Vijenac 601

Glazba

18. Gostičevi dani, Ljubljana–Zagreb, 4–18. ožujka

Glazbena suradnja trajno povezuje

Zdenka Weber

Održavanje 18. Gostičevih dana (Gostičevi dnevi) od 4. do 18. ožujka ponovno je sjećanje na tenora Josipa Gostiča (1900–1963), opernog solista koji je nakon studija u Ljubljani i Beču od 1937. bio prvak Opere HNK u Zagrebu i do prerane smrti oduševljavao pjevanjem i interpretacijama glavnih likova, među kojima su najvažniji bili Verdijev Radames, Manrico i Otello, Wagnerovi Lohengrin i Parsifal, Bizetov Don Jose te Porin Vatroslava Lisinskog i Gotovčev Ero. Gostič je postizao i međunarodne uspjehe kao član Bečke državne opere, a gostovao je i u milanskoj Scali, pariškoj operi Grand, Velikoj Britaniji i drugdje. Na Salzburškim svečanim igrama 1952. tumačio je glavnu ulogu Midasa na praizvedbi opere Ljubav Danaje Richarda Straussa. To dokazuje njegov ugled interpreta cjelokupnoga repertoara spinto i dramskih tenorskih uloga. Dakako, u Zagrebu još postoji živo sjećanje na Gostiča i grupa njegovih poklonika iz Društva prijatelja zagrebačke Opere i iz Kulturno prosvjetnog društva Slovenski dom trajno posjećuje manifestaciju Gostičevi dani, koja se tradicionalno održava u Homcu, mjestu u kojemu je pokopan, kao i u Domžalama i Ljubljani, a u Hrvatskoj u Zagrebu.

 Kako je jedan od utemeljitelja svečanosti posvećenih Joži Gostiču, maestro Vladimir Kranjčević, ove godine, nakon što je 21. studenoga 2016. proslavio 80. rođendan, odlučio zaključiti karijeru javnih nastupa, početak ovogodišnjih Gostičevih dana bio je posvećen njegovu koncertu sa Zborom Slovenske filharmonije, najavljen ujedno i kao oproštajni koncert s tim profesionalnim zborom. Maestro Kranjčević često je ravnao izvedbama u kojima je sudjelovao Zbor Slovenske filharmonije, što je rezultiralo s desetak objavljenih CD-ova (u Hrvatskoj malo poznato!). U skladu s tom dugogodišnjom suradnjom, a sa željom da se sa zborom oprosti doista u „izravnom kontaktu“, odabrao je maestro Liturgiju Sv. Ivana Zlatoustog Sergeja Rahmanjinova (1873–1943) za bariton i zbor a cappella, velebno djelo iz repertoara ruske pravoslavne duhovne glazbe. Vrsni je sastav odličnih pjevača ostvario doista dojmljivu izvedbu, a bariton Janko Volčanšek toplim je glasom ispjevao pripadne jektenije. Radost za maestra nastupila je nakon jednosatnoga skladnog pjevanja, kada ga je publika podigavši se na noge pozdravila dugotrajnim pljeskom.

Drugi dan 18. Gostičevih dana 5. ožujka započeo je svečanom nedjeljnom misom, koju su izvedbom Vilharove Hrvatske mise glazbeno obogatili raspjevani Cantores sancti Marci pod ravnanjem Jurice Petra Petrača i s nadahnutim orguljanjem Pavla Mašića. Propovijed umirovljenoga nadbiskupa msgr. Alojza Urana oduševila je brojno općinstvo isticanjem ljudskih i kulturnih veza slovenskih i hrvatskih vjernika.

U Kulturnom domu Franca Bernika u Domžalama na već uobičajenu zajedničkom predstavljanju nastupili su solisti Opere HNK-a iz Zagreba Marija Kuhar Šoša, Adela Golac Rilović, Ljubomir Puškarić i Ozren Bilušić s klavirskom pratnjom Darijana Ivezića te solisti Slovenskoga narodnog gledališča iz Ljubljane Urška Breznik, Branko Robinšak, Jože Vidic i Saša Čano, koje je na klaviru pratio Marko Hribernik. Gosti iz Zagreba duhovito su sastavili program arijama, duetima i tercetom iz opera sa zajedničkim nazivnikom Don, dakle iz Donizzetijeva Pasqualea, Verdijeva Carla i Mozartova Giovannija. Veselje koje su potaknuli razigranim i glasovno sigurnim pjevanjem nagrađeno je burnim pljeskom. Solisti Ljubljanske opere arijama i duetima iz Rossinijeve Pepeljuge, Verdijeva Krabuljnog plesa i Trubadura te Beethovenova Fidelija također su ispraćeni dugim pljeskom jer su pjevanjem istaknuli visoku profesionalnu razinu interpretiranja. A na kraju je opet slijedio gromoglasni pljesak upućen maestru Kranjčeviću, koji se od slovenskih poklonika oprostio sadržajnim govorom. Ero u Zagrebu 8. ožujka i Madama Butterfly u Ljubljani 18. ožujka veliki su projekti kojima manifestacija dokazuje uspješnu suradnju slovenskih i hrvatskih institucija i umjetnika.

Vijenac 601

601 - 16. ožujka 2017. | Arhiva

Klikni za povratak