Pjesme o ljubavi i smrti

Još 1968. skladatelj Igor Kuljerić, svestrani nenadomjestivi glazbenik i voditelj mnogih glazbenih institucija, postaje dirigent Simfonijskog orkestra i Zbora Radiotelevizije Zagreb, danas HRT-a, a uz Zbor ostaje vezan sve do kraja radnog vijeka. Naslijedio ga je današnji dirigent Tonči Bilić, koji je temeljitim postupnim pročišćavanjem Zbora mogao zacrtati ciklus Sfumato u kojem su izvedena, a i snimljena, kapitalna djela svjetske i hrvatske zborske literature, te neizostavna sudjelovanja u izvedbama velikih vokalno-instrumentalnih djela. Kao znak osobite pažnje i sjećanja na dugogodišnju i presudnu suradnju Zbora s Igorom Kuljerićem prvi je ovogodišnji koncert u ciklusu Sfumato u Muzeju Mimara 11. listopada bio posvećen desetoj obljetnici Kuljerićeve smrti. Zar već deset godina? pitanje je koje je mnogima prostrujalo kroz glavu, kojima je još itekako živo sjećanje na neumornu Kuljerićevu sveprisutnu i nenametljivu, nadasve vrijednu glazbeničku angažiranost.

Iz velikoga Kuljerićeva zborskog opusa izabrane su skladbe koje obuhvaćaju gotovo cijelo razdoblje suradnje skladatelja i dirigenta sa Zborom. Najveća je pozornost bila posvećena uglazbljenim stihovima hrvatskih pjesnika Vladimira Nazora (Seh duš dan, Galiotova pesan), Miroslava Krleže (Gumbelijum roža fino diši) ili Đure Sudete (Molitva). Na programu je bio i višestruko uglazbljivan srednjovjekovni himan Djevici Mariji Stabat Mater, kao i skladbe izrazita nasljeđa pučkog a cappella glagoljaškoga pučkog pjevanja. Program je ukazivao na Kuljerićevu vezanost uz riječ kao polazište stvaranja glazbe, a duhovne teme bile su njegova snažna preokupacija. Izbor dirigenta Zbora Tončija Bilića je zato u spomen na njegovu preranu smrt našao poveznicu između dvaju fokusa – onoga ljubavi i onoga smrti, bezizlaznosti i rasapa u pjesničkoj riječi. Stoga je i koncert u spomen objedinjen znakovitim naslovom Pjesme ljubavi i smrti.

Zborski dio koncertne večeri otvorila je ogledna Kuljerićeva skladba Križu, daj nam ti milosti za muški zbor utemeljena na glagoljaškim napjevima povezanih naslovnim koralom, relativno često izvođenom skladbom koja na neki način postaje amblematskom za vrhunski disciplinirano i izrazom usrdno pjevanje muškog dijela zbora i prava je ilustracija skladateljevih preokupacija. Kao svojevrsni uvod, a poslije i kontrastni predah, sadržajno zasićenoj vokalnoj večeri našla su se dva Kuljerićeva klavirska trija: Pater noster, nadahnut najpoznatijom molitvom te Alleluia, kojom odjekuju „zvona“ klavira. Kompetentno su obje sažete i efektne skladbe predstavili violinistica Sidonija Lebar, violončelist Martin Jordan i pijanistica Katarina Krpan. Ogledna i usklađena s povodom bila je i izvedba skladbi za mješoviti zbor: Stabat Mater, Seh duš dan, Gumbelijum roža fino diši, Molitva, koja je istaknula i zborske soliste, te sumorna Galiotova pesan. Osobit kraj za spomen-koncert na desetu obljetnicu Kuljerićeve smrti bila je izvedba Deep, Deep Sorrow u izvanredno ponirućoj interpretaciji Martine Gojčete Silić uz klavir Katarine Krpan i muški zbor iz Kuljerićeve opere Životinjska farma nastale prema motivima knjige Georgea Orwella, koje se u današnje burno vrijeme na svim razinama itekako često spominjemo.

S najavljenoga programa izostala je skladba Dute durule za soliste i mješoviti zbor, koja koristi nasljeđe rumunjske tradicijske glazbe. Nameće se jednostavan zaključak da bi možda uz nju program naprosto bio odveć opsežan. I ovako su se istaknule ponajbolje odlike njegovana zbora čiji su koncerti u sklopu ciklusa Sfumato jamstvo trajne izvrsnosti zborskog muziciranja i mogućnosti susreta s nepoznatim ili nedovoljno poznatim sadržajima iz goleme svjetske ostavštine. Kuljerićeva večer bila je lijep, pomno pripremljen i izveden spomen na desetu obljetnicu smrti skladatelja koji je stvaralački i dirigentski obilježio više desetljeća djelovanja Zbora HRT-a.