Zanimljiv broj

Kad u časopisu proslavite 1700 godina glavnoga zaštitnika grada i kad se časopis zove Dubrovnik, onda nema sumnje da je sve tekstove blagoslovio i sam sv. Vlaho i obećao zanimljivo štivo.

Velikoj obljetnici pridružio se Ivan Viđen, koji je u tekstu opisao Festu sv. Vlaha iz 1966. jer je riječ o opisu „prve, najsvečanije Feste održane nakon Drugoga svjetskog rata“ te je osim uobičajenih podataka, kao što su tijek procesije, broj barjaka, imena sudionika, svećenika i biskupa, prenio dio svečanoga ugođaja slavlja. U ozračju obilježavanja 90 godina Hrvatskoga radija i 60 godina Hrvatske televizije zanimljiv je tekst Davora Mojaša koji bilježi važnu epizodu Radija Zagreb što svjedoči o važnosti same Feste i Dubrovnika u političkom vremenu 1941, kao i o uredničkim, reporterskim i tehničkim dostignućima radija.

Temat posvećen dubrovačkom slikaru Ivu Dulčiću (1916–1975) nastavak je na nedavno objavljenu monografiju Igora Zidića u izdanju Matice hrvatske. O Dulčiću kao majstoru materijalne pojavnosti piše Vesna Delić Go­zze, a Antun Karaman donosi analizu slikarevih sakralnih radova. Tim radovima Dulčić je pokazao rukopis kojim je ostvario vlastiti put prema apstrakciji i potvrdio svoj umjetnički subjektivitet ostvarivši antologijske slike modernoga hrvatskog slikarstva, istaknuo je Karaman. Rozana Vojvoda dotaknula se uloge ambijenta u slikarevim portretima koji se manje spominju u stručnoj literaturi jer je ponajprije prepoznat kao slikar mediteranskih pejzaža i kolorističkih veduta.

Još jednu obljetnicu obilježava časopis Dubrovnik, 200. godišnjicu rođenja dubrovačkoga biskupa, književnika i preporoditelja Mata Vodopića iz pera Slavice Stojan u kojem se Vodopić svojim pjesmama predstavlja kao jednostavan i skroman čovjek kršćanskih načela.

U bloku o ogledima treba istaknuti esej O bolu Siegfrieda Lenza u vrsnom prijevodu Marija Kopića, koji završava mišlju kako nam bol otkriva „ne samo našu nemoć i povredivost, nego nam omogućuje dokučiti i jednu utješnu mogućnost egzistencije – mogućnost bratstva u bolu“. Renata Gorczynska vodila je razgovor s velikim poljskim pjesnikom Zbigniewom Herbertom, koji služi kao dobar uvod u pregled poezije važnoga američkog pjesnika bitnika Gregoryja Corsa i dubrovačkoga glumca Iva Dragojevića. Časopis donosi i dramu Reces i ja jedne od perspektivnijih mladih redateljica Olje Lozica, a Davor Mojaš prisjeća se u tekstu Pometnik Njarnjas grada glumca Predraga Vušovića. Časopis završava osvrtima na djela pjesnika i znanstvenika Cvijeta B. Joba, pjesnikinja Marije Mici Morović i Valentine Vukman Zelić te pjesnika Miraša Martinovića – završava zavičajno, dubrovački.