Nastavak uhodanom časopisnom rutom

Kako je već uobičajena praksa da časopis Most posveti nekom književniku temat te ga, uz ostalu domaću poetsku, proznu i dramsku produkciju, predstavi široj stranoj javnosti, tako se u novom dvobroju odlučio za nagrađivanoga književnika Miru Gavrana, no uz to nam je pripremio i pregled ključnih tema s 36. zagrebačkih književnih razgovora i sve to i na njemačkom, engleskom, španjolskom ili švedskom.

Most predstavlja Miru Gavrana, jedinoga živućeg dramatičara koji ima kazalište posvećeno sebi i u kojem se igraju predstave nastale isključivo prema njegovim tekstovima – Gavranfest – te Gavrana književnika čija su djela prevedena na 38 jezika i koji je danas jedan od naših najzastupljenijih književnika na svjetskoj sceni. U vrsnom prijevodu na španjolski Željka Lovrenčić donosi Gavranovu biografiju, domaću i svjetsku recepciju njegovih djela, dramu Parovi, dio romana Judita, dvanaest pjesama te razgovor koji je s književnikom vodio Marko Gregur.

 Zanimljive teme našle su se na 36. zagrebačkim književnim razgovorima, koji su se od 1. do 4. listopada 2015. tradicionalno održali u prostorijama nakladnika časopisa Most, Društvu hrvatskih književnika. ZKR ugostio je povjesničare, kritičare, književnike, pjesnike, nakladnike i sveučilišne profesore iz Austrije, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Francuske, Grčke kako bi problematizirali temu književnoga festivala – književnost u potrošačkom društvu. Svakako treba istaknuti tekst Nataše Avramovske Pripovijedanje (na globalnom: tržištu, sceni i areni) na engleskom, kao i tekst austrijskoga književnika Wolfganga Bleira Kula moći od papira na njemačkom. Teatrologinja Mira Muhoberac u kratkom je presjeku kazališne produkcije druge polovice 20. stoljeća ukazala na probleme s kojima se susreće domaća drama u 21. stoljeću, u kojem su nerijetko hrvatski dramatičari svjetskoga glasa osuđeni na rubna, manja, neinstitucionalna kazališta; dok je filmolog Nikica Gilić opisao suvremenu hrvatsku kinematografiju na primjeru tri popularna filma nastala u okviru tranzicijskih malih kinematografija, i to u tipičnoj suvremenoj tendenciji – koprodukciji. Flamanski pjesnik Germain Droogenbroodt u svom je tekstu istaknuo kako u novim oblicima komunikacije ne vidi prijetnju, ali ni veliku mogućnost, osobito za poeziju, kojom se i sam bavi.

Zato veliku mogućnost za upoznavanje suvremene hrvatske poezije i eseja omogućuje časopis Most u bloku pregleda recentnih djela, poput eseja Tomislava Marijana Bilosnića o poetskom stvaralaštvu Alfreda Péreza Alencarta, zatim pjesama iz djela Doba nevremena Ernesta Fišera u prijevodu Borisa Perića te izbora iz poezije Pere Pavlovića na švedskom iz pera Borislava Arapovića.