Srijem očima znanstvenika

Prvi svjetski rat suvremenici su zvali Svjetski rat ili Veliki rat. I uistinu on je to i bio jer je, uz zaraćene europske velesile, obuhvatio i njihove kolonije gotovo po čitavome svijetu. U tom ratu Hrvati su ratovali na strani Središnjih sila i u različitim jedinicama Austro-Ugarske Monarhije, a malen dio njih u jedinicama suprotstavljenih država Antante (uglavnom dragovoljci i zarobljenici ili negdašnji iseljenici te njihovi potomci).

Austro-Ugarska Monarhija tijekom toga rata ratovala je na srpskom, ruskom i talijanskom ratištu, a dio vojnih operacija vodio se i na njezinu teritoriju (rusko ratište), ali, što se često zaboravlja, i u Srijemu, jer su srpske jedinice onamo kratkotrajno prodrle 1914. O tome ratu kod nas se još malo zna. Dobri poznavatelji te teme kao najvažniji razlog ističu poslijeratnu nemogućnost istraživanja jer su se Hrvatska i Hrvati našli na strani poraženih država, ali ni poslije u drugoj Jugoslaviji. Ipak, obljetnice Velikoga rata bile su snažan poticaj istraživanju te teme pa je tako prošle godine u Vukovaru održan znanstveni skup posvećen važnijim događajima u Srijemskoj županiji i tom dijelu negdašnje Trojednice.

Glavni organizator prošlogodišnjega znanstvenog skupa Srijem u Prvom svjetskom ratu 1914–1918. bio je Državni arhiv u Vukovaru, a suorganizatori Filozofski fakultet u Osijeku, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar u Vukovaru, Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru i Udruga povjesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Baranje i Srijema.

U povodu Međunarodnoga dana arhiva, u Gradskom muzeju Vukovar 9. lipnja 2016. održano je predstavljanje zbornika radova s prošlogodišnjeg skupa. Nakon pozdrava domaćina o zborniku su govorili: u ime izdavača, glavni i odgovorni urednik Stjepan Prutki, suradnik Ivan Balta, član uredničkoga odbora Petar Macut, jedan od recenzenata Josip Vrbošić te suradnik Vinko Juzbašić, a nakon predstavljanje otvorena je prigodna izložba Srijem u Prvom svjetskom ratu u tisku i fotografijama, koju su priredili Toni Roca i Petar Elez.

U zborniku je 21 rad, autori su hrvatski povjesničari, arhivisti, kustosi i zavičajni publicisti, ima gotovo 450 stranica i dvadesetak ilustracija te prati teme koje pokrivaju čitav Srijem, danas podijeljen u dvije države: od uzroka i posljedica rata, javne uprave, mnogih događaja u pojedinim naseljima, demografije, zdravstva, školstva, crkvenih zbivanja, književnosti i novinskih napisa, a sažeci su prevedeni na engleski jezik.

Zbornik je prvi u nizu novopokrenute biblioteke Posebna izdanja vukovarskoga Državnoga arhiva, koji će ubuduće poticati i objavljivati radove iz zavičajne prošlosti nastale na temelju istraživanja izvornog arhivskog gradiva iz Hrvatske i inozemstva.