Vijenac 594

Druga stranica

U Hrvatskoj Akademiji predstavljena Hrvatska prirodna bogatstva

Inventura nacionalnog blaga

Goran Galić

Popis svih hrvatskih prirodnih bogatstva odsad se može pronaći na jednom mjestu, u knjizi Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj, svečano predstavljenoj 30. studenoga u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Gotovo pedeset vrhunskih znanstvenika i stručnjaka napravilo je temeljitu analizu prirodnih bogatstava od nacionalnog interesa i dalo prijedloge za njihovu zaštitu i racionalno iskorištavanje u budućnosti.

„S ovim projektom, jednim od najvažnijih u povijesti Akademije, pogodili smo u sridu. Napravili smo popis prirodnih bogatstava od nacionalnog interesa koji dosad nije nikad bio napravljen i time smo se uključili u projekt razvoja Hrvatske. Akademija je ovim potvrdila da nije samo glas društva, nego da ima inicijativu i ta Akademijina uloga prepoznata je u posljednjih nekoliko godina“, rekao je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić i ocijenio da je ova edicija novi početak ozbiljna i kontinuirana rada, koji će rezultirati napretkom u društvu.

Knjiga obuhvaća sedam velikih poglavlja: energente, pitke i površinske vode, metalne i nemetalne sirovine, šume i šumsko zemljište, poljoprivredu i poljoprivredno zemljište, prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu te ekonomiku, odnosno racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima, kazao je njezin urednik akademik Mirko Zelić, a predsjednik Odbora za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU-a, akademik Velimir Neidhardt, dodao je da će uz popis prirodnih bogatstava tijekom 2017. biti objavljena i knjiga s popisom hrvatskih kulturnih dobara: „S tako objedinjenim i predstavljenim korpusom znanja o vrijednostima postojećih hrvatskih potencijala bit će vjerodostojniji svaki oblik razmišljanja, rasuđivanja i odlučivanja o pravcima budućnosti kako hrvatskoga prostora, tako i društveno-kulturnih te gospodarskih konstelacija u Hrvatskoj“, poručio je akademik Neidhardt i dodao da će druga knjiga obuhvatiti kulturno-povijesne krajolike, arheologiju, ruralne etnološke i urbane kulturne cjeline, spomenike svjetske baštine, materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, hrvatski jezik, stanovništvo, kao i odgoj, naobrazbu, znanost, umjetnost te etičke i bioetičke vrijednosti. Podsjetio je okupljene, među kojima je bio i ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, da je briga o nacionalnog blagu ustavna obveza države i da ona ima dužnost poticati i pomagati razvitak znanosti, kulture i umjetnosti te štititi znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote.

Kusić je dodao da je odluku o izradi studije Predsjedništvo HAZU-a donijelo u ožujku 2013, a u tu svrhu osnovan je Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU-a za čijeg je predsjednika izabran potpredsjednik Akademije Velimir Neidhardt, a za potpredsjednika akademik Mirko Zelić. Članovi su Odbora akademici Mislav Ježić, Gordan Družić, Mladen Juračić, Alica Wertheimer-Baletić, Leo Klasinc i prof. dr. Božo Skoko.

Vijenac 594

594 - 8. prosinca 2016. | Arhiva

Klikni za povratak