrvatska gradila i širila, što čini i danas. Rekao je da u kulturi, tradiciji i vjeri vidi „biblijskoga Davida koji može pobijediti Golijata koji je, ne samo kod nas, uspostavio ozakonjenu pljačku i ispiranje mozga kao vrhovna načela tobože slobodna svijeta“, pozvao je matičare da ne sudjeluju u širenju beznađa i crnila, nego da svatko upali svoju malu svijeću i da onom cesarićevskom kapljom pomogne tkati dugu boljega svijeta.

U glazbenom dijelu programa sudjelovao je Tamburaški orkestar Franjevačke klasične gimnazije iz Visokoga, koji je izveo dvije skladbe (La musica di note, Djevojka je zelen bor sadila), Anamarija Marić (violina) i Bartolomej Stanković (klavir) izveli su Dvořákovu Humoresku, a Admir Vračo (truba) i Bartolomej Stanković (klavir) Bachovu skladbu Isus, moja radost. Voditeljica programa Jasna Primorac uz klavirsku je pratnju recitirala Kranjčevićevu pjesmu
Moj dom.