Različiti pogledi na Ivanu Brlić

U Zagrebu je od 12. do 15. listopada održana međunarodna znanstvena konferencija Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić u organizaciji Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Matice hrvatske, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike. Skup je otvoren 12. listopada u Preporodnoj dvorani Narodnog doma HAZU. Prisutne je pozdravio akademik Zvonko Kusić kao predsjednik HAZU-a i kao Predsjedničin izaslanik rekavši da su obitelji Brlić i Mažuranić važni graditelji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta. Govorio je o uskoj povezanosti tih obitelji i HAZU-a istaknuvši ulogu bana Ivana Mažuranića u osnivanju Akademije kao i činjenicu da je Ivana Brlić-Mažuranić bila prva žena redovna članica Akademije, u koju je primljena 1937.

Akademik Pavao Pavličić, kao tajnik Razreda za književnost HAZU-a, posebno je naglasio kako je Ivana Brlić-Mažuranić njegovala umjetničku bajku, koja je tada bila trend i u europskoj književnosti. Naša je književnica prihvatila zasade toga žanra, ali ga je presadila na našu tradiciju i usmeno stvaralaštvo, što je očigledno i u njezinim Pričama iz davnine.

Akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske, istaknuo je važnost te institucije za Ivanu Brlić Mažuranić jer je Matica prva objavila Priče iz davnine 1916. s ilustracijama Petra Orlića. Drugo izdanje slijedi 1920. te poznato treće iz 1926. s ilustracijama Vladimira Kirina. Akademik Damjanović naglasio je važnost Ogranka u Ogulinu te Ogranka u Slavonskom Brodu za objavljivanje književničinih djela te činjenicu da su članovi obitelji Brlić i Mažuranić uvaženi članovi Matice hrvatske, kojoj su mnogo pridonijeli.

Plenarna izlaganja održale su Jennifer Miskec sa Sveučilišta Longwood iz SAD-a te Dubravka Zima s Hrvatskih studija u Zagrebu.

Jennifer Miskec držala je seminar američkim studentima o hrvatskoj dječjoj kulturi te istaknula kako su na recepciju Priča iz davnine u američkih studenata jako utjecale Disneyjeve obrade Grimmovih bajki pa je studentima bilo relativno teško uočiti da su Disneyjevi crtani filmovi tipični za američku kulturu. To je bio i kulturni ključ unutar kojega su oni shvaćali i prihvaćali bajke naše književnice premda su zapažali i neke bitne razlike između njih i Disneyjevih filmova na kojima su i sami odrasli.

Dubravka Zima bavila se statusom i načinom čitanja Priča iz davnine u proučavanju hrvatske moderne. Općenito, govoreći o Ivani Brlić-Mažuranić, najčešće se, barem u starijih teoretičara i povjesničara, ističe njezina pripadnost obitelji s mnogo darovitih pisaca, pripadnost ženskom rodu kao i dječjoj književnosti te se smatra da ona stoji izvan „središnjeg tijeka“ tadašnje književnosti makar nije uvijek posve jasno što se pod time misli.

U sljedeća dva dana, 13. i 14. listopada, odvijala su se izlaganja po sekcijama. Spektar tema bio je vrlo širok. Od kulturoloških, komparatističkih, prijevodnih, jezičnih, filozofskih, pedagoških do teatroloških. Skup je pružio mnoštvo različitih pogleda i interpretacija Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić i sasvim će sigurno obogatiti naša saznanja o književnici i njezinu djelu.