IZ OGRANAKA

Bjelovar

U Noći knjige 21. travnja bjelovarski OMH u povodu 175. obljetnice MH organizirao je Limač fest u sklopu kojega su djeca vrtićke dobi i osnovnih škola iz Dječjeg glazbenog zabavišta, koje djeluje pri Ogranku, pjevala uglazbljene tekstove poznatih hrvatskih pjesnika. Za to ih je prošlih mjeseci uvježbavala voditeljica, profesorica Ružica Milić. Mališane je podržao i gradonačelnik Grada Bjelovara Antun Korušec sa svojim suradnicima. (I. H.)

Garešnica

OMH u Garešnici organizirao je 8. travnja u Hercegovcu središnju proslavu 175. obljetnice Matice hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji pod pokroviteljstvom župana Damira Bajsa. Tom je prigodom predstavljena knjiga Ti prolaziš svojim putem starim. Na početku je načelnik općine Hercegovac Boro Bašljan istaknuo povijesnu i kulturnu ulogu MH te izrazio zadovoljstvo što se njezina obljetnica slavi u Hercegovcu. Predsjednik OMH u Garešnici Zvonko Farago govorio je o Matičinu  njegovanju hrvatskoga jezika i kulture, kroz povijest i danas. Farago je govorio i o nastanku knjige i zahvalio županiji, načelniku općine, vlasnicima tvrtki i obrta na podršci u izdavanju knjige koja čuva tradicijske napjeve bijele Moslavine i sela koja u svojim kulturno-umjetničkim društvima čuvaju baštinu moslavačkoga kraja. O povijesnom i domoljubnom značenju MH u ime Središnjice govorio je književnik i diplomat Đuro Vidmarović. Župan Damir Bajs zahvalio je MH na prinosu kulturnom razvoju županije te naglasio da je Županijska uprava stoga imala i zadovoljstvo i obvezu pomoći u izdavanju knjige Ti prolaziš svojim putem starim − Čuvari tradicijskih pjesama i napjeva bijele Moslavine. Knjigu su predstavili urednici Stjepan Banas, Gordana Ščrbačić i Željko Stubičan. (Slaven Klobučar)

Jastrebarsko

U organizaciji Župe svetog Siksta u Pribiću, Turističke zajednice općine Krašić i OMH u Jastrebarskom 17. travnja u Vatrogasnom doma u Pribiću  svečano je prikazan dokumentarni film Kardinal ljubavi i dobrote redatelja Jakova Sedlara. Svečanost je priređena u čast 98. obljetnice rođenja kardinala Franje Kuharića, istinskog velikana hrvatske povijesti i Crkve u Hrvata. U prepunom vatrogasnom domu među brojnim gostima bili su i jaskanski župnik i dekan Stjepan Rožanković, Vlado Horina, predstavnik župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića, predsjednica jaskanskog OMH Klementina Škrabe, potpredsjednik Ogranka Želimir Hrković i zamjenik načelnika Općine Krašić Josip Špoljar. Prisutnima su o životu i djelu kardinala Kuharića govorili pročelnik Katedre za socijalni nauk Crkve zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta, monsinjor prof. dr. Stjepan Baloban, redatelj filma Jakov Sedlar i književnik Nino Škrabe.  Redatelj Jakov Sedlar prisjetio se svojih brojnih susreta s kardinalom Kuharićem kojeg je izuzetno cijenio te naglasio ovu misao: kardinalu Alojziju Stepincu ljudi se dive, kardinala Franju Šepera poštuju, a kardinala Franju Kuharića vole.  (Klementina Škrabe)

Koprivnica

U organizaciji OMH u Koprivnici i Gimnazije Fran Galović 7. travnja za učenike fizikalne i povijesne grupe organizirano je predavanje Branka Hanžeka iz HAZU Zagreb Život i djelo prof. Mile Cindrića (1869-1939), prvog koprivničkog gimnazijskog ravnatelja šk.g.1906/07. M. Cindrić bio je ravnatelj koprivničke gimnazije svega jednu godinu, a ukupno 25 njegovih fizikalnih radova objavljenih u časopisima predao je dr. Hanžek kao donaciju ravnatelju gimnazije Vjekoslavu Robotiću, iz koje će učenici i svi zainteresirani moći puno više saznati o biografiji ovog značajnog hrvatskog fizičara. Isti dan u Gradskoj je vijećnici dr. Hanžek, u organizaciji koprivničkog OMH i Astronomskog društva Koprivnica održao zanimljivo predavanje Rijetki tiskom objelodanjeni časopisi o astronomiji te je govorio i o astronomskim dosezima Mile Cindrića. (Dražen Ernečić)

Križevci

U Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice u Križevcima 20. travnja u povodu Noći knjige križevački je OMH organizirao druženje s Vladimirom i Matildom, junacima nove slikovnice Milane Vuković Runjić. Uvodno je autorica kazala da ju je na pisanje za djecu inspiriralo roditeljstvo i priče koje je djeci pričala prije spavanja, a kao lik u knjizi pojavljuje se i njezina kći Antonija koja joj je pomagala i u kreiranju priče. Vladimir je suočen s time da treba odgajati jogunastu malu vješticu, a pritom se što manje služiti čarobnim štapićem; učiti je kako da odraste prije svega u dobru djevojčicu, čije djetinjstvo nije nakrcano rekvizitima o kojima drugoj djeci majke čitaju iz dječjih knjiga. Takva je i djevojčica Antonija, Matildina vršnjakinja, koja živi u kući u istom vrtu i premda se Vladimir i Matilda skrivaju od “normalnih” ljudi, ona ih upoznaje i sprijateljuje se s njima. (I. H.)

Metković

U zgradi političkih stranaka 8. travnja održana je izborna skupština OMH u Metkoviću. Izvješće o proteklom četverogodišnjem radu podnio je predsjednik Ogranka Božidar Lovrić. Izabrano je novo vodstvo Ogranka: na mjesto predsjednika ponovo je izabran Božidar Lovrić, za potpredsjednika Ratko Krstičević, za tajnika Ivan Nadilo, a poslove rizničara obavljat će Željan Veraja. Predsjednik Ogranka Božidar Lovrić zahvalio je  članovima Skupštine na ponovnom izboru te najavio da će Ogranak svojom aktivnošću i dalje biti prepoznatljiv čimbenik na kulturnom i društvenom planu u gradu na Neretvi.  Ogranak je u suorganizaciji s Pomorskim servisom Luka Ploče 12. travnja  predstavio knjigu Heroji hrvatskog domovinskog rata autora Josipa Jurčevića, a u suradnji s Župnim uredom Vidonje izdao je knjigu Proslava 400. bljetnice crkve sv. Ivana Krstitelja u Vidonjama(1616–2016) autora Mile Vidovića. (I. H.)

Opatija

OMH u Opatiji organizirao je 20. travnja predavanje Ljubice Štambuk Hrvatska glagoljaška baština. Predavačica je naglasila da je glagoljica, jedno od tri hrvatska nacionalna pisma, značajna sastavnica nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvatske i jedan od najstarijih i najprepoznatljivijih hrvatskih simbola. Iako nije pismo samo Hrvata, već su je rabili i drugi slavenski narodi, glagoljica i s njom povezano glagoljanje, jedino su u hrvatskome narodu opstali više od tisućljeća - od IX. do početka XX. stoljeća, dok su kod drugih naroda izašli iz uporabe mnogo ranije. Prikazala je glagoljsku azbuku, mijene oblika slova od trokutaste, preko oble, poluoble, uglate (hrvatske) do kurzivne glagoljice. Kazala je da se u novije vrijeme oživjelo zanimanje i briga za glagoljicu te se pokušava obnoviti i osuvremeniti njezina primjena, čemu svoj doprinos nastoji dati i ona održavanjem popularnih predavanja. (I. H.)

Orebić

U OMH u Orebiću 25. ožujka održana je izborna skupština na kojoj su na četverogodišnji mandat izabrani novi članovi tijela ogranka. Nakon prijedloga dnevnog reda sjednice, predsjednik Ivo Maričić iznio je povijest rada Ogranka, te kazao kako je vrijeme da mladi ljudi preuzmu djelovanje, radeći na osnovama onoga što su im stari ostavili u naslijeđe sa suvremenim strategijama i izazovima koji im se ukazuju. Naglasio je da je važno da Dani Kulture Orebić traju čitavu godinu, a ne samo za ljetnih mjeseci. Za novu predsjednicu izabrana je Tina Bikić, a za potpredsjednicu izabrana Marijeta Čalić. U predsjedništvu ogranka još su i tajnica Maja Burić i Sanja Jeić-Magdalenić. Dosadašnja potpredsjednica Marija Roglić istaknula je da je Tina Bikić unijela novi duh u rad Ogranka pokazavši kroz rad da je inkluzijom i otvorenom kulturnom platformom, kako na lokalnoj tako i europskoj razini, Orebić moguće učiniti turističkom destinacijom koja će biti poznata ne samo po suncu i moru već i po kulturi. (I. H.)

Osijek

U prostorijama osječkog OMH 23. ožujka promoviran je prvi ovogodišnji broj Književne revije, časopisa za književnost i kulturu. Uz predsjednika Ogranka Ivicu Završkog novinarima su se obratili i glavni urednik Revije Ivan Trojan i njegova zamjenica Tatjana Ileš. Cilj uredništva za ovo godište časopisa je uspostavljanje modela prema kojemu bi se svake godine u jednom broju Književne revije predstavila suvremena književnost neke od europskih zemalja. Za prvi broj izabrana je Rumunjska, a za izbor suvremene rumunjske proze napravio je Cosmin Perta, rumunjski pjesnik i spisatelj. Odabranim naslovom dodiri.ro uredništvo sugerira što se ovakvim brojevima Književne revije želi postići, a to je uspostavljanje dodirnih točaka i komunikacije dvaju naroda i prostora. Predsjednik Ivica Završki predstavio je novoustrojenu Malu knjižnicu OMH u Osijeku, otvorenu za sve članove i građane. U fundusu male priručne knjižnice, koja će se u sljedećim mjesecima popunjavati naslovima i formirati, nalazi se oko 700 knjiga i časopisa. Popis će se uskoro moći naći na mrežnim stranicama ogranka. Posudba je besplatna uz uvjet vraćanja knjiga u roku od 15 dana. (Katarina Čoti)

Samobor

Samoborski OMH organizirao je na Odjelu za odrasle Gradske knjižnice Samobor 22. travnja jubilarno, 25. izdanje Samoborskih haiku susreta. Susret je okupio pjesnike koji su čitali svoje haikue objavljene u ovogodišnjem zborniku prisjetivši se i početaka Susreta. Milan Žegarac Peharnik, jedan od pokretača ove pjesničke manifestacije, podsjetio je na Darka Plažanina, koji je 1990, nakon povratka iz Japana, želio učiniti nešto za razvoj haikua u Hrvatskoj. Prvi su Susreti su održani 1993. i brojili su 16 sudionika, a na ovogodišnjim, 25. susretima, okupilo ih se 89.  (I. H.)

Široki Brijeg

Predstavljanje drugoga romana Tine Primorac Velika tajna Pona – Prilika održano je 18. travnja u Narodnoj knjižnici u organizaciji OMH u Širokom Brijegu.  Pozdravne riječi nazočnima uputio je predsjednik Ogranka Gojko Jelić, a u programu su sudjelovale autorica Tina Primorac i novinarka Željka Šaravanja. Nakon prve knjige Velika tajna Pona – Spoznaja, u kojoj autorica upoznaje čitatelje sa znatiželjnom djevojčicom Nevom, u drugoj knjizi Neva upada u nove nevolje i upoznaje svijet izvan njenog plemena Pono. Tina se bavi pisanjem od ranog djetinjstva. Do izmišljanja svijeta u kojemu je sama ideja mogla doći do izražaja došlo je spontano, kazala je autorica, a iluzorni svijet nudi mogućnost da se u njega uroni vlastitom maštom. Velika tajna Pona planira se kao roman u pet nastavaka. (I. H.)

Valpovo

OMH u Valpovu u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Valpovo organizirao je 21. travnja tribinu Šume i rijeke u povijesti Valpovštine u sklopu međunarodne manifestacije Noć knjige. O odnosu između šuma, rijeka i ljudi od 17. do 20. stoljeća govorili su Dinko Župan (Hrvatski institut za povijest–Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje) i Mihael Sučić (Muzej Slavonije), a moderator je bio Ivan Tonković, predsjednik Ogranka. Doktor znanosti Dinko Župan govorio je o rasprostranjenosti šuma unutar kojih su naselja bila kao otoci u zelenom moru. Zanimljivo je bilo slušati kako se lokalno stanovništvo odnosilo prema šumama, kao i pripadnici barunskih i grofovskih obitelji Prandau, Normann i Gutmann. Bilo je govora i o Adolfu Danhelovskom koji pripada najistaknutijim hrvatskim šumarima. Magistar povijesti Mihael Sučić govorio je o plovnosti, ribolovu i poplavnim područjima oko rijeka Drave, Karašice i Vučice. Uspoređujući nekadašnja i sadašnja poplavna područja oko naselja Črnkovci, Ladimirevci, Petrijevci i grada Valpovo prikazao je kako se koristeći povijesne izvore može pomoći razvoju poljoprivrede, kao i navodnjavanju poljoprivrednih površina u današnje vrijeme. (I. H.)

Velika Gorica

OMH u Velikoj Gorici organizirao je program Mediteranska večer, na kojoj je 20. svibnja gostovao Stjepo Martinović. Rođen u arkadijskim Konavlima, odrastao u Cavtatu – kraju dodirnutom ilirskom, grčkom, rimskom, bizantskom kulturom i baštinom ubrovačke Republike, utkao je u svoj opus jeku legende, val i miris mitske pra-vode, sunca i stijenja, vjetra i galeba, makije i lozja, ribarskih mreža i cvijeća u pitaru. Nakon uspješne novinarske karijere, 2009. odao se beletristici: dosad je napisao deset romana, pet zbirki priča, te dvadesetak njih za natječaje u Hrvatskoj i susjednim zemljama, na kojima se uspješno potvrdio kao autor i osvojio barem po jednu nagradu godišnje, od „Slavića“, Broda priča i „Frana Galovića“ do „Turopoljske poculice“, Festivala fantastične književnosti Refesection, natječaja varaždinskog Muzeja anđela itd. Velikogoričkoj se publici predstavio upravo objavljenom zbirkom priča Zrno papra u mortadeli, ranije objavljenim romanima, prijevodima, svojim šansonama i baladama te pjesmama mediteranskih autora bliskih njegovu senzibilitetu. (I. H.)