Zrinski kao simbol nacionalne afirmacije

U organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, u suorganizaciji s Odsjekom za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Pečuhu, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i Regionalnim centrom Mađarske akademije znanosti, 21. i 22. listopada u Pečuhu je održan XIII. međunarodni kroatistički znanstveni skup koji je okupio kroatiste i slaviste te znanstvenike iz Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije (Vojvodine), Slovenije, Austrije, Slovačke, Poljske i Rumunjske.

Međunarodni kroatistički znanstveni skup bio je posvećen važnim obljetnicama: 450. obljetnici Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog, 25. obljetnici Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj te 20. obljetnici Riječi, prvoga hrvatskog književnog časopisa u Mađarskoj

Na skupu se tematizirala uloga obitelji Zrinski u hrvatskom, mađarskom i cjelokupnom (srednjo)europskom kontekstu, odnosno uloga i značenje hrvatskih periodičnih tiskanih izdanja (novine, časopisi, godišnjaci, kalendari) u životu hrvatskih nacionalnih manjina, hrvatskog iseljeništva, odnosno cjelokupnoga hrvatskog kulturnog prostora od početaka do danas. Organizatori ističu da je riječ o iznimno važnim obljetnicama za kulturnu samobitnost srednjoeuropskoga prostora u kojem nastoje i Hrvati u Mađarskoj opstati i dati svoj doprinos cjelokupnoj hrvatskoj kulturi.

Skup je pozdravio ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin, a minutom šutnje odana je počast preminulom Đuri Frankoviću, hrvatskom književniku, etnografu, povjesničaru i publicistu, koji je u istraživačkom radu obuhvatio brojne subetničke skupine Hrvata u Mađarskoj.

Skup je otvorio prorektor Sveučilišta u Pečuhu Gyula Berke ističući kako je tamošnji kroatistički kongres najveći skup toga tipa izvan Hrvatske te naglasio da je Sveučilištu u Pečuhu velika čast što može nastupiti kao pokrovitelj priredbe jer u okviru Sveučilišta već više desetljeća djeluje kroatistička katedra.

Skupu se obratio i dekan Filozofskog fakulteta u Pečuhu Tamás Bereczkei naglašavajući važnost Odsjeka za kroatistiku za Filozofski fakultet. Rekao je da je cilj što jače integrirati kroatističku katedru u pedagoški studij i jačati je unatoč svim teškoćama.

Skup je u ime Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske pozdravio predstojnik Ureda Zvonko Milas, koji je rekao: „Teme ovogodišnjega Skupa vrlo su aktualne i veselim se što će biti temeljito obrađene na znanstvenoj i stručnoj razini, kako 450. obljetnica Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog, tako i 25. obljetnica Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj. Hrvatski je sabor 2016. proglasio Godinom Nikole Šubića Zrinskog, tijekom cijele godine održano je u Hrvatskoj i u Mađarskoj mnogo različitih manifestacija. Ovaj će stručni skup zasigurno dati velik doprinos u istraživanju i promoviranju hrvatskog velikana, jedne od ključnih osoba Europe njegova vremena.“

U ime Matice hrvatske svkup je pozdravio potpredsjednik Stjepan Sučić, koji je Maticu predstavio zajedno s Matičinim potpredsjednikom Stipom Boticom. Sjetio se Ferenca Črnka, koji je napisao prvi historijski dokument u Hrvata o sigetskoj epopeji, na kojoj je podlozi nastalo golemo književno djelo na koje Hrvati mogu biti ponosni. Ovoga puta, zajedno s predsjednikom Društva hrvatskih književnika Božidarom Petračem, organizatorima je simbolično uručio primjerak knjige Sigetski boj u hrvatskoj epici. Božidar Petrač uručio je paket knjiga dekanu Filozofskog fakulteta u Pečuhu za potrebe Odsjeka za hrvatski jezik i književnost.

Skup je pozdravila i generalna konzulica Vesna Haluga naglasivši da je još pop Martinac s Grobnika ustvrdio da su jezik, narod i zemlja jedno. Nikola Šubić Zrinski jedan je od onih hrvatskih velikana koji je uspostavljao kanon hrvatskoga domoljublja koje se stoljećima moralo oslanjati više na oružje nego na druga sredstva nacionalne afirmacije i emancipacije.

Na skupu je sudjelovalo osamdesetak znanstvenika izlažući širok raspon tema.