IZ OGRANAKA

Dubrovnik

Redovita izborna skupština OMH u Dubrovniku održana je 15. veljače u dvorani MSHS-a. Slavica Stojan izabrana je za novu predsjednicu Ogranka, a njezin protukandidat u izbornoj trci bio je Vinicije B. Lupis. Za tajnika Ogranka izabran je Ivan Viđen, dok su u predsjedništvo izabrane, uz Slavicu Stojan, Jelena Obradović Mojaš, Sanja Dražić, Vesna Čučić i Rina Kralj-Brassard. Ljiljana Betica Radić, Antun Česko i Nita Svilokos članovi su Nadzornog odbora, Luce Serdarević gospodarska je tajnica OMH, a Marija Švegler likvidatorica. Stojan je u pobjedničkom govoru istaknula ulogu Matice hrvatske i njezina postojanja. Ulogu koju Matica ima u davanju autentičnosti i snage domoljublju, jer za ljubav prema Domovini osim emocija potrebno je znanje o nama samima, našoj prošlosti, svemu što smo civilizacijski i kulturološki nasljedovali, kazala je Slavica Stojan. (J. S.)

Đurđevac

OMH u Đurđevcu u suradnji s Odjelom za poljodjelstvo MH organizirao je predavanje pod naslovom Vino u životu i kulturi Hrvata koje je održala Ljiljana Gašparec-Skočić, pročelnica odjela za poljodjelstvo MH. Predavanje i predstavljanje knjige održano je 23. veljače u zgradi INA Naftaplina (Stari kotar) u Đurđevcu. Pročelnica je zaključila da uzgoj vinove loze i proizvodnja vina, kao i njegovo ispijanje, stoljećima ostavljaju dubok trag u kulturi Hrvata. Nakon predavanja održano je predstavljanje knjige Marketing vina, objavljene u Mostaru 2016, čiji su autori Marko Ivanković i Ante Kolega. Kolega je naglasio kako je knjiga namijenjena proizvođačima vina i svim ljubiteljima vina. O knjizi su govorili Vinko Milat i Ivan Hodalić. Članovi Udruge vinogradara i voćara iz Đurđevca organizirali su degustaciju vina. (Nikola Cik)

Osijek

U Muzeju likovnih umjetnosti 8. veljače predstavljena je monografija povjesničara umjetnosti Milana Bešlića o istarskom slikaru Eugenu Kokotu. Autora knjige predstavio je muzejski savjetnik Vlastimir Kusik. Crte krajolika, najčešće teme Kokotovih ulja na platnu, Kusik je usporedio s gromačama, nadahnućem velikog slikara Otona Glihe.

U Poetry caffeu Magis 10. veljače održana je promocija knjige novinara Darka Kovačevića Essekerovo O-Gledalo, Osječke kronike 1996. – 1998, objavljena u izdanju OMH u Osijeku. Skup je to 128 tjednih kolumni koje je autor objavio na stranici Slavonija u listu Slobodna Dalmacija od 14. travnja 1996. do 12. listopada 1998. Kolumne se bave raznim temama i događanjima, koje se tiču Osijeka i Osječana.

Istoga dana, u predvorju Posudbenog odjela Odsjeka za odrasle Gradske i sveučilišne knjižnice postavljena je izložba 175 godina Matice hrvatske. Ravnateljica Dubravka Pađen Farkaš ugostila je čelnike osječkog OMH Ivicu Završkog i Josipa Cvenića, u čast velikoj Matičinoj obljetnici. (Katarina Čoti)

Požega

Dani MH u Požegi započeli su 20. veljače predavanjem Lahorke Plejić Poje o Antunu Kanižliću. Predavanje je bilo namijenjeno srednjoškolcima, u želji da im se približi društvena uloga koju je knjiga imala u 18. stoljeću. „Nakana je da se današnjoj djeci, kojima je mnogo bliži digitalni medij, posvijesti što je to značilo napisati knjigu u 18. stoljeću, kad je bilo vrlo malo pismenih, što to znači tiskati knjige, i kakav je odnos prema knjizi u vrijeme kad su ljudi su tada smatrali da djecu ne treba slati u školu“, istaknula je predavačica. Do 6. ožujka bit će održano niz predavanja, recitala i susreta s književnicima u organizaciji požeškog OMH. (J. S.)

Rijeka

U suradnji Riječke nadbiskupije s OMH u Rijeci 11. veljače organizirano je predstavljanje knjige Crkva hrvatskih mučenika na Udbini – od ideje do ostvarenja i projekta Svehrvatski grob – kamo s ostacima bezimenih hrvatskih žrtava iz grobišta/jama po Sloveniji i Hrvatskoj. Događaj se zbio u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci. Sudjelovali su: gospićko-senjski biskup u miru mons. Mile Bogović, Ante Bežen, tehnički urednik Ivan Mance i predsjednik OMH Rijeka Goran Crnković. Svi predstavljači osvrnuli su se na značenje toga projekta, kojim bi se donijelo jedinstvo i iskazala zahvalnost žrtvama, osvjedočivši duhovnost našeg naroda. Bogović je naglasio jednu od ideja varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka za osnivanje Hrvatskoga križnog puta, koji bi glavne postaje imao u Bleiburgu, Vukovaru i na Krbavskom polju. Rasprava koja je uslijedila ujedinila je okupljene u ideji svehrvatskoga groba. U glazbenom dijelu programa nastupili su Tina Galant i Zlatan Kupčak. (J. S.)

Samobor

Samoborski muzej bio je domaćin OMH u Samoboru 16. veljače, koji je, uoči Samoborskog fašnika, programom promocije Ričeta i izložbom maski uvodno najavio nadolazeće fašničke dane. Humorističko-satirički list Ričet z domače kujhne, koji OMH Samobor izdaje u suradnji s Turističkom zajednicom grada Samobora, već jedanaestu godinu šaljivim sadržajem govori o vremenu u kojem živimo. Urednik lista je Zoran Perović. Jedanaesti broj Ričeta publici je predstavio Ivo Markulin, član Književnog odjela OMH Samobor, ulomak iz Ričeta pročitao je Milan Žegarac Peharnik, a pjesnici Književnog odjela Vlasta Mažuranić, Ljubica Šego i Zdravko Škrapec pročitali su pjesme posvećene Samoborskom fašniku.

Uz prigodnu promociju lista fašničkom programu pridružili su se članovi Likovnog odjela OMH Samobor ručno izrađenim fašničkim maskama. Izložba je otvorena tijekom trajanja fašnika, a dobro posjećenu događaju prisustvovao je i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Samobora Juro Horvat. (Lada Lokmer)

Sisak

OMH u Sisku promovirao je u veljači dvije nove knjige istaknutih sisačkih autora. Petnaestog veljače promovirana je knjiga lirske proze Granice autorice Vesne Rogulja Mart. Autorica u knjizi ispisuje intimnu tragediju vlastite obitelji pogođene ratnim događajima na području Hrvatske Kostajnice. Povezujući prošlost i sadašnjost, kroz dva lika oca i sina, spisateljica daje prikaz života doseljeničke obitelji iz Tirola. U nastavku tjedna, 18. veljače, priređena je promocija romana Nećak mladoga književnika Siniše Matasovića. Urednica Lada Žigo Španić istaknula je kako je Nećak kombinacija autobiografskoga romana, dokumentarnoga štiva i fikcije, kojim Matasović ubada u sve teme našega tranzicijskoga društva: političke i privatizacijske malverzacije, besprizornost u životu mladeži, iseljavanje, novinarski senzacionalizam, rasap književnih vrijednosti. (Siniša Matasović)

Ston

OMH u Stonu priključio se obilježavanju Godine svetog Vlaha izdanjem nove knjige naslova Sebasta – grad svetoga Vlaha, koja je predstavljena 31. siječnja u dvorani kaštelanove kuće u Velikom Kaštelu. Knjiga je tiskana uz potporu Grada Dubrovnika, Društva prijatelja dubrovačke starine, Općine Ston, Župe svetog Vlaha – Ston, Župe svetog Antuna – Mali Ston i Dubrovačko-neretvanske županije. Joso Stepić, predsjednik OMH u Stonu, objasnio je ideju nastanka važne monografije u Hrvatskoj i jedinstvenoga trojezičnog izdavačkog projekta na zapadnoarmenskom, engleskom i hrvatskom jeziku. Akademik fra Stjepan Krasić, obnovitelj veza hrvatskog i armenskog naroda, održao je izlaganje o životu i radu hrvatskoga znanstvenika i biskupa Ivana Dominika Stratika, koji se u 18. stoljeću borio za vjerska prava armenskog naroda. Govoreći o putopisu o današnjem turskom Sivasu i nekadašnjoj armenskoj Sebasti, Ivo Banac podsjetio je na hrvatske putopisce po Maloj Aziji. Voditelj dubrovačke podružnice Instituta Ivo Pilar Vinicije B. Lupis, urednik i koautor knjige, govorio je o ulozi Sebaste u dubrovačkoj memoriji. Dizajn knjige djelo je akademskog slikara Eugena Varzića, umjetnika koji je brojnim djelima zadužio Ston. (J. S.)

Velika Gorica

Staroslavenski institut Matici hrvatskoj za 175. rođendan darovao je predavanje Kako glagoljaju suvremeni glagoljaši, koje je 16. veljače u OMH u Velikoj Gorici na Matičinu četvrtku održala Ana Kovačević. Govoreći o simboličkim vrijednostima glagoljice među Hrvatima osvrnula se posebice na modernu glagoljsku praksu u audiovizualnim sadržajima. Time je pokazala da glagoljaštvo nije praksa pismenosti koja pripada dalekoj prošlosti, a glagoljica nije muzejski artefakt. Suvremeni su glagoljaši umjetnici, društveni i politički aktivisti, sportaši, nogometni navijači, poduzetnici, estradnjaci i brojni drugi pojedinci koji nisu sudionici javnoga života, a glagoljaju u oblicima i na medijima drukčijima od onih povijesnih. (I. H.)

Vis

OMH u Visu, Memorijalna zbirka Ranko Marinković i Viška kulturna zima, uz potporu Grada Visa, obilježili su 104. obljetnicu rođenja Ranka Marinkovića. Nakon postavljanja vijenca na njegovu rodnu kuću 22. veljače, u Gradskoj je knjižnici 24. veljače održana književna večer. Predsjednica OMH u Visu Dobrila Cvitanović pročitala je posljednju pjesmu koju je Marinković napisao prije negoli je prešao samo na prozu Eho mrtvog stiha. Pročitala je i pjesme nedavno preminula Ante Stamaća i Jakše Fiamenga posvećene velikome književniku. Svoju je pjesmu u slavu Marinkoviću pročitao i komiški pjesnik Pepe Kalafot. Govorilo se o doprinosu Memorijalne zbirke proučavanju Marinkovićeva djela. Izložene su mape s kritikama, fotografijama, ulomcima iz novina i pjesme. Glumac i dramatičar Siniša Brajčić čitao je ulomke iz Marinkovićevih knjiga. Vinko Udiljak, suradnik Zbirke, govorio je o biobibliografiji Ranka Marinkvića i predstavio film Naš Ranko, koji je osmislio s kolegama u viškoj srednjoj školi za prošlogodišnju manifestaciju Marinković nas spaja. Književna je večer ujedno najavila ovogodišnju manifestaciju koja će se održati u travnju. (Ana Fabijanović)

Wiesbaden

Dvadeset i šesti sabor Hrvatske kulturne zajednice i Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu održan je u tom gradu 19. veljače. Dosadašnji rad i postignuti ciljevi udruge dobar su razlog za zadovoljstvo – dvadeset dva javna nastupa u sedam hrvatskih i njemačkih gradova.

Pedeset brojeva časopisa Riječ koji su dosad izašli predstavljaju na više od tisuću i pol stranica život, rad i djelokrug mogućnosti dijela hrvatske dijaspore na njemačkom govornom području. Brojevi su digitalizirani i objavljeni na internetu.

Iz pozdravnoga pisma članice njemačkog parlamenta Irene Mihalić navodimo kako „upravo građani hrvatskog porijekla, u trenutnoj teškoj situaciji u EU nakon referenduma o članstvu Velike Britanije u Europskoj Uniji, mogu vrlo autentično govoriti i pisati o prednostima i mogućnostima ujedinjene Europe. Znamo kako Europa ima potencijal za prevladavanje nacionalizma, što je i osnovni preduvjet suživota u okviru kulturnih različitosti“, a to je i velik izazov za Zajednicu. U zaključku Sabora udruge navodi se da će pristupiti osnivanju Hrvatske čitaonice u Wiesbadenu. (Ivica Košak)

Zadar–Šibenik

„Dođoše k svojima i oni ih prepoznaše i veoma rado prihvatiše“, uvodne su riječi pozdravnog govora domaćina Božidara Šimunića na otvaranju večeri susreta dvaju susjednih Matičinih ogranaka – zadarskog i šibenskog. OMH u Zadru 23. veljače priredio je Večer OMH u Šibeniku. Tom prigodom prikazan je prvi broj godišnjaka za promociju kulturne i prirodne baštine šibenskoga kraja Osvit. O godišnjaku je govorila Zdenka Bilušić, predsjednica šibenskog OMH. Nastupili su i šibenski pjesnici: Gojka Pelajić, Stipe Papak i Dinko Škevin.

Zaključeno je na kraju da je posjet prvaka Matice hrvatske iz Krešimirova grada kolegama matičarima u Donatov grad – i to u godini kada najstarija kulturna ustanova hrvatska slavi 175. obljetnicu utemeljenja i djelovanja – kulturni događaj tijesno utkan u tu obljetnicu, a istodobno znak trajnoga tisućljetnoga (milenijskog) duhovnog strujanja i življenja Hrvata na ovim prostorima i iskazivanja samobitnosti. (Anica Serdarević)

Zaprešić

Predstavljanje knjige izabranih ljubavnih pjesama suvremenoga hrvatskog pjesnika Seada Begovića U potrazi za zlatom (1979–2015) održano je 7. veljače u zaprešićkoj Gradskoj vijećnici. O knjizi su nadahnuto govorili književna kritičarka i pjesnikinja Darija Žilić, književna kritičarka i pripovjedačica te voditeljica tribine DHK Lada Žigo, urednica Marijana Rukavina Jerkić, dok je stihove čitala dramska umjetnica Kostadinka Velkovska i sam autor. Program je moderirao Zdravko Brkić. (G. G.)

 * * *

ISPRAVAK – U Vijencu br. 598. od 2. veljače 2017. uz članak Igora Loinjaka Artistički aktivizam objavljena je fotografija Dine Spaića s potpisom Iz postava izložbe, bez podataka o autorici i naslovu instalacije. Ispravan potpis glasi: Ana Bilankov, She for Ship or Regatta in White, 2015, metalna instalacija s 3D printanim objektima, reflektorima i sjenama. Ispričavamo se autorici i čitateljima.