Tonko Maroević

In memoriam pjesniku Yvesu Bonnefoyu (1923–2016)

Drugi glas i pravo ime

Pojmovi, ideje, za Bonnefoya su ograničeni upravo stoga jer mimoilaze realnost osjetljivog, previđaju granicu trajanja, a poezija se bavi imaginacijom tvarnosti, pa i tvarnošću sama pisanja, govora, riječi. Mnoge Bonnefoyove pjesme nastale su u traženju „drugoga glasa“, a neke pak u nastojanju ...

Preveo Tonko Maroević

Yves Bonnefoy

Mali izbor pjesama

Sanja Ivić

Klasici u prijevodu: José Maria Eça de Queirós, Grad i planine, s portugalskoga preveo Nikica Talan

Roman portugalskoga Balzaca

Roman Grad i planine djelo je gotovo bez zapleta, a zbog neopisivo bogate metaforičnosti romana riječ je o velikom proznom djelu koje je, napokon, prevedeno i na hrvatski jezik

S češkoga preveo Predrag Jirsak

Ladislav Fuks

Lovorov  vjenčić

Tri su stvorenja sjela za slobodni stolić ispod kipa Fauna i slika s cvijećem. Ljudi za stolovima prestali su grickati minjone i šaumpite, utihnuli su, malko su se osvrtali, ali očigledno ničim nisu htjeli dati na znanje da su primijetili išta neuobičajeno. ...

Matija Ivačić

Hommage Predragu Jirsaku (1941–2011) u povodu pete obljetnice smrti

Jedna Jirsakova ljubav

Predrag Jirsak o sebi je ponosno i sasvim opravdano govorio da je „hrabalijanac“. I bio je u pravu, jer na virtuoznosti njegova pripovijedanja zavidio bi mu vjerojatno i sam Bohumil Hrabal. Bio je rođeni orator i predavač, a ta rijetko viđena nadarenost ...

Cvjetko Milanja

Nova hrvatska poezija: Slavko Jendričko, Vozni red

Jendričkove oslobođene riječi

Potraga za identitetom, koji je inače „podrapan“, jedna je od temeljnih preokupacija Jendričkove zbirke pjesama. I to identitetom kao univerzalnim načelom bez obzira na pojedinačne realizacije, bilo da je riječ o osobnom, društvenom, prirodnom, ekološkom, pa i jezičnom elementu

Strahimir Primorac

NOVA HRVATSKA PROZA: TOMISLAV ŠOVAGOVIĆ, CESTA KNEZOVA BRIBIRSKIH

Dica s dokova Crnice

Božidar Alajbegović

Talijanski roman: Elena Ferrante, Dani zaborava, prev. Ana Badurina

Rasap braka i identiteta

Strahimir Primorac

Što čitati tijekom ljeta?

Ajmo malo pogurati domaće pisce!

Izdvajam nekoliko knjiga koje su upravo ponudili hrvatski izdavači, a podsjećam potom i na nekoliko nešto starijih naslova za koje mislim da bi ih bilo dobro pročitati. Riječ je o autorima različitih generacija, različitih poetika i književnih uvjerenja

Božidar Alajbegović

PREPORUKE za čitanje

Na plažu uz europski roman

Nova na hrvatski prevedena knjiga dobitnice Nobela za književnost Svetlane Aleksijevič, proza češke spisateljice Katerine Tučkova o travaricama iz Bijelih Karpata te roman s mirisom mora slavne Marguerite Duras samo su neke od preporuka za ljetno čitanje

Martina Prokl Predragović

Razgovor: David Grossman, izraelski književnik

Drama obitelji najveća je drama   čovječanstva

Najznakovitiji i najvažniji trenuci u povijesti čovječanstva nisu se odvijali u palačama, parlamentima ili na bojišnicama, već u kuhinjama te u spavaćim i dječjim sobama / Kada okupirate druge ljude tijekom dugo vremena, s vremenom ćete početi vjerovati da su oni egzistencijalno ...

Jelena Gazivoda

Novi broj časopisa Poezija

Pjesnici Hrvatske i Portugala

Jelena Gazivoda

Novi broj Republike

Velikan čileanske književnosti

Mira Muhoberac

Francuska proza: Raymond Queneau, Modri cvijetak

Duhovita igra jezikom i povijesti

Krećući se između rubova fantastično-filozofske bajke, prozne fantazije, detektivskoga i povijesnoga romana ili njegove parodije, Modri cvijetak istodobno nivelira i ustrojava sve žanrove poigravajući se smislovima i značenjima, ustoličujući sam jezik kao žanr