Odjeci Deklaracije

Da je nacionalni kulturni identitet neodvojiv od jezika u kontekstu hrvatske povijesti, utvrđuje već 1100. natpis „Zvonimir, kralj hrvatski“ na Bašćanskoj ploči. Svijest o njihovoj povezanosti od svoga osnutka Matica hrvatska artikulira i širi cjelokupnim djelovanjem. Stoga je razumljivo da je 50. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je nastala u ožujku 1967. u Matici hrvatskoj kao reakcija na pokušaj potiskivanja i osporavanja prava hrvatskog naroda na jezik, istovremeno bivajući i uzlet prema neovisnosti Republike Hrvatske 1991, odjeknula ne samo u zagrebačkoj Središnjici nego i u Matičinim ograncima. Predavanjima, izložbama, okruglim stolovima i gostovanjima u školama i na skupovima ogranci su cijeli mjesec upozoravali na važnost Deklaracije.

U predavanje Odjeci Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u Knjižari Matice hrvatske Sande Ham 17. ožujka uveo je pjevački komorni ansambl Pro arte izvevši pjesmu Branka Starca Otče naš. Arhaičnost (jezika) pjesme prizvala je misao na dugovječnost hrvatskog jezika i identiteta. Profesorica Ham objasnila je društveno-politički kontekst Deklaracije i potom naglasila da se njome odgovorilo na unitaristički pritisak na hrvatski jezik i zahtijevao se njegov ustavni položaj kao zasebnog jezika, ravnopravna slovenskom, makedonskom i srpskom. Nakon objavljivanja uslijedile su osude i demagoški govor – npr. kvalifikacije Deklaracije kao antidržavnog dokumenta ili Titova floskula „Važno je da se ljudi idejno razumiju“. Sanda Ham govorila je o važnim pravopisnim pitanjima, prijeporima i problemima od 20. stoljeća do danas, o ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga jezika i o problemu poučavanja hrvatskoga jezika u svijetu istaknuvši potrebu snažnije zakonske regulative hrvatskoga standardnog jezika, tj. zaštitu hrvatskoga jezika od globalizacijskih utjecaja i snažniji normativni okvir hrvatskoga jezika. Tjedan prije, 10. ožujka, profesorica Ham održala je isto predavanje u Ogranku MH u Belom Manastiru. Privukavši heterogenu publiku, svojim je pristupom motivirala publiku i potaknula je na osvrte, pitanja i komentare ne samo u vezi s Deklaracijom nego i s aktualnim jezičnim problemima.

Zadarski je ogranak Matice hrvatske u povodu obljetnice organizirao predstavljanje nove knjige Josipa Lisca Dijalektološki i jezično povijesni ogledi, a on je 16. ožujka održao predavanje o Deklaraciji osvrnuvši se na okolnosti njezina nastanka i o njezinim odjecima u društvenom i javnom životu toga vremena. Govorio je potom o daljnjem položaju hrvatskoga jezika u 20. stoljeću. Prigodno je Ivica Matešić Jeremija održao predavanje Ante Stamać i hrvatski jezik posvećeno nedavno preminulu akademiku koji je život posvetio hrvatskome jeziku i kulturi nastavničkim, književnim i prevoditeljskim radom.

Na dan objavljivanja Deklaracije u Telegramu 17. ožujka Matičin je ogranak u Opatiji organizirao prigodno predavanje Marije Aničić, a pulski je ogranak u suradnji s Filozofskim fakultetom u Puli i Sveučilišnom knjižnicom organizirao okrugli stol na kojemu su, uz predsjednika ogranka Daniela Mikulaca i Matičina potpredsjednika Stjepana Sučića, govorili filologinja Lina Pliško i povjesničar Igor Duda. Potpredsjednik Sučić govorio je o aktivnome sudjelovanju u širenju Deklaracije – u to je vrijeme bio osječki srednjoškolac te je na dan njezine objave prepisivao Deklaraciju i dijelio je kolegama. Naglasio je da je to za njega i za njegove kolege bilo nešto posebno i veliko. Uz predavanje postavljena je u povodu obljetnice i prigodna izložba u pulskoj Sveučilišnoj knjižnici. I Ogranak Matice hrvatske u Zaboku uz predavanje lingvistice Mateje Filko obilježio je ožujak izložbom knjiga koje su konstituirale povijest hrvatskog jezika i kulture kombinirajući ih sa skulpturama Verice Kovač nadahnutima glagoljicom.

Ogranak Matice hrvatske u Rijeci u suradnji s Udrugom studenata kroatistike Idiom s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Riječkoga sveučilišta organizirao je predavanja i radionice za učenike osmih razreda osnovne škole i za maturante gimnazije. Učenicima je pojašnjen smisao Deklaracije i njezina važnost u određivanju naziva hrvatskog jezika te ih se nastojalo bolje upoznati s povijesnim kontekstom, činjenicama i političkom situacijom u vremenu njezina nastanka. Predavanja su održali studenti kroatistike i povijesti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Elena Salaj i Ivan Miškulin. Učenici osmog razreda kreativnim su radom nakon predavanja izrazili osjećaje i iznijeli shvaćanja jezika. Željelo ih se potaknuti da jezik ne doživljavaju samo kao školski predmet, već da u njemu ostvare svoju osobnost, prihvate ga kao svojinu i da znanjem pokažu kako se jezik voli, poštuje i živi.

Maturantima se sustavnim povijesnim pregledom pojasnila bitnost razlikovanja dvaju jezika te obrazložila nemogućnost uporabe dvojnoga imena, odnosno poistovjećivanja dvaju jezika (isključivo) na temelju razumljivosti leksika. Posebna se pozornost obratila na ulogu Matice hrvatske u procesu stvaranja i objavljivanja Deklaracije te na posljedice koje su uslijedile nakon objave. Na temelju članaka hrvatske jezikoslovne struke (Marija Turk, Ivo Pranjković, Radoslav Katičić, Jim Hlavač, Dinka Pasini) učenici su pripremili raspravu.

Među aktivnostima kojima su ogranci obilježili Dane hrvatskog jezika ističe se i radionica Oslikajmo svijet glagoljicom koju je u suorganizaciji s Ogrankom MH u Osijeku s učenicima u Područnoj školi Marinci provodila Marija Lesandrić. Predstavnici Ogranka naglasili su da glagoljaška kultura zaslužuje postati dijelom naše suvremenosti, što postižu popularizacijom glagoljice i tema iz hrvatskoga glagoljaštva i njihovom ugradnjom u odgojno-obrazovni rad na svim razinama. Svoj je prinos obilježavanju obljetnice Deklaracije osječki ogranak dao i sudjelovanjem u organizaciji i izvedbi znanstveno-stručnoga skupa Hrvatski jezik u Slavoniji u prošlosti i sadašnjosti, koji se 17. ožujka u okviru V. dana Josipa Kozarca održao u Lipovljanima.

Zaključit ćemo rečenicom riječkih studenata kojom su u obraćanju učenicima utvrdili važnost Deklaracije za hrvatski jezik i identitet – nema identiteta bez jezika, a čovjek bez identiteta je samo prolaznik u vremenu, bez mogućnosti opstanka.