Nepoznata povijest Šibenika

O 950. obljetnici prvog spomena grada Šibenika u darovnici hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. od 25. prosinca 1066. u Gradskoj vijećnici u Šibeniku 27. i 28. rujna održan je veliki međunarodni znanstveni skup na kojem su sudjelovala 34 izlagača iz Hrvatske, Velike Britanije i Švicarske. Organizatori skupa su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Zagrebu (Damir Karbić, Zoran Ladić, Goran Budeč i Iva Kurelac), Grad Šibenik (Željko Burić i Ivica Poljičak) i Muzej grada Šibenika (Gojko Lambaša i Anita Travčić). Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić predsjednik je Odbora skupa, a skup je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.

Neposredan povod za organiziranje skupa jest uključivanje znanstvenog aspekta u obilježavanje velike obljetnice prvoga spomena grada, važne za Šibenik, ali i za čitavu Hrvatsku. Činjenica da su šibensku prošlost, počevši od antike pa do suvremenoga doba, oblikovala brojna važna zbivanja koja su uvelike utjecala i na cjelokupnu hrvatsku povijest, ovom je prigodom potaknula znanstvenike da iznesu nove spoznaje o povijesti Krešimirova grada, čime su nadograđena saznanja o Šibeniku objelodanjena na znanstvenom skupu održanu o njegovoj 900. obljetnici, davne 1966.

U pozdravnim govorima na otvaranju skupa okupljenima su se obratili gradonačelnik Šibenika Željko Burić, predsjednik Gradskog vijeća Šibenika Ivica Poljičak i generalni vikar Šibenske biskupije don Marinko Mlakić. U ime HAZU-a skupu se obratio akademik Radoslav Tomić, a uime Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Zagrebu govorio je njegov upravitelj Damir Karbić.

Unatoč tomu što je riječ o skupu prigodnoga karaktera, naglasak je stavljen na izvorne znanstvene spoznaje o povijesti Krešimirova grada, tako da je stručna, ali i šira javnost mogla steći dobar uvid u novootkrivene činjenice o Šibeniku. Najveći dio izlaganja doprinosi su s područja humanističkih znanosti: povijesti, povijesti umjetnosti, konzervatorstva, arheologije, filologije i etnologije, a u program skupa uvrštena su i dva izlaganja s područja prirodnih znanosti i povijesti znanosti. U zasebnim sekcijama obrađene su teme u vezi s jezikom i kulturnim doprinosima te narodnom baštinom. Tijekom dvodnevnoga skupa prezentirana su izlaganja o temi antičke i ranokršćanske povijesti, potom iz razdoblja srednjovjekovne povijesti Šibenika, renesanse, ranoga novog vijeka zaključno sa suvremenom ratnom poviješću i zbivanjima iz Domovinskoga rata. Stručnjacima i široj javnosti predstavljene su brojne potpuno nepoznate činjenice o povijesti Šibenika, najvećim dijelom dobivene istraživanjem neobjavljenog arhivskog gradiva i terenskim istraživanjima.

Ranokršćansko nasljeđe

Govoreći o nadgrobnoj ari obitelji Rutilius iz antičkog Ridera, Dražen Maršić otvorio je niz pitanja vezanih uz porijeklo izrade tog reprezentativnog nadgrobnog spomenika, pripisujući ga salonitanskim majstorima ili lokalnim majstorima školovanim u salonitanskim radionicama. Nadovezujući se na njegovo izlaganje, Ante Uglešić izložio je nove činjenice o nedovoljno istraženoj ranokršćanskoj povijesti okolice Šibenika, analizirajući sakralne objekte na položaju Prižba u Srimi kod Vodica, na Dedića Punti, u Bilicama na Prokljanskom jezeru te na području Morinjskog zaljeva. Otkrio je kako se pri istraživanjima Tvrđave sv. Mihovila u Šibeniku utvrdilo da se u neposrednoj blizini ili unutar kastruma nalazila crkva, na što upućuje ranokršćanski pilastar s urezanim križem.

U sklopu dviju sekcija o srednjovjekovnoj povijesti Šibenika, koje su okupile i najveći broj izlagača, Nadia Togni s Teološkog fakulteta Sveučilišta u Ženevi iznijela je detaljnu paleografsku i kodikološku analizu neistražene, raritetne Biblije velikoga formata iz knjižnice samostana sv. Frane u Šibeniku, darovane kralju Petru Krešimiru IV. u sklopu grgurovske reforme, s posebnim osvrtom na važnost tog rukopisa za srednjovjekovnu hrvatsku državu. O važnom razdoblju prerastanja Šibenika iz kraljevske utvrde u dalmatinsku komunu te o ulozi hrvatskoga plemićkog roda Šubića u tom procesu tijekom 13. i 14. stoljeća govorio je Damir Karbić.

 Na njegovo izlaganje nadovezala se Bruna Kuntić Makvić analizom roda Šubića u djelima Ivana Lučića Luciusa. Ante Gulin obradio je šibensku pravnu povijest, točnije službu pristava/bakarija u Šibenskom statutu, a Zoran Ladić i Goran Budeč u izlaganjima su se bavili nekim nedovoljno istraženim aspektima svakodnevnoga života u srednjovjekovnom Šibeniku. Ladić je na temelju iscrpne analize vrlo opsežna arhivskog gradiva, notarskih i diplomatičkih dokumenata, iznio nove spoznaje o djelovanju i uređenju šibenskih hospitala i leprozorija od prvih spomena do konca 15. stoljeća, posebno se osvrnuvši na utjecaj socijalnog kršćanstva na utemeljenje spomenutih karitativnih institucija. Budeč je na temelju 272 inventara dobara iznio nova saznanja o odjeći u kasnosrednjovjekovnom Šibeniku, analizirajući zasebno vrste, nazivlje, materijale i boje pojedinih odjevnih predmeta.

Izlaganja Tomislava Galovića, Ante Birina i Krešimira Kužića iznijela su zanimljive spoznaje o šibenskoj srednjovjekovnoj crkvenoj i vjerskoj povijesti. Galović je u izlaganju na temelju samostanskog kartulara Libellus Policorion iznio nove podatke o prisutnosti benediktinaca Rogovske opatije u Šibeniku i njihovim posjedima, važne s kronološkog aspekta urbanoga razvoja Šibenika. Birinovo izlaganje, temeljeno na istraživanju neobjavljenih notarskih spisa, pružilo je uvid u dosad nepoznate činjenice o djelovanju šibenskoga ženskog benediktinskog samostana Sv. Spasa tijekom 15. stoljeća, uz detaljnu analizu imena redovnica te samostanskih posjeda i prihoda. Kužićevo izlaganje otkrilo je zanimljive podatke o hodočasničkom putovanju šibenskoga franjevca Jakova, koji je 1483. dospio do samostana sv. Katarine na poluotoku Sinaju.

Šibenik od renesanse
do Domovinskog rata

U sklopu sekcije s temama iz šibenske renesansne i ranonovovjekovne povijesti Tamara Tvrtković govorila je o pohvalama Šibenika u djelima hrvatske latinističke historiografije s osobitim osvrtom na latinski predložak Ivana Nardina, koji je poslužio Petru Divniću za poznatu pjesmu U pohvalu od grada Šibenika. O geostrateškom položaju Šibenika u ranom novom vijeku govorio je Josip Vrandečić. Iva Kurelac s aspekta socijalne topografije obradila je neistraženi povijesni dokument, zasad najstariji poznati popis dijela stanovništva Šibenika s kraja 16. stoljeća, šibenskoga svećenika Ostojčića, a Kristijan Juran govorio je o dosad nepoznatim podacima o trgovcima, pomorcima i obrtnicima u Šibeniku u prvoj polovici 17. stoljeća.

Teme iz suvremene povijesti okupljene su u sekciji u kojoj je bilo riječi o ratnim zbivanjima, osobito o šibenskom području za talijanske uprave te nakon 1945, o čemu su govorili Mario Jareb, Nikica Barić i Stipe Kljaić, a Ante Nazor i Ivan Radoš na temelju autentičnih dokumenata iznijeli su javnosti nepoznate pojedinosti o napadima JNA na Šibenik u rujnu 1991. te o uspješnoj obrani grada.

Zasebna sekcija posvećena je umjetničkoj baštini i konzervatorstvu, a publika je imala prilike slušati o opusu znamenitoga šibenskog majstora, zlatara i gravera Horacija Fortezze, o kojem je govorila Flora Turner Vučetić, nezavisna istraživačica iz Londona. Josip Belamarić istražio je mogućnost umjetničkog utjecaja Jurja Dalmatinca na kiparski rad Ivana Meštrovića. Radoslav Tomić je, izlažući o najvažnijim slikarskim djelima iz šibenskih crkvi, samostana i muzeja (Zaniberti, Laudis i Ponzoni), upozorio i na ulogu naručitelja te na ikonografske obrasce, a Predrag Marković prema suvremenim je uzusima analizirao i valorizirao zahvate izvedene na šibenskoj katedrali sv. Jakova tijekom njezine obnove u drugoj polovici 19. stoljeća.

Posjetitelji su imali priliku čuti i izlaganja o govorima, filologiji i književnosti šibenskoga područja, o čemu je govorio Josip Lisac, a Marinko Šišak iznio je zanimljive i nepoznate spoznaje o prikazu Šibenika u engleskim putopisima iz 19. stoljeća. Josip Ćaleta dao je prilog poznavanju šibenske narodne baštine osvrnuvši se na rad Ive Furčića i šibensku vokalnoglazbenu tradiciju, dok su Borna Fuerst Bjeliš i Jadran Kale izlagali o povijesnoj dinamici kulturnih krajolika šibenskoga područja.

Po završetku skupa, tijekom 2017, u planu je objavljivanje zbornika radova kao trajnoga spomena za buduće generacije, koji bi ujedno postavio smjernice za nastavak znanstvenih istraživanja još neistraženih tema iz bogate šibenske povijesti.