Crvenokosa Zora doputovala u svoj Senj

U sklopu proslave Dana grada Senja i Noći knjige od 21. do 23. travnja u gradu pod Nehajem održano je i svečano predstavljanje romana Crvenokosa Zora i njezina družina na hrvatskom jeziku.

Predstavljanje prijevoda kultnog romana Kurta Helda održano je pod vedrim nebom, na platou ispred Gradske knjižnice Senj, koji je za tu priliku preuređen u terasu senjskoga hotela Zagreb, koji ima važnu ulogu u radnji romana, a početkom 20. stoljeća zaista se nalazio na mjestu današnje senjske knjižnice. Vjerno rekonstruiranu autentičnu lokaciju upotpunili su brojni sudionici programa kostimirani u duhu 30-ih godina prošlog stoljeća pa se tu večer senjska Velika placa vratila u te međuratne godine, odnosno u vrijeme radnje Zore. Kroz priču, pjesmu, skečeve i kostime oživljeni su omiljeni likovi iz romana – bila je tu Zora i njezina družina, njihov mentor i zaštitnik ribar Gorjan, žandar Begović, a djelatnici senjske knjižnice tu su večer bili konobari i vratari poznatoga senjskog hotela. Scenu su upotpunili i slavni senjski uskoci, koji su u romanu stalna tematska konstanta.

Program je moderirala „gazdarica“ senjske knjižnice/hotela Zagreb Ana Prpić Rogić, a uz izlaganja o romanu te nastanku izdanja na hrvatskom jeziku publika je uživala i u prigodnim glazbenim nastupima Nenada Petkovića i skupine Bonaca. Također, dramska skupina Tamare Farkaš s postavom Valentina Gido, Roko Biondić, Dominik Vukelić, David Dabac  te Lidija Slavković izvela je sjajno dramsko uprizorenje iz romana.

Toplu priču o skupini siročadi koja se bori za svoje mjesto pod suncem na čelu sa simpatičnom i domišljatom djevojčicom Zorom njemački pisac Kurt Held izgradio je nadahnut atmosferom, ljudima i običajima grada Senja 30-ih godina prošlog stoljeća. Uz svevremensku i poučnu priču i uzbudljivu radnju, autor je današnjim Senjanima ostavio u nasljeđe i divnu živopisnu razglednicu i dokaz kako je njihov grad izgledao i živio prije gotovo sto godina. Prema romanu je u Senju 70-ih snimana i TV-serija u kojoj su glumili i statirali mnogi Senjani. Stoga je Zora na mnogo načina obilježila Senjane i ušla u njihova srca. Koliko vole Zoru i koliko im ona znači, pokazali su Senjani došavši na promociju hrvatskog izdanja romana u velikom broju. Iako je riječ o dječjem romanu, priča je toliko kvalitetna i univerzalna da je voli i staro i mlado, a ovim izdanjem i šira hrvatska čitateljska publika dobit će priliku upoznati se s ganutljivom pričom o malim Senjanima.

Heldova priča o Zori i srčanim malim uskocima koji se skrivaju u kuli Nehaj i prkose mnogim nevoljama i opasnostima osvojila je djecu i odrasle diljem svijeta, a u Njemačkoj je Die rote Zora und ihre Bande klasik dječje književnosti s tridesetak izdanja. Nakon 76 godina Zora je doputovala u svoj Senj i zaslugom Senjana konačno govori hrvatski! A za to su najzaslužniji prevoditelji Robert Katalinić i Tamara Farkaš te ilustratorica Zrinku Ostović kao i financijaši: Grad Senj, Grad Zagreb te brojne senjske tvrtke i građane.

Uz Gradsku knjižnicu u Senju organizatori su predstavljanja te izdavači romana Ogranak Matice hrvatske u Senju, Ogranak u Senju i Klub maturanata senjske gimnazije. Zadovoljstvo zbog izlaska Zore na hrvatskom jeziku izrazili su u svojim obraćanjima gradonačelnik Senja Darko Nekić, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin te predsjednik senjske Matice Mislav Bilović i predsjednica Kluba maturanata Branka Lončarić.

Promociji su prisustvovali i pisac Hrvoje Hitrec te njegova supruga Višnja Babić, ravnateljica zagrebačkog kazališta Trešnja u kojem je  Rene Medvešek prije mjesec dana premijerno  prikazao predstavu Zora riđokosa. Senjanima je neobično drago da je s dvama potpuno neovisnim projektima u gotovo isto vrijeme Zora doživjela svoju prvu književnu i kazališnu verziju na hrvatskom jeziku.

Knjiga je posvećena Nijemcu Horstu Emmerichu, koji je tragom tog romana prije desetak godina doselio u Senj te pomagao jednog dječaka, a u Senju je i umro i pokopan. U emotivnoj završnici promocije Horstovu štićeniku Zdenku Prpiću predan je prvi primjerak iz tiskare i to iz ruku male Zore i Branka Svasta, tajnika Kluba maturanata koji je dobri duh cijelog  izdavačkog projekta i koji je  ponukan humanom dimenzijom romana ustrajao da se realizira prijevod njemačkoga klasika koji i danas snažno djeluje na čitatelje i osvaja toplinom.

Nakon živopisne promocije Senjani su sa svojim gostima nastavili druženje u knjižnici uživajući u bogatom programu Noći knjige posvećenu Zori – Zora kroz izložbu, seriju i fotografiju – te  uz pjesmu i domjenak ponosno nazdravili velikom uspjehu – izlasku svoje Zore na hrvatskom jeziku