Književnošću do boljeg društva

U organizaciji Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu održana je 23. travnja tradicionalna literarna tribina u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava. Priredba u glavnom gradu pokrajine Hessen nastala je kao odraz želje da se hrvatska kultura literaturom predstavi u svijetu te da se obrazovanjem i znanošću povežu članovi i prijatelji te hrvatske udruge. U ime Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Frankfurtu okupljene je pozdravila Marica Jukić, savjetnica u konzulatu.

U sklopu tribine, posvećene hrvatskoj knjizi i autorima, posebice radovima hrvatskih iseljenika, održano je i darivanje knjiga pod motom Uzmi jednu – donesi drugu. 

Uvodno izlaganje u povodu ovogodišnjeg obilježavanja Dana knjige i autorskih prava bilo je posvećeno 175. obljetnici Matice hrvatske. Govorilo se o Matičinim počecima i naglašena je njezina svrha – promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva te poticanje razvitka javnoga i društvenog života. Kulturna zajednica kao Ogranak Matice hrvatske djelovanjem nastoji ostvariti ciljeve i vizije koji će unaprijediti zajedništvo članova. Nužnost takva pogleda naglašen je i kazivanjem Stare pjesme Antuna Gustava Matoša. Matoš nije prizvan slučajno, već kao onaj koji je trgnuo hrvatsku književnost iz letargije provincijalizma i uveo je u maticu svjetske pisane riječi. Njegovi stihovi ukazuju kako borbu za neke ciljeve mogu predvoditi pisci i pjesnici. Pjesma govori i o suvremenoj problematici populizma, iako je napisana prije više od sto godina te poziva na ostvarivanje ciljeva i vizija koji će unaprijediti društvo. U tom je smislu kulturni rad iznimno važan, što je na susretu apostrofirano i prizivom iskaza alžirskog autora Bualema Sansala: „Literatura je bolji izbor širenja pozitivne poruke od političke agitacije!“

Na tribini je naglašeno da opasnost od populizma, koji koristi mogućnosti novih medija za širenje govora mržnje, opstrukcije i lažnih vijesti, danas nije manja od one o kojoj je zborio Matoš ili koju je želio spriječiti Drašković. Prepoznatljiv je oblik te opasnosti danas proces othering, koji sam sebi stvara svoju društvenu sliku i klasificira druge ljude kao drukčije, strane – one druge. Othering može dovesti do stvaranja negativnih stereotipa, osobito ksenofobije, kada se među pripadnicima jedne kulturne grupe širi strah kako će se „strani” utjecaji proširiti na „njihovu” kulturu, pa se oni osjećaju ugroženima. Pojam opisuje reduktivno, često i podcjenjivačko djelovanje nekoga tko pripada podređenoj društvenoj kategoriji definiranoj kao drukčiji. Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu prati program Oppose Othering na goEast – filmskom festivalu za središnju i jugoistočnu Europu 2017. u Wiesbadenu kao programsku zadaću u projektu za izgradnju platforme za ljude i organizacije koje se bave suprotstavljanjem fenomenu stvaranja neprijateljstva prema drukčijima.

Dosadašnji rad i mogućnosti jednog dijela hrvatske dijaspore na njemačkom govornom području ostavio je traga u pedeset brojeva časopisa Riječ, objavljenih i na portalu Zajednice. Hrvatice i Hrvati u Wiesbadenu nisu u tome osamljeni pa je u sklopu programa predstavljena dokumentacija o 25 godina djelovanja Hrvatske kulturne zajednice iz Mainza. Zajednica u Mainzu utemeljena je 31. kolovoza 1991. sa svrhom nestranačkog okupljanja Hrvatica i Hrvata te svih prijatelja hrvatske kulture. Od 1997. preuzima od grada Mainza ovlast nad kućom Mainz – Zagreb te se intenzivno bavi razvijanjem, sada već pedesetogodišnjega, prijateljstva dvaju gradova.

Velik je izazov pred dvije zajednice postavila članica Njemačkoga parlamenta Irena Mihalić napisavši im u pozdravnom pismu da upravo građani hrvatskoga podrijetla, u trenutnoj teškoj situaciji u EU nakon referenduma o članstvu Velike Britanije u Europskoj Uniji, mogu vrlo autentično govoriti i pisati o prednostima i mogućnostima ujedinjene Europe. Naglasila je i da znamo kako Europa ima potencijal za prevladavanje nacionalizma, što je i osnovni preduvjet suživota u okviru kulturnih različitosti.

Hrvati iz Wiesbadena na izazov su odgovorili prijedlogom osnivanja hrvatske čitaonice u Wiesbadenu. O potrebi takvih mjesta za susret, pouku i zabavu govorilo se već nekoliko puta na susretima članova udruge, gdje se i stalno podsjećalo na povijesnu izreku Vjekoslava Babukića o čitaonicama kao „ognjištima, na kojih se smrzla srca sunarodnjaka naših grijahu“. Za hrvatsku su dijasporu u tom smislu čitaonice iznimno važna mjesta. Simbolično je na ovogodišnji Svjetski dan knjige i autorskih prava usvojen prijedlog naziva čitaonice: Hrvatska čitaonica Edvin Bukulin. Time je odana počast gospodinu Bukulinu (…2006), koji je bio jedna od središnjih osoba na hrvatskoj kulturnoj sceni u Wiesbadenu i okolici. Gotovo nije bilo glazbene ili literarne aktivnosti u kojoj on nije, izravno ili neizravno, sudjelovao. Pokrenuo je niz inicijativa i bio suosnivač Hrvatske kulturne zajednice u Wiesbadenu. Hrvatska čitaonica bit će otvorena svake druge srijede u mjesecu. Za prvi je susret 10. svibnja u Domu kardinala Kuharića u Wiesbadenu najavljeno predavanje Rajka Radišića Lik bosanskog franjevca u djelima Ive Andrića.