Od stripa do fantastike

Težeći biti sinegdohom održivosti života kulture u vremenu koje joj je nesklono, Ogranak Matice hrvatske u Bizovcu i ovu je godinu obogatio mali bizovački kraj izložbama, predavanjima, predstavljanjima knjiga i humanitarnim djelatnostima. Kao i prije, težište je aktivnosti Ogranka izdavačka djelatnost. Objavljena su redovita periodička izdanja – časopisi Kvadrat i Matko, tri romana u biblioteci Machu Picchu, dva stripa u biblioteci Kvadrat i zbirka pripovijedaka Sacerdos Slavka Vranjkovića. Urednik je svih izdanja predsjednik Ogranka Vjekoslav Đaniš.

Budući da je njegova primarna namjera bila časopisom Kvadrat, koji je počeo izlaziti 1992, svratiti pozornost na ozbiljno promišljanje o mediju stripa i tako steći ugled i povjerenje hrvatskih stripaša za buduću suradnju, o radu Ogranka najviše se čuje kroz odjeke tih izdanja. Iako strip paradoksalno danas doživljava procvat produkcije sve većim brojem strip-crtača, a s druge strane čitateljska mu se publika smanjuje, medij je to koji specifičnom poetikom neprestano potiče zaljubljenike, kakav je i Đaniš, u tu vrstu umjetnosti na ustrajnost kojom ga održavaju na životu.

Rezultati su rada Ogranka u tom području vrlo cijenjeni među ljubiteljima devete vrste umjetnosti. Njihova su očekivanja ispunjena i ove godine trima strip-izdanjima: časopisom Kvadrat 33/34, u cijelosti posvećenu vjerojatno najboljem vestern-stripu svih vremena, serijalu Ken Parker dvojice autora – scenarista Ginacarla Berardija i crtača Iva Milazza, i dvama stripovima iz istoimene biblioteke Kvadrat: Kralj Nekropolisa Danijela Žeželja i Iz povijesti ljudske gluposti Mirka Ilića. U prvome, neonoarovskom vrhunski dizajniranu i nacrtanom stripu, Žeželj se dokazuje i kao vješt pisac, s introspektivnim dijalozima, pod utjecajem gotike i romantike iskazujući nizom nadrealističkih prizora, visoko poetičkim stilom, pesimističnu i sumračnu priču, igrajući na konceptima memorije i krivnje te tajnim identitetom, koji će se razjasniti tek u završnici priče. Žeželj studiozno radi s jasnom tamnom tintom, koristeći neke nevjerojatne perspektive te se može odrediti nositeljem stila na tragu genijalnog Alberta Breccie, zaključuje urednik Đaniš. Zbirka Iz povijesti ljudske gluposti sabire sve stripove koje je Ilić, kao vođa poznate skupine crtača Novi kvadrat crtao osamdesetih godina i koji su konačno u knjižnom obliku doživjeli integralno izdanje.

Biblioteka Machu Picchu donosi tri romana SF-žanra. Romanom mozaične kompozicije Time Lapse, u kojemu se stapaju povijest i nadrealizam, Midhat Ajanović, bosanski pisac sa švedskom adresom, dovršava impresivnu trilogiju o Bosni. Jedna od najboljih hrvatskih spisateljica SF-žanra Veronika Santo djelom Granice na vjetru učinila je znatan autorski iskorak od kratke forme do ambiciozno osmišljena romana začinjena elementima fantastike. U studenome je iz tiska izašao i roman Zvonimira Furtingera Povjerljivi zadatak, koji se ističe posebnom zanimljivošću – jedini je to povijesno-avanturistički roman poznatoga književnika, strip-scenarista i novinara koji je ležao u ladici pedeset i više godina da bi sada doživio objavljivanje. Taj će roman izvrsne fabule, duhovitih i zanimljivih dijaloga i nepredvidljivih obrata posebno osvojiti čitatelje Plavog vjesnika i brojnih strip-serijala dvojca Furtinger–Jules.

Zbirka pripovijedaka Sacerdos Slavka Vranjkovića, svećenika, slikara i književnika, posvećenih čovjekovim dubinama i prisutnosti Krista u njima, objavljena u biblioteci Klen, svjedoči da se izdavačka djelatnost bizovačkog ogranka Matice hrvatske ne iscrpljuje u SF-u i stripu, već poseže i za duhovnim temama. Koliko je teret ljudske egzistencije lakši kada ga čovjek podijeli s Kristom, svjedoči i izniman interes publike za predstavljanje te knjige u Bizovcu u prosincu, kojemu je prisustvovalo osamdesetak ljudi. U uvodnoj je riječi rad marljivih bizovačkih matičara pohvalio i načelnik općine Bizovac Srećko Vuković istaknuvši jako dobru suradnju Ogranka i općine i izrazivši zadovoljstvo takvim kulturnim događajima koji mnogo znače za razvoj kulture u bizovačkom kraju. Knjigu je uz autora predstavio Vjekoslav Đaniš, a odabrane je ulomke čitala Tajana Domanovac, ujedno lektorica knjige. Ulomak iz predgovora pročitao je i gost iz Nuštra, Drago Ereš. Budući da pripovijetke govore o boli i nerazumijevanju, o teškom životnom umoru koji je rezultat ljudske nepravde i zlobe, o izopćenicima koje drugi odbacuju jer se ne uklapaju u poželjnu društvenu harmoniju, a oni vape za mrvicama razumijevanja, ljubavi i lijepe riječi olakšavajući teret na Kristovim leđima, strpljivo podnoseći nepravde i pronalazeći smisao postojanja u bezuvjetnom predanju Bogu, otvaraju mnoga pitanja o kojima je publika razgovarala s autorom i nakon predstavljanja. Glazbenu su notu predstavljanju dali učenici Osnovne škole Bratoljuba Klaića u Bizovcu: Ivan Deak na bisernici, Mirjam Lovrinčević na klaviru i Filip Kranjčević na gitari.

Ogranak uživa ugled među ljubiteljima stripa i SF-a prelazeći granice maloga bizovačkog kraja, no najveća je radost tamošnjih matičara, nakon zaključivanja godine božićnim brojem časopisa Matko, bogato opremljenim prilozima iz povijesti i kulture te drugim zanimljivostima iz bizovačkoga kraja, po primjerak dijeliti mještanima koji ih, kao i čitatelji stripa i SF-a, nagrađuju zahvalnošću i lijepom riječju te time održavaju njihov matičarski entuzijazam prijeko potreban za rad.