IZ OGRANAKA

Beli Manastir

U belomanastirskoj Gradskoj knjižnici 20. siječnja održan je književni susret u spomen na nedavno preminula profesora i književnika Mirka Hunjadija. O njegovu književnom i profesionalnom radu govorili su književnik Delimir Rešicki, Stanislav Marijanović i Petar Tokić, predsjednik OMH u Belom Manastiru. Mirko Hunjadi, autor najljepšega putopisa o južnoj Baranji (Baranja, 1989), ostavio je neizbrisiv trag u životima Baranjaca kojima je predavao u belomanastirskoj gimnaziji, koji su čitali njegova djela, poznavali ga i s njim živjeli. Baranju je istinski volio, poznavao joj je dušu i tijelo, gledao je na nju kao na amalgam krajolika, ljudi i kulturnopovijesnih običaja i od nje se nikada nije rastao. Njegove riječi: „Treba znati doći, biti, (u)činiti i otići“ zvuče gotovo proročanski, a gledajući na godine koje je u Baranji proživio, zvuče mudro i bezvremenski, dosljedno životopisu poštovanog profesora. (Petar Tokić)

Đurđevac

Ovogodišnje je aktivnosti OMH u Đurđevcu započeo 19. siječnja predstavljanjem kalendara-plakata poezije, projekta koji uspješno traje sedamnaest godina, a cilj mu je popularizirati poeziju podravskih pjesnika i njihova stvaralaštva. Ove je godine on posvećen hrvatskoj književnici i političarki Mari Matočec u povodu 50. obljetnice njezine smrti. U ime Grada Đurđevca pozdravio je Martin Mahović, a u ime Koprivničko-križevačke županije predsjednica Županijske skupštine Verica Rupčić, ujedno predsjednica županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova i inicijatorica nagrade za promicanje ljudskih prava koja nosi ime Mare Matočec. O biografskim podacima iz života Mare Matočec govorio je predsjednik Ogranka povjesničar Nikola Cik, posebno se osvrnuvši na pitanja o godini i mjestu njezina rođenja. Urednica kalendara Mihaela Cik osvrnula se na njezin rad u politici, prosvjeti sela i borbi za prava žena te na njezino književno stvaralaštvo. Napomenula je da kalendar nosi naslov Moga roda dobra duša po stihu iz pjesme koja je svojevrsna oda seljačkom načinu života. Pjesme su čitali članovi Ogranka Anica Jakelić, Antonija Mandić, Iva Parag, Jasmina Rep i Zdravko Seleš, a u glazbenom je dijelu nastupio Jure Jakelić. (I. H.)

Kutina

U povodu Svjetskog dana vlažnih staništa 2. veljače OMH u Kutini organizirao je, uz potporu JU Parka prirode Lonjsko polje, 28. siječnja u selu Repušnica tradicionalni skup Budućnost na rubu močvare. Skup, održan prvi put u objektima Prijamnog centra ulaza u Lonjsko polje, započeo je filmskim projekcijama, a iz književnog aspekta Lonjsko su polje predstavili Katarina Brkić i Đuro Vidmarović, čitajući iz svoje knjige Mojom Moslavinom. Godišnje je mijene Lonjskog polja na izloženim fotografijama predstavila Valentina Masten. Večernji je program okupio stotinjak izvođača iz folklornih društava Repušnice, Križa, Lipovljana i Radićeve ulice u Kutini te učenike područne škole. Skup je u ime pokrovitelja pozdravio zamjenik gradonačelnika Kutine Damir Petravić. Poruku Ramsarske konvencije u ime Ministarstva zaštite okoliša i energetike prenijela je Marijana Jurić. Organizatorima je zahvalio Ivor Stanivuković, ravnatelj JU Park prirode Lonjsko polje. Europarlamentarka Marijana Petir podsjetila je da će koncem ožujka biti domaćin predstavljanja turističkih vrijednosti Sisačko-moslavačke županije, pa tako i Lonjskog polja te KUD-a iz Repušnice u metropoli EU, Bruxellesu. (Dragutin Pasarić)

Marija Bistrica

U povodu velike Matičine obljetnice OMH u Mariji Bistrici u suradnji sa Središnjicom MH organizira 3. i 4. veljače znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – „tiho žarište“ Hrvatskog narodnog preporoda i Matice ilirske i svečanu akademiju u povodu 175. obljetnice osnivanja Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića. Poticaj za projekt bile su povijesne spoznaje o ulozi Marije Bistrice kao okupljališta preporodnih domoljuba (Ljudevit Gaj, Dragutin Rakovac, Stanko Vraz, Dragojla Jarnević, Vatroslav Lisinski) u povijesnim procesima toga doba i stvaranju Matice ilirske. Tamo ih je primao i pružao im podršku danas zaboravljen opat Ivan Krizmanić. Spoznaje koje je potvrdila znanstvena javnost bit će trajno zabilježene u zborniku sa znanstvenog skupa te spomen-pločom Ivanu Krizmaniću i osnivanju Matice ilirske, čime će se stvoriti temelj za dalje projekte u kulturi i turizmu s pomoću kojih bi se Marija Bistrica dodatno profilirala kao mjesto bogate kulturno-povijesne baštine, koje je, kako u crkvenoj tako i u svjetovnoj povijesti Hrvatske zauzimalo važno mjesto. (I. H.)

Metković

U 83. godini 23. siječnja umro je prof. Ivan Ivo Gabrić, dugogodišnji ravnatelj metkovske gimnazije, predsjednik OMH u Metkoviću i istaknuti sportski i kulturni djelatnik. Ivan Gabrić u razdoblju od 7. kolovoza 1995. do 6. travnja 2004. godine bio je predsjednik metkovskog OMH. U Središnjici je 8. lipnja 1996. izabran za člana časnog suda, a u posljednjem mandatu bio je i njegov predsjednik. Tijekom gotovo desetljeća vodstva Ogranka dao je vrijedan doprinos bogatoj aktivnosti te prepoznatljivosti Ogranka u gradu na Neretvi. U metkovskoj gimnaziji bio je profesor povijesti, a zatim i njezin ravnatelj. Bio je zaljubljenik u sport, dugogodišnji igrač nogometnog kluba Neretva, a poslije i njegov čelnik. Amaterski se bavio i tenisom te i toj sportskoj disciplini bio čelnik. S dolaskom demokratskih promjena angažirao se u HDZ-u te bio i zamjenik gradonačelnika Grada Metkovića. Komemoracija je održana u Gimnaziji, gdje su se u ime njezinih brojnih generacija učenika i profesora i u ime Ogranka od prof. Gabrića oprostio Jozo Jurković, ravnatelj Gimnazije i član predsjedništva OMH u Metkoviću. (Božidar Lovrić)

Orebić

U organizaciji OMH u Orebiću 21. siječnja astronom Ante Radonić održao je predavanje Svemirska era čovječanstva. Radonić, rođen u gradskoj jezgri grada Korčule, bio je više od četrdeset godina voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju Nikole Tesle u Zagrebu. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture 2014. Predavača je predstavio Ivan Sardelić, predsjednik astronomske udruge Korčula, istaknuvši da je Radonić uvijek bio inspiracija svim otočanima, i izrazivši nadu da će ovo predavanje biti poticaj za osnivanje astronomske udruge i na Pelješcu. Radonić se osvrnuo na povijesne i spektakularne svemirske misije te na razvoj raketa-nosača, satelita i svemirskih brodova. Pokazao je fotografije čudesnih prizora i pojava u svemiru te nastojao odgovoriti na pitanje koliko duboko u svemir prodiru današnji teleskopi. U prepunoj dvorani tražilo se mjesto više, a publika je postavljala brojna pitanja o nepoznanicama iz područja astronomije i astronautike. (Tina Bikić)

Osijek

U organizaciji osječkog OMH 19. siječnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku gostovala je Sanja Nikčević u povodu izlaska knjige Mit o Krleži. Kazala je da brojni znanstvenici, književnici i novinari godinama pišu i govore o Miroslavu Krleži i njegovu djelu. Mnogi među njima veličajući sebe počesto neargumentirano hvale ili napadaju Krležin književni rad i njegov utjecaj na hrvatsku književnost. Kako bi potvrdila ili opovrgla njihove tvrdnje, nabrojila je sve dostupno joj o Krleži te analizirala brojne, gotovo sve, tekstove o Krleži, posebice uprizorenja njegovih djela. Nevelika knjiga svakako će postati obvezan priručnik svima koji se usude pisati o Krleži bez obzira na to bili krležofili ili krležofobi, krležoduli ili krležoklasti, a izlaganje Sanje Nikčević oduševilo je brojne osječke ljubitelje književnosti. Večer su predstavom Adam i Eva obogatili studenti glume i lutkarstva UAOS-a Stipe Gugić i Tena Milić Ljubić, a koreodramu Krležina Saloma izvela je Selma Mehić. (Darko Kovačević)

Sveta Nedelja

Ciklus glazbeno-pjesničkih večeri Preko stihova do zvijezda u OMH u Svetoj Nedelji započeo je 25. siječnja 2017. gostovanjem Ivane Lulić i Gordane Marković u čitaonici svetonedeljskog ogranka. Popularni kantautorski pop-duo Auguste predstavile su u Svetoj Nedelji svoj prvi album Sve što je nekada bilo važno, uz razgovor o kreativnom procesu i uzajamnoj suradnji pri nastajanju pjesama. Između ostalog nastojale su odgovoriti na pitanja kako pronaći inspiraciju i je li teže pretočiti stihove na papir ili u pjesmu. Uz pratnju akustične gitare izvele su svoje najpopularnije pjesme. Naglašena živost, vedrina i optimizam iskazani tijekom diskusije u koju su od početka večeri bili uključeni i posjetitelji učinila je prvu ovogodišnju pjesničku večer u Svetoj Nedelji poticajnom za nastavak novoga programa u svetonedeljskom ogranku MH. Razgovor je usmjeravala i vodila Petra Habdelić. (Ervin Škacan)

Šibenik

OMH u Šibeniku predstavio je 25. siječnja u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice Jurja Šižgorića novo izdanje – prvi broj godišnjaka za promociju kulturne i prirodne baštine šibenskog kraja Osvit. Ravnatelj knjižnice Vilijam Lakić pozdravio je nazočne i iznio povijesni pregled izdavanja časopisa u Šibeniku podsjetivši da je 1954. pokrenut časopis za književnost i kulturu istoga imena, kao glasilo šibenskih studenata, a izišao je samo jedan broj. Glavna urednica, predsjednica Ogranka Zdenka Bilušić, predstavila je uredništvo: Nataša Mučalo, ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku, Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika, Drago Marguš, stručni voditelj NP Krka, Vilijam Lakić, ravnatelj šibenske knjižnice te Ivica Poljičak, odnedavni državni tajnik u Ministarstvu kulture. Uvodnik godišnjaka počinje citatom Nikole Tommasea: „Sa svim tim počinje nam zora bijeliti. Imamo gdjekojeg živopisca, gdjekojega pisaoca imamo, koji barem mjere očima visinu ljepote, i trude se da je bojama oli riječima opišu.“ I ovaj je godišnjak bojama ili riječima nastojao opisati ljepotu i značaj šibenskoga kraja raznim tekstovima o povijesti umjetnosti i znanosti, arheologije, prirodoslovlja, povijesti, književnosti. (Zdenka Bilušić)