U znaku Janeša i Begovića

Časopis Riječi Ogranka Matice hrvatske u Sisku u posljednjem broju u 2016. po ustaljenom običaju donosi niz zanimljivih pogleda i kritičkih osvrta iz područja književnosti, kulture i znanosti, u tekstovima kako iskusnih, tako mladih i perspektivnih autora.

Broj otvara rubrika Uskličnik i tekst grčkoga književnika Stratisa Mirivilisa (1892–1969) Ognjeni cvijet u prijevodu Luke Vukušića, o nesretnom događaju iz balkanskih ratova u kojima je autor sudjelovao i strahotama koje općenito rat sa sobom nosi.

U povodu stote obljetnice rođenja i dvadesete smrti Boris Vrga s tekstom Medalje, spomenici i kiparski crteži Želimira Janeša u Temi broja otkriva svijet kipara i medaljara Želimira Janeša (Sisak, 1996–Zagreb, 2006), ističući promjene koje je on uveo u taj medij, eksperimentirajući formama i materijalima. Vrga Janeša otkriva i kao vrsna crtača, talenta koji je zanemaren u opisima njegova opusa, kojega glavninu čine kiparska dostignuća.

Likovnost predstavlja umjetnička ostvarenja hrvatskoga pjesnika i dramatičara Radovana Ivšića u tekstu autorice Mirne Rudan Lisak Nepokorena šuma i Radovan Ivšić u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu ističući da je Ivšić, često zabranjivan i kritiziran, najbolji primjer ustrajnosti pri stvaranju umjetničkog djela i neobaziranja na aktualnu društvenu klimu.

Naslovom Poezija – kruh izabranih u rubrici Jedan autor uredništvo Riječi započinje putovanje stvaralaštvom književnika Seada Begovića, podijeljena na tri cjeline piščeva djelovanja – poeziju, prozu i kritike. Osim bavljenja književnošću, Sead Begović radio je i kao propagandist, bibliotekar, novinar, urednik i voditelj Tribine Društva hrvatskih književnika. No prije predstavljanja njegova opusa pisac je u razgovoru s urednikom Andrijom Tunjićem iznio poglede na svoj život i djelo te dao svoj osvrt na književnost danas. Poezija Seada Begovića pod zajedničkim je naslovom Živjeti u stisnutoj šaci, a kajkavske aplikacije naslovljene su Dimo dojdi vu krasoti črnih las. Od proznih djela tu su Ružica i Smajo, Priča o kruhu Ludviga i Mare, Führer i Sanjao sam smrt pastira. Trilogija umjetnikova djelovanja završava kritičkim razmatranjima djela Enesa Kiševića u tekstu Riječi koje se izlijevaju u jezik i Tahira Mujičića u osvrtu Jezični pjenušac pjesme koja je progovorila. Osvrtima Seada Begovića na radove pjesnikinje Anke Žagar, teoretičara književnosti Krešimira Bagića i romanista akademika Mirka Tomasovića završeno je poglavlje predstavljanja svestranoga umjetnika.

U rubrici Proza predstavljen je Vedran Sušac i djelo zanimljiva naslova Divergentna uprizorenja na manžetama stvarnosti bez kraja – Platinaste amplitude trećesjajnog noira, zatim tekst Malika Marka Gregura i Ilija Aščić sa svojom Mučninom. Tu su još i prozna djela Maje Uršić Staraj, Ive Šakić Ristić, Zlatka Majseca, Borisa Bosančića i Denisa Vidovića.

Poezija je zastupljena pjesmama Komarci – zavjera i strategija proširivanja vrste Siniše Matasovića, potom Maje Gregl s pjesmom Danas želim sve i Uklanjanjem slojeva Maje Klarić. U nastavku su objavljene pjesme Žarka Jovanovskog, Lane Sušec, Matijasa Matka Bakovića, Jasmine Bosančić, Igora Petrića i Marijane Petrović Mikulić.

Biserka Goleš Glasnović u rubrici Esej u tekstu U Janjevu, o njemu i oko njega otkriva bogatu povijest najstarije hrvatske dijaspore na Kosovu. Spoznaje o Hrvatima Janjevcima, potomcima dubrovačkih trgovaca koji već stoljećima žive daleko od domovine, opterećena je mnogim predrasudama i osudama. Ovaj tekst trudi se ukazati na pogrešnost takva pogleda, istaknuti veliku ulogu Janjeva i Janjevaca u prošlosti tih krajeva, kako bi se smanjile predrasude i iznova vrednovala ta hrvatska dijaspora.

U povodu 450. godišnjice Sigetske bitke i herojske pogibije Nikole Šubića u rubrici Kritika/Prikaz/Osvrt Đuro Vidmarović prilaže prikaz knjige Zvonimira Bartolića Sibila – knjiga gatalica Zrinskog dvora u Čakovcu. U njoj je opisna tragedija obitelji Zrinski i Frankopana kroz prizmu Katarine Zrinski i njezine sudbine. Drugi pak esej istoga autora predstavlja djelovanje književnice i novinarke Božice Brkan i njezino pisanju pjesama na moslavačkom kejkavskom govoru sela Okošinci u Moslavini. Pišući na tom starom dijalektu, Božica Brkan time i čuva nasleđe Moslavine od zaborava.

Tin Lemac s prikazom knjige eseja Književnost me iznevjerila Marine Šur Puhlovski progovara o autoričinu svjedočenju pisca s margine, a Biserka Goleš Glasnović osvrtima na knjigu Andrzeja Stasiuka Galicijske priče i Povratak izvorima Josipa Palade o povijesnim tragedijama Hrvata.

Recenzijama knjiga i završavaju nove Riječi: autorica Vesna Rogulja Mart piše o knjizi kratkih priča Natalije Miletić Nisam, dok Siniša Matasović predstavlja roman mladoga pulskog autora Evanđelje tame Zorana Antičevića.