Dragocjena antologija

Napokon se pojavila reprezentativna antologija hrvatskoga pjesništva na engleskom jeziku pod znakovitim naslovom Kanon hrvatske poezije 1450–2000. Već na prvi pogled vidi se da je ta dvojezična antologija najvažnija u svojoj vrsti te da za postignut rezultat njezini tvorci, Ivo i Vinka Šoljan, zaslužuju više od prolaznih riječi zahvalnosti. Pred nama je plod njihova dugogodišnjega rada, kao sveobuhvatan napor učinjen da se sustavno složi i prevede doličan pregled ukupne hrvatske poezije na neki strani jezik. Usklađujući građu koliko je bilo moguće s prosječnim čitateljskim ukusom, i koliko je dopuštala duljina pjesama te ograničen okvir izbora, autori su najvažnije autore predstavili njihovim najboljim i najpopularnijim djelima.

Antologija obuhvaća 230 pjesama iz pera 120 hrvatskih pjesnika od početka 16. stoljeća do danas. Ivo Šoljan, predstavljajući knjigu na Sveučilištu Grand Valley (Michigan), gdje je više od dva desetljeća radio kao profesor engleskoga jezika, između ostaloga je rekao: „Hrvatska poezija, kao poezija brojnih drugih malih zemalja, rijetko je bila prevođena na engleski. Ova knjiga otvara prozor u malenu ali živu kulturu jedne srednjoeuropske države. (...) Udovoljiti potpuno prozodijskim elementima poezije, kao što su rima, ritam i metar, te održati na životu duh izvornika, bili su najvažniji izazovi koje smo morali svladati. Rad na ovoj antologiji pružio je mojoj supruzi i meni dvadeset godina užitka u neprekidnoj borbi s visoko zahtjevnim izvornicima, jer nismo htjeli napraviti nijedan jeftin kompromis.“

Nije ovo prva knjiga ovakve vrste. Tri i pol desetljeća prije nje izašao je skroman izbor hrvatske poezije što ga je Antun Bonifačić objavio pod naslovom The Anthology of Croat Verse 1450–1950 (Chicago, 1981). Zatim su joj prethodile još tri važne dvojezične antologije, koje su pak ograničene na mnogo uža razdoblja: Ivo Sanader i Ante Stamać, At This Terrible Moment — An Anthology of Croatian War Poetry 1991–1994, prev. M. Kovačićek i H. Hewitt (Blachstone Media Ars, Cincinnati, 1999); John Miletich, Love, Lyric and Other Poems of Croatian Renaissance, A Bilingual Anthology (Bloomington, Indiana: Slavica, 2008); te Vinko Grubišić i Vladimir Bubrin, Croatian Renaissance Poetry (Journal of the Croatian Studies, New York, 2010). Američkoj su javnosti također u kraćem izboru bili predstavljeni pojedinačni pjesnici: Slavko Mihalić, Milivoj Slaviček, Antun Šoljan, Vesna Parun i drugi.

Unatoč svim dosadašnjim pokušajima predstavljanja hrvatskoga pjesništva svijetu posredovanjem engleskoga jezika, razumije se da je glavni razlog za sastavljanje ove antologije bila činjenica da sveobuhvatan, kronološki organiziran svezak hrvatske poezije prevedene na engleski nije postojao. Svrha inovativnoga projekta bila je, dakle, pružiti inteligentno izabranu, dobro prevedenu i cjelovitu antologiju hrvatske poezije od početaka do današnjih dana. Prema tome, antologija nudi svjetskoj javnosti nove mogućnosti za proučavanje i vrednovanje hrvatske poezije.

Od Marulića do postmoderne

Kako u iscrpnom predgovoru knjige piše Vinko Grubišić, autori su podijelili knjigu na šest poglavlja, prema poznatim historijskim razdobljima u europskoj poeziji, te su paralelno s impresivnih 250 stranica poezije podastrli i kratak objasnidbeni uvod u svako razdoblje.

Renesansa počinje ulomkom iz pjesme Molitva suprotiva Turkom (A Prayer against the Turks), uz napomenu da je nju i mnoge druge iz toga razdoblja napisao Marko Marulić, otac hrvatske književnosti. Zastupljeno je i nekoliko renesansnih pjesnika iz Dubrovnika, a uključeni su i ulomci iz Tirene Marina Držića. Tu je još jedan zanimljiv književni tekst — jedina hrvatska sačuvana ribarska ekloga, Ribanje i ribarsko prigovaranje (Fishing and Fishermen’s Conversations) Petra Hektorovića, hvarskoga plemića.

Većina pjesnika baroknog razdoblja također potječe iz Dubrovačke Republike. Najpoznatiji je među njima Ivan Gundulić, vrsno predstavljen izvacima iz slavne poeme Suze sina razmetnoga (Tears of the Prodigal Son), koja se smatra remek-djelom u cijeloj slavenskoj baroknoj poeziji. Pjesnicima iz južne Hrvatske pridruženo je troje sunarodnjaka sa sjevera: Petar Zrinski, Ana Katarina Zrinska i Fran Krsto Frankopan.

Klasicizam se razvio između baroka i romantizma i prema riječima autora nije proizveo mnogo vrijedne poezije. U ovu antologiju uvršteno je šest pjesnika iz toga doba; najuglednije ime među njima je franjevac i pisac epike Andrija Kačić Miošić.

Kao i u drugim zapadnim zemljama, romantizam u Hrvatskoj bio je doba poezije par excellence. Od Stanka Vraza do Silvija Strahimira Kranjčevića, uz dobro poznata imena Petra Preradovića i Ivana Mažuranića, to razdoblje od šest desetljeća bilo je vrlo plodno. Sudeći po zahtjevnim i vješto prevedenim pjesmama, autori su tomu dijelu antologije posvetili posebnu pozornost.

Modernizam u Hrvatskoj, ponekad klasificiran kao simbolizam, predstavljaju Antun Gustav Matoš, Vladimir Vidrić, Dragutin Domjanić, Vladimir Nazor, Ivo Vojnović i Ljubo Wiesner, zajedno sa snažnim individualnim glasom futurista Janka Polića Kamova.

Razdoblje koje su autori nazvali Odjeci dvaju svjetskih ratova (Echoes of the Two World Wars) zastupa trinaest dobro poznatih pjesnika na čelu s Tinom Ujevićem, uključujući također A. B. Šimića i Miroslava Krležu, koji se po stilu smatraju ekspresionistima.

Naposljetku, Razdoblje od postmoderne do danas (Postmodern–Contemporary Period), koje se proteže od Drugoga svjetskog rata do naših dana, obuhvaća stihove šezdesetak pjesnika iz raznih poetskih škola i različitih poetskih trendova.

Vademekum za ljubitelje poezije

Tako je nastala izvanredno uporabljiva antologija, pravi tečaj hrvatske poezije. Namijenjena je ponajprije kao izvor podataka povjesničarima književnosti i kao udžbenik studentima slavistike diljem svijeta, a može poslužiti i kao priručnik na svakom stupnju učenja hrvatskoga jezika. Zahvalno će je primiti svi koji se žele uvjeriti da doista postoje struje umjetničke riječi vrijedne spomena u golemu mnoštvu manjih poezija. Ukratko, može se s pravom smatrati da je ova knjiga poetski vademekum kako za znanstvenike i studente, tako za prosječne čitatelje i ljubitelje poezije.

Koristeći prigodu spomenimo da je prije nekoliko godina u Americi izašla ambiciozna antologija europske poezije nastale poslije 1970 — New European Poets (Graywolf Press, Minneapolis, 2008). U njoj su zastupljeni radovi 270 pjesnika iz cijele Europe, od intimne lirike do profanih pjesama u prozi, na više od trideset jezika; među njima uvršteno je i šestero hrvatskih autora.

Kako rekosmo, za razliku od dosadašnjih prevoditelja, Ivo i Vinka Šoljan uspjeli su poštovati brojne prozodijske zahtjeve, držeći trajno na umu poznato upozorenje A. B. Šimića svima koji se bave tim nezahvalnim poslom: „Riječi treba da se rimuju onda kad se rimuju stvari.“

Čitatelji će najbolje prosuditi koliko su u tome uspjeli ako usporede uzorak izvornika i prepjeva, primjerice uzevši Notturno Tina Ujevića:

Noćas se moje čelo žari,

noćas se moje vjeđe pote;

i moje misli san ozari,

umrijet ću noćas od ljepote.

Duša je strasna u dubini,

Ona je zublja u dnu noći;

Plačimo, plačimo u tišini,

Umrimo, umrimo u samoći.

Tonight my brow is all on fire;

My eyelids perspire tonight;

Ardent dreams my thoughts inspire,

I will die of beauty this night.

My soul is passionate, and deep,

A torch in the abyss of night;

Let’s weep, in the silence, let’s weep,

Let’s die, in loneliness, tonight.

Autori zaključno kažu: „Ova antologija istražuje različite predmete i promjenljive vrste hrvatskoga stiha kroz stoljeća te usput otkriva duh jednoga naroda. Uključene pjesme nejednake su kvalitete — neke su prava remek-djela, druge to nisu. Vodeće je načelo bilo dati prostora raznim glasovima, jer smatramo da antologija mora biti panorama karakteristična kolektivnog postignuća! Kao što u dobrom zboru nisu svi pjevači solisti, tako u opsežnoj antologiji nisu sve pjesme jednake vrsnoće.“ Tomu dodaju kako su im posebno korisne bile dvije hrvatske antologije: Vlatko Pavletić, Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početaka do danas (Zagreb, 1971); i Ante Stamać, Antologija hrvatskoga pjesništva od davnina pa do naših dana (Zagreb, 2007).