Oaza gradiške kulture

Ogranci Matice hrvatske zbog bogate su kulturne djelatnosti u lokalnim sredinama nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života. U slučaju novogradiškog ogranka Matice hrvatske, dokaz tomu možemo pronaći u nebrojenim medijskim izvještajima o svakodnevnom kulturnom djelovanju. Da medijski naslovi, kao što je npr. Ogranak Matice hrvatske temelj novogradiške kulture ne pretjeruju, može se osvjedočiti svatko tko u ruke uzme 16. Godišnjak Ogranka Matice hrvatske u Novoj Gradiški.

Godišnjak br. 16 na tristo stranica u četrnaest rubrika nosi radove 37 autora i prati širok raspon tema i kulturnih događaja koji su obilježili 2015. u Novoj Gradiški. Uz korice koje omeđuju stranice već su tradicionalno dvije rubrike, na prvim stranicama Kronika događaja u Ogranku MH u Novoj Gradiški i na zadnjim rubrika Kulturna događanja u Novoj Gradiški 2015. Iz Godišnjaka možemo iščitati kako su dva važna događaja obilježila 2015: obilježavanje 250. godišnjice uspostave župe i izgradnje crkve sv. Terezije Avilske te znanstveni skup o Miri Gavranu.

Osam je autora (Ivanka Herceg, Ratko Ivanušec, Perica Matanović, Marija Mihaljević, Miroslav Prpić, Slobodan Radić, Robert Skenderović i Zlata Živanović Kerže) napisalo tekstove vezane uz obilježavanje 250. godišnjice i time su taj događaj pretvorili u središnju temu broja. Možemo utvrditi da ti povijesno-istraživački tekstovi, uz one Danijele Juranović i Branimira Gajskog u rubrici Iz prošlosti našeg grada i kraja, za povjesničare i zaljubljenike u povijest čine vrijedan izvor iz kojega se može i treba crpsti.

U Godišnjaku pronalazimo podatke o održavanju međunarodnog stručnog skupa Miro Gavran – prozni i kazališni pisac 2015. Nažalost, tekstovi cijenjenih izlagača nisu izdani u ovom Godišnjaku, što bi dodatno obogatilo ovaj broj. Pukim prelistavanjem događaja u Matici hrvatskoj u Novoj Gradiški možemo utvrditi da srce ovoga grada kuca za Hrvatsku. To se vidi i po obujmu tekstova koji se tematski mogu svesti pod nazivnik domoljubno.

Nakon 150 stranica znanstvenoistraživačkog teksta slijede pjesme Marije Barbarić Fanuko u kojima su fra Bonaventura Duda i Tomislav Janko Šagi-Bunić dobili posvetu. Rubriku Književno-likovni izlog odabranim pjesmama popunili su i Stjepan Adžić, Katarina Čanić, Veronika Devčić, Vesna Dumičić, Evica Kraljić, Stijepo Mijović Kočan, Mirjana Smažil Pejaković, Ljubica Sedlaček, Rade Španović i Đurđica Blažinović Zoričić. Godišnjak donosi tri prozne priče Evice Kraljić, Zorana Malkoča i Marijane Bogdanović, koje priča o Kosom selu ima svojstven šarm.

Ako na početku svake godine poželimo „sretno novo ljeto“, onda ogranku Matice hrvatske Nova Gradiška i uredništvu Godišnjaka želimo bogatu i ispunjenu godinu, kakve su bile i prethodne.