Prilog latinoameričkih džezista

Jazz je kao američki glazbeni fenomen uvijek imao niz izvrsnih pijanista. Od Scotta Joplina te Eubiea Blakea i Jellyja Rolla Mortona, preko Earla Hinesa i bebopera Buda Powella, Reda Garlanda i Theloniousa Monka sve do današnjih vodećih majstora tog instrumenta Chicka Coreje i Herbieja Hancocka. U tom su važnom nizu i neki vrlo nadareni neamerički pijanisti i skladatelji. Nenadmašni Oscar Peterson te danas vrlo popularna Diana Krall u američki su jazz stigli iz Kanade. No američki su jazz prihvaćali i obogaćivali pijanisti i skladatelji s drugih kontinenata, napose iz nekih zemalja Latinske Amerike.

Među prvim istaknutijim imenima iz Južne Amerike,koja su više skladateljski obogatila američku, a potom i svjetsku jazz-scenu, bio je brazilski skladatelj i gitarist Joao Gilberto. U prvoj polovici pedesetih godina  je tenor-saksofonist Stan Getz u svoj repertoar i na  LP Jazz Samba uvrstio skladbe Joaa Gilberta (Bahia, 1931). Sa jazz-kvartetom te uz vokal brazilske pjevačice Astrud Gilberto svijetu jazza prvi je podario bossa novu. Taj način prezentiranja jazza u prijevodu znači „novu stvar“. Tako su nastale nezaboravne melodije poput The Girl From Ipanema, Desafinado ili Chega de Saudad i druge.

Trubač Dizzy Gillespie 1960. drugi put susreće argentinskog pijanista Lala Shifrina i uzima ga u svoj mali sastav. Lalo Shifrin rođen je 1932. u Buenos Airesu u glazbenoj obitelji.Sa šest godina počinje učitii glasovir da bi studij sa šesnaest nastavio kod vrsnih pedagoga, a s dvadeset kao stipendist studira na pariškom konzervatoriju. U to ga je vrijeme počeo zanimati i jazz, a neke je kontakte stekao već prije nastupajući u latino-jazz orkestru Xaviera Cugata i surađujući s argentinskim bandeonistom i skladateljem Astorom Piazzolom.

MontyAlexander, etablirani jazz-pijanist svjetskoga glasa, rođen je 1944. u Kingstonu na Jamaici. Oduševit će ga Nat King Cole i postati mu uzorom. U četrnaestoj godini već je svirao jazz u raznim klubovima, a danas pripada među najtraženije svjetske pijaniste jazza. Dosta je specifičan premda potpuno u kanonima klasičnog jazz-izričaja, Alexander u pristupu interpretaciji, što je i logično, odiše ipak nekim stilskim značajkama koje ga razlikuju od većine američkih pijanista suvremenoga jazza.

Među važnijim latinoameričkim jazz-pijanistima koji danas upotpunjuju američku pa i svjetsku scenu je i Kubanac Gonzalo Rubalcaba, rođen u Havani 1963, gdje je i studirao glasovir, a poput drugih je kubanskih umjetnika bio zbog  političkih (ne)prilika u izolaciji te  nije u razdoblju od 1980. mogao nastupati u SAD-u pa će ga najprije upoznati jazz-publika u Kanadi, u nekim europskim zemljama, poput Njemačke, Francuske i, zanimljivo, čak i u nekim afričkim državama. Prepoznat u svijetu jazza kao nesvakidašnji talent nadahnut pijanizmomTheloniousa Monka, Rubalcaba je svoje mjesto našao i u američkoj jazz-literaturi zahvaljujući diskografskim uradcima ostvarenim u ranije spomenutim europskim državama. Novi politički vjetrovi između SAD-a i Kube pomoći će zacijelo afirmaciji Gonzala Rubalcabe i u domovini jazza. S Kube stiže još jedno važno ime jazz-glasovira. To je Omar Sosa, rođen 1965. Najprije je počeo učiti marimbu, da bi se potom prebacio na glasovir studirajući na Escuela Nacional de Musica u Havani. Nemirna duha, skrasio se 1955. u San Franciscu radeći s perkusionistom Johnom Santosom. Bio je i član poznate grupe Power Of Tower te snimao s legendarnim perkusionistom Potatom Valdesom velik broj ploča.

Danilo Perez, danas jazz-pijanist međunarodne reputacije, postaje i važno međunarodno ime američkoga jazz-pijanizma. Glasovir je studirao od 1978–1982. u Panami, da bi dobivši stipendiju na poznatoj bostonskoj glazbenoj školi Berklee stigao u SAD u početku s idejama svojih uzora Arta Tatuma i Herbieja Hancocka. Karakterističan način sviranja Danila Pereza temeljen je na zasadama be-bopa, a uključuje neku vrst mješavine elemenata tog stila i latinoameričkih melodijskih i ritmičkih formula. Od svih južnoameričkih jazz-pijanista, Danilo Perez se najbolje snašao u tipičnoj okolini američkoga jazza, snimivši nemalen broj diskova sa svojim originalima.