Se lepote ovog sveta Bog je nama dal

Obnovljen je rad Ogranka Matice hrvatske u Dugom Selu. Na obnoviteljskoj skupštini, održanoj u Gradskoj vijećnici 25. ožujka, bilo je svečano i raspjevano. Uz brojne „stare“ i potencijalne nove članove pozivu su se odazvali kulturni i prosvjetni radnici iz Dugog Sela te predstavnici udruga a podršku su dali i gradonačelnik Dugog Sela Stipo Velić te zamjenici gradonačelnika Vlado Kruhak i Pavo Jakovljević. Skupštinu su došli pozdraviti glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić, predsjednik Matice slovačke u Zagrebu Zlatko Jevak i prvi susjed Dugoselaca Stjepan Rendulić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Hrvatsku himnu, nekoliko lijepih prigorskih pjesama te Dugoselsku popevku, neslužbenu himnu Dugog Sela koju je skladao Zvonko Špišić na tekst Zlatka Đivana u aranžmanu Zlatice Šajković, otpjevao je ženski vokalni sastav Koledarice pod ravnanjem glazbenog voditelja Ambrozija Puškarića, iz dugoselskog Kulturno umjetničkog društva Preporod koje ove godine slavi 110. rođendan.

Ogranak Matice hrvatske u Dugom Selu osnovan je 3. prosinca 1990. Pod prvim predsjednikom, književnikom Ivanom Pandžićem, Ogranak je bio vrlo aktivan. Brojne i vrlo kvalitetne inicijative ostavile su traga do danas. A jedan od najvažnijih i najvidljivijih uspjeha Ogranka u ono doba jest knjiga Dugoselski kraj kroz vjekove koju su entuzijasti okupljeni oko Ogranka, u to ratno vrijeme, pripremili i objavili 1992.

Ogranak je istraživao povijest dugoselskog kraja i od zaborava otimao ljude od povijesne važnosti. Josip Zorić, dugogodišnji dugoselski župnik, književnik i saborski zastupnik Matija Mesić, četvrti po redu predsjednik Matice hrvatske, poznati hrvatski povjesničar i zastupnik u Hrvatskom saboru, koji je na početku svoga javnog rada bio kapelan u župi svetog Brcka, a poslije i prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu, zahvaljujući tadašnjem radu Ogranka žive u memoriji Dugoselaca. Ogranak je komemorirao važne datume iz hrvatske prošlosti, godišnjicu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, smaknuće Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana i brojne druge. Potaknuo je obnovu ruševne barokne crkve svetog Martina na Martin-bregu, koja korijene vuče iz početka 13. stoljeća. Bio je Ogranak aktivan i oko osnivanja Pučke knjižnice i čitaonice u Dugom Selu 1992. Znatnu financijsku potporu davala je Općina. U travnju 1993. Ivan Pandžić prestaje biti predsjednik Ogranka, nakon čega zamire svaka aktivnost u njemu.

Na poticaj Središnjice, inicijativom lokalnih članova, stvoreni su uvjeti za obnoviteljsku skupštinu i ponovno pokretanje rada Ogranka. Na skupštini za predsjednicu izabrana Kata Gojević, a potpredsjednik je Nikola Tominac. U predsjedništvu su Dunja Belaić Goleš, Mario Mlinarek, Marija Šestan, Stipo Velić, Marija Belaić, Zlatko Pinter, Larisa Kramer, Stjepan Jambrišak i Katarina Belec. Tajnica je Ivana Belec, a članovi nadzornog odbora su Anica Čamber, Mile Nekić i Mladen Šestan.

Osnivači Ogranka nadaju se da će velika obljetnica Matice hrvatske, koja ove godine slavi 175 godina postojanja, potaknuti u njima duh osnivača i stotina tisuća vrijednih članova koji su vlastitim radom ostavili pečat u hrvatskoj kulturi i znanosti. Namjeravaju nastaviti tamo gdje su vrijedni prethodnici 1993. stali, istraživati i prezentirati svoj kraj, njegove običaje i ljude, a oni su neiscrpan izvor nadahnuća. Kažu stihovi Dugoselske popevke: „Se lepote ovog sveta / dragi Bog je nama dal / pa ni čudo da je zato / još i Franjo Josip znal.“

Ogranak će se ove i iduće godine baviti hrvatskom vojnom poviješću, ponajprije Prvim svjetskim ratom, sudjelovanjem Hrvata na europskim bojištima i utjecajem rata na život u Dugom Selu. Nezaobilazna je tema i Domovinski rat, upoznavanje činjenica o njemu, ali i procjena i ocjena njegova statusa i vrijednosti u hrvatskom društvu. Dugoselci su iznimno ponosni na svoje Gromove, II. motoriziranu gardijsku brigadu, ustrojenu 15. svibnja 1991. u vojarni Trstenik pored Dugog Sela. Obilježit će se brojne ovogodišnje obljetnice važne za hrvatski jezik; od Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, do zaključka Hrvatskog sabora iz 1847. o uvođenju hrvatskog jezika kao službenoga, a neće se zaboraviti ni zanimljiva priča o Kašićevu prijevodu Biblije na hrvatski jezik, koji je završio 1637, a njegovi potomci objavili tek 2000. Kako se bliži 80. godišnjica potpisivanja sporazuma Cvetković–Maček (potpisan je 26. kolovoza 1939. u Dugom Selu susjednoj Božjakovini) Ogranak će potaknuti širenje Matice i na područje susjedne općine i na dostojan način obilježiti sporazum koji je doveo do stvaranja Banovine Hrvatske.

Dugo Selo sjedište je župe svetog Martina biskupa, župnu crkvu projektirao je Hermann Bollé, autor zagrebačke katedrale. Prvo je mjesto u Hrvatskoj u koje je 2007. stigla „stopa svetog Martina“. Ogranak se nada da će ga „stopa“ povezati s drugim brojnim hrvatskim i europskim mjestima pod posebnom zaštitom sveca kojega na poseban način slave vinari, uzgajivači konja i gusaka, vojnici, Švicarska papinska garda i Francuzi te da će, osim vina po kojem je Dugo Selo poznato, razmjenjivati i druga kulturna i duhovna dobra.