Predavanjem Glagoljična sastavnica hrvatske kulture predsjednika MH Stjepana Damjanovića 8. studenoga započeli su treći Dani Matice hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u organizaciji OMH u Bjelovaru i Vijeća ogranaka MH Bjelovarsko-bilogorske županije. Predsjednik Damjanović govorio je o trojezičnoj i tropismenoj baštini, najstarijim hrvatskoglagoljskim tekstovima iz 11. stoljeća, fragmentima, „zlatnom dobu glagoljaštva“, Brozićevu brevijaru iz 1561, o kraju prirodnoga razvitka hrvatskoga glagoljaštva, rusifikaciji/ukrajinizaciji, pokušajima oživljavanja hrvatskoglagoljske tradicije u 19. stoljeću i o zemljopisnoj rasprostranjenosti glagoljice. Govoreći o teorijama nastanka glagoljice naglasio je kako je najprihvatljivija ona finskoga slavista Georga Černohvostova, koji smatra da je glagoljica autorsko pismo sastavljeno kombiniranjem triju kršćanskih simbola: kruga koji je simbol Božje savršenosti, trokuta koji je simbol Svetoga trojstva i križa – simbola Isusove muke. Program Dana, koji traju do 1. prosinca, donosi još nekoliko predavanja i predstavljanja knjiga. (Anita Blažeković)
U povodu stote obljetnice tiskanja knjige Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja Vinka Žganca 8. studenog u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec otvorena je zanimljiva izložba o međimurskoj tradicijskoj glazbi pod naslovom Ključ Međimurja. Izložba je postavljena u organizaciji OMH u Čakovcu, Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec i Instituta za etnologiju i folkloristiku Zagreb. Na otvaranju izložbe govorili su potpredsjednik MH Stjepan Sučić, bivša učenica Gimnazije, a danas etnologinja Lidija Bajuk, etnokoreolog Tvrtko Zebec te predsjednik OMH u Čakovcu, ujedno i profesor Gimnazije, Ivan Pranjić. Osim pjesme vrsne pjesnikinje i kantautorice Lidije Bajuk, za glazbeni dio programa pobrinuli su se učenici drugog i trećeg razreda. Kaja Haček otpjevala je pjesmu Vuprem oči, a Vinka Holjevac Dej mi Bože joči sokolove, Lovro Sabol bio je pratnja na violini, a Melani Milijančić na klavijaturama. Cilj je izložbe bio osvijestiti važnost očuvanja hrvatske pučke popijevke. (Katja Siročić)
Crnogorski pisci Goran Sekulović, Borislav Cimeša i Ljubomir Mudreša predstavili su se Dubrovčanima na književnoj večeri održanoj u Narodnoj knjižnici Grad u sklopu međunarodnoga kulturnog programa Croatika-Montenegrina 2016. „Ponosni smo što nam grad Dubrovnik daje toliku potporu pored svega što se događalo te da cijelom svijetu možemo reći: grad Dubrovnik nam uzvraća ljubavlju“, istaknuo je tom prigodom tajnik Saveza Crnogoraca RH Ljubo Radović. Dio je istog programa i skupna izložba članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore u dubrovačkoj Galeriji Flora. Obje manifestacije potpomaže Grad Dubrovnik, a suorganiziraju OMH u Dubrovniku, Dubrovačke knjižnice, HDLU Dubrovnik, Savez Crnogoraca Hrvatske, Društvo crnogorsko-hrvatskog prijateljstva Dubrovačko-neretvanske županije te županijski predstavnik crnogorske nacionalne manjine. (Baldo Marunčić)
U organizaciji udruge Ruralno srce Plešivice i OMH u Jastrebarskom na Plešivici je 3. studenoga održana prezentacija projekta Vinska arhitektura Plešivice arhitektica Jasenke Kranjčević i Bojane Marčićev. Brojne posjetitelje pozdravili su predsjednik Ruralnoga srca Plešivice Milan Ivančić i potpredsjednik jaskanskog OMH Želimir Hrković. Autorice su potom predstavile projekt upoznavši nazočne sa zanemarenim i često skrivenim vrijednostima plešivičke ruralne arhitekture te mogućnostima koje one pružaju u razvoju jaskanskoga turizma, ugostiteljstva i kulture. (Klementina Škrabe)
U Multimedijskom kulturnom centru Gradske knjižnice Franjo Marković 7. studenog održana je tribina o reformi školstva i kurikulnoj reformi. Zapažanja je iznio docent na Zavodu za teorijsku fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Matko Glunčić, odnedavno voditelj Povjerenstva za unapređenje odgoja i obrazovanja. Istaknuo je kako se reforma obrazovanja mora nastaviti, a da je zadaća Povjerenstva analiza dosadašnjih dokumenata, utvrđivanje problema i osmišljavanje njihova rješenja. Povjerenstvo je utvrdilo brojne propuste ne samo u kurikulnim dokumentima nego i u osiguravanju zakonskoga i financijskoga uporišta reforme. Istaknuo je da hitno treba donijeti izmjene i dopune zakonodavnog okvira kako bi predloženi kurikulni dokumenti uopće mogli stupiti na snagu te izradu financijskoga plana koji je nužan za povlačenje europskoga novca osigurana za reformu hrvatskoga školstva. Osvrnuo se na kurikul prirodoslovnoga područja, hrvatskoga jezika i povijesti, koji su izazvali najviše prijepora u javnosti. Zaključio je da su najvažnije mjere za poboljšanje kvalitete obrazovnog sustava one koje osiguravaju intenzivno i trajno stručno usavršavanje učitelja i nastavnika te poboljšanje njihova društvenoga i materijalnog statusa. (Martina Valec-Rebić)
U povodu obilježavanja stote obljetnice objavljivanja Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić u MH predstavljen je 14. studenog zbornik likovnih i literarnih radova Priče o šumama, šume pričaju. Autorice su projekta Ljiljana Ivković iz Ogulina i Jasna Ažman iz Slavonskog Broda, a proveden je uz pomoć Gradske knjižnice i čitaonice u Ogulinu, Ogranka Matice hrvatske u Ogulinu, Gradske knjižnice Slavonski Brod i Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu u školama i vrtićima u školskoj godini 2014/2015. u dvama gradovima velike hrvatske spisateljice. Uz autorice projekt su predstavile i predsjednica OMH u Ogulinu Višnja Lipošćak te recenzentica Heda Gospodnetić. Pozdravne je riječi uputio potpredsjednik MH Stjepan Sučić, a program je vodila Lejdi Oreb. U glazbenome dijelu nastupili su učenici OŠ Zapruđe pod vodstvom učiteljica Vlatke Bilandžija i Snježane Stojaković. Cilj je projekta bio potaknuti interes djece za književno stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić i za njegovanje hrvatske kulturne baštine, usmjeriti im pažnju prema šumi i prirodi te ih potaknuti na upoznavanje prirodnih bogatstava i na osvješćivanje važnosti očuvanja prirodnog okoliša. (I. H.)
OMH u Osijeku donirao je Osječko-baranjskoj županiji 400 knjiga školske lektire i beletristike, koje je župan Vladimir Šišljagić, uz još dvjesto monografija, darovao srednjim školama kako bi obogatile knjižnice. „U godini obilježavanja 175. obljetnice MH, temeljne hrvatske kulturne ustanove, darujemo ove knjige, a riječ je uglavnom o lektirnim naslovima iz edicije Stoljeća hrvatske književnosti“, rekao je Ivica Završki, predsjednik Ogranka. Agilni osječki matičari postavili su i izložbu Stepinac – put svetosti, koja je u lipnju bila postavljena u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu, a nakon Zagreba i Siska stigla je i u Osijek, gdje je svečano otvorena 10. studenog. U prigodnom programu, u koji je uveo mons. Vladimir Dugalić, biskupski vikar za pastoral grada Osijeka i predstojnik Instituta za novu evangelizaciju Sveti Ivan Pavao II. u Osijeku, nastupili su dramska skupina, zbor i tamburaški sastav učenika Gimnazije Vukovar. Cilj je izložbe predstaviti širem pučanstvu lik i djelo kardinala blaženog Alojzija Stepinca. Izložba se može pogledati do 23. studenog u Muzeju Slavonije. (Katarina Čoti)
OMH u Ozlju i Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca raspisali su Međunarodni natječaj za najbolju kratku ljubavnu priču Moje drago serce potaknutu pismom Petra Zrinskog upućenim, noć uoči smaknuća, dragoj ženi Katarini. Pod pokroviteljstvom Grada Ozlja Ogranak i Knjižnica autoru najuspjelije priče dodjeljuju nagradu Stjepko Težak u spomen na znamenitoga hrvatskog jezikoslovca rođena u Ozlju. Radovi se primaju do 17. siječnja 2017, a upute za pisanje i slanje na mrežnim su stranicama MH. (I. H.)
Dan uoči 111. rođendana Dragutina Tadijanovića 4. studenoga u refektoriju franjevačkoga samostana u Slavonskom Brodu održan je tradicionalni program Sjećanje na Dragutina Tadijanovića, koji već devet godina organiziraju Grad Slavonski Brod, OMH u Slavonskom Brodu, Franjevački samostan Slavonski Brod, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda i Državni arhiv u Slavonskom Brodu. Tema ovogodišnjih književnih razgovora nadahnutih Tadijinim književnim i uredničkim djelom bila je upravo objavljena šesta knjiga kritičkoga izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić u izdanju Ogranka. Uz prigodnu je svečanost dodijeljena povelja Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića Ivanu Golubu, svećeniku, teologu, znanstveniku, književniku, povjesničaru kulture, dopisnom članu HAZU-a, ali i prijatelju i ispovjedniku Dragutina Tadijanovića. Dobitnik je nagrade Dragutin Tadijanović Borben Vladović, a dobitnici stipendija iz Tadijine zaklade studenti su književnosti Mia Filajdić iz Brodsko-posavske županije i Stipe Golac iz Ličko-senjske županije. (Jasna Ažman)
Koncertom duhovne glazbe u izvedbi ansambla za ranu glazbu Otium u župnoj crkvi Uzvišenja Svetoga Križa u Kerestincu i predstavljanjem pretiska knjige Mihaela Šiloboda Bolšića Fundamentum cantus gregoriani seu choralis započela je 4. studenoga u Svetoj Nedelji manifestacija Dani Šiloboda u Svetoj Nedelji. Organizator, OMH u Svetoj Nedelji, tijekom studenog, mjeseca u kojem je rođen Šilobod Bolšić, raznim događanjima, predavanjima i koncertima svetonedeljskoj će sredini predstaviti lik i djelo znamenitoga svetonedeljskog župnika, znanstvenika i polihistora. (I. H.)
U organizaciji OMH u Tomislavgradu 11. studenoga održana je večer s pjesnicima iz Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne: Ivanom Sivrićem, Miljenkom Stojićem, Ilijom Kutlešom, Markom Tokićem, Mijom Tokićem i Ivanom Bakovićem. Pjevački zbor Ogranka otvorio je večer izvedbom domoljubnih pjesama pod vodstvom Kristine Boras, uz pratnju Mirka Delaća na harmonici te Ivana Radoša na gitari. Miljenko Stojić predstavio se domoljubnim pjesmama, a večer je nastavljena uz Ivana Sivrića, koji je prisutne potaknuo da ne zaborave pisanu riječ. Hrvatski pjesnik hercegovačkih korijena Ilija Kutleša dotaknuo se aktualnih društvenih i političkih pitanja na hrvatskim prostorima, a pjesnici duvanjskoga kraja Marko Tokić, Mijo Tokić i Ivan Baković stihovima su progovorili o životu ovdašnjih ljudi. Predsjednik DHK Herceg-Bosne Ivan Sivrić u završnoj je riječi zahvalio gostima na odazivu te obogatio gradsku knjižnicu poklon-paketom knjiga, na čemu mu je zahvalio predsjednik Ogranka Mate Kelava u ime organizatora večeri. (Ana Ćosić)
U okviru Mjeseca hrvatske knjige 8. studenoga u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Valpovo u suradnji s OMH u Valpovu predstavljena je nova, sedma knjiga potpredsjednika Ogranka Josipa Matijevića Kruva ti, bajo! Knjigu su uz autora predstavili Stjepan Najman, tajnik Ogranka te lektorica Natalija Mihaljević, koja je, između ostaloga, naglasila kako je riječ o romanu koji je prikazan kroz slike iz svakodnevnog života mještana Ladimirevaca, a narativno ga prikazuje lik Jozete. Posebnost je knjige govor kojim je pisana, starošokački ekavski dijalekt. Autor je naglasio kako mu je namjera bila, osim prikupljanja seoskih dogodovština, očuvati govor koji sve više zamire na ovim prostorima. Recenzentica Marija Znika istaknula je da će čitatelj „naći na književno zanimljiv način ispripovijedane zbiljske ili zbilji bliske crtice iz života toga dijela Slavonije koja je, nakon velikana poput Valpovčanina Matije Petra Katančića, a onda i Bizovčanina Adolfa Bratoljuba Klaića, uglavnom bila i književno i dijalektološki velikim dijelom zanemarena, ekonomski i demografski osiromašena“. U programu su sudjelovali članovi Tamburaške sekcije HKUD-a Valpovo 1905. pod vodstvom Duška Topića te Fabijan i Josip Štefić, koji su scenski prikazali tri priče. (Stjepan Najman)
U sklopu Matičina četvrtka 3. studenog Andrea Radošević održala je predavanje Značaj glagoljskih propovijedi – opismenjavanje bez pisanja. Uvodno je govorila o ranijim povijesnim razdobljima, kada je većina ljudi bila nepismena. Tada je svako prisustvovanje propovijedi, tijekom koje su ljudi upoznavali osnovne temelje vjere, značilo je i neposredan susret s odabranim ulomcima književnih djela. Od 1215. u crkve se uvela uputa prema kojoj se propovijedi moraju pisati na način da svaka tvrdnja bude argumentirana mnogim starim tvrdnjama, i to točno propisanim autoritetima. Propovjednici su svaku iznesenu tvrdnju potkrijepili navodima iz onih knjiga koje su u cijelom kršćanskom svijetu smatrane autoritetima, poput Svetog pisma i djelâ velikih crkvenih otaca. Oni su, u nastojanju da se približe običnome puku, propovijedi nerijetko završavali kratkim narativnim tekstovima koji su bili prilagođeni recepcijskim mogućnostima širega slušateljstva te je na taj način propovijedanje, između ostalog, označavalo i „opismenjavanje bez pisanja“. (Ana Peternac Bučan)
Klikni za povratak