IZ OGRANAKA

Beč

U organizaciji OMH u Beču 19. svibnja održan je u gradišćanskom Hrvatskom centru koncert Elis Lovrić pod naslovom Kanat od mora. Željka Caparin, predsjednica OMH u Beču, pozdravila je nazočne i predstavila umjetnicu. Elis Lovrić, rodom iz Rapca, nakon Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Accademia d’Arte Drammatica Silvio D’Amico u Rimu, profesionalno se bavi glumom i glazbom u Hrvatskoj i u inozemstvu. Ona je svestrana umjetnica, multijezična kantautorica i glumica. Dobitnica je prestižnih domaćih i međunarodnih nagrada: Rektorove nagrade 1991. za ulogu Fanice u predstavi Vježbanje života HNK-a Ivan pl. Zajca Rijeka, Premio alla vocazione 1992. za ulogu Agneze u Agnezi božjoj u Montegrotto (Italija), nagrade kritike za najbolju izvedbu rumunjske pjesme Lili si pustiul na međunarodnom festivalu The Golden Stag 1995. u Rumunjskoj. Bečkoj publici predstavila se autorskom glazbenom pričom ispjevanom na labinskoj cakavici, svom materinjem izričaju, spojivši tradiciju i autentičnu glazbu. (Zvonimir Vučur)

Čitluk

OMH u Čitluku početkom svibnja objavio je novi, četvrti ovogodišnji broj poučno-zabavnog časopisa Cvrčak. Rado čitan časopis pouzdan je pomoćnik u učenju, bogat je izvor dodatnoga didaktičkog materijala, koji objavljivanjem učeničkih radova njeguje i potiče likovno i literarno stvaralaštvo. Obrađuje mnoge originalne teme i donosi novosti zanimljive djeci, upoznajući ih s prirodnim, povijesnim i kulturnim znamenitostima zavičaja. U ovome broju čitatelji mogu pročitati kako su učenici obilježili Svjetski dan voda, upoznati se s akcijom 10 dana bez ekrana, provedenom u OŠ Bijakovići, čitati o Bermudskom trokutu, Danu planeta Zemlje… Navedene teme samo su dio sadržaja novoga broja Cvrčka, a od glavne urednice Jasne Ćorić doznali smo da novi broj donosi i intervju s mladim čitlučkim karatistima Josipom Planinićem i Ivanom Nikom Prusinom. Osim učenika, za Cvrčak pišu i nastavnici i brojni književnici. (Andrija Stojić)

Dubrovnik

Dubrovački OMH tijekom svibnja organizirao je dva predstavljanja. Dva broja časopisa Dubrovnik, 4/2015. posvećen Silviju Strahimiru Kranjčeviću i 1/2016. o 1700. godini sv. Vlaha, predstavili su Antun Česko, Vinicije B. Lupis, Slavica Stojan i Davor Mojaš. O Kranjčeviću pišu Antun Česko, Daniel Miščin, Tatjana Stupin i Ileana Grazio. Lupis otvara broj posvećen sv. Vlahu programatskim tekstom o njegovu kultu i identitetu Dubrovnika u europskom i svjetskom kontekstu, a o dubrovačkom parcu pisali su i Božo Vodopija te Ivan Viđen. Knjigu Žrtve komunizma na Korčuli – traganje za istinom uz autora Franka Burmasa 11. svibnja predstavili su Joško Radica i Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva. Knjiga pruža uvid u zločine koje su tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata na Korčuli počinili komunisti nad devedesetak stanovnika otoka i četrdesetak stanovnika Pelješca, Konavala i Dubrovnika. Predstavljači su se složili da je Burmas tragične događaje promatrao sa sociološkog aspekta, htijući proniknuti u razloge zbog kojih su se zločini dogodili. (Baldo Marunčić)

Đurđevac

U sklopu 6. dana Ivana viteza Trnskog, u organizaciji Podravsko-prigorskog ogranaka Društva hrvatskih književnika u Đurđevcu održan je Susret podravskih književnika u suradnji s OMH u Đurđevcu pod pokroviteljstvom Koprivničko-križevačke županije. Tom su prigodom obilježene podravske književne obljetnice; Mihaela Cik govorila je o intermedijalnosti u Bajkačima Božene Loborec u povodu 90. godišnjice njezina rođenja i Elegijama Sigismunda Ernušta Zdravka Seleša u povodu 20. godišnjice objavljivanja, a najavljeno je i obilježavanje 65. rođendana Božice Jelušić. Predstavljeni su prvi broj časopisa Artikulacije i knjige Matije Ivačića Krhotine. Katarina Franjo izlagala je o učiteljskim, književnim i prijateljskim poveznicama Dragojle Jarnević i Ivana viteza Trnskog uz scenski prikaz članova Književno-medijskoga kutka KUD-a Ivan vitez Trnski. Središnji događaj bilo je proglašenje Vedrana Volarića iz Virja pobjednikom književnog natječaja Ivan vitez Trnski za 2016. za roman 22 stoljeća. (I. H.)

Gospić

U suradnji s OMH u Gospiću učenici Osnovne škole Lovinac, pod vodstvom nastavnika Goranke Erega, Ivane Maruna i Roberta Galovića, vrijedno rade na obilježavanju stote obljetnice Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Izradili su veliki plakat koji stoji na ulazu u školu, u školskoj knjižnici s knjižničarkom čitaju priče, saznaju o Kući bajki u Ogulinu i o autoričinu životopisu, pronalaze ilustracije te na satu likovne kulture oslikavaju likove iz bajki kako ih oni zamišljaju. Učenici 5. razreda čitali su Regoča, a potom su ilustracijama prikazivali odnos likova u priči. Šesti je razred čitao Šumu Striborovu na hrvatskome, engleskom i njemačkom jeziku i gledao istoimeni film Berislava Brajkovića. Učenici su potom prikazali priču ilustracijama, kao i učenici 7. razreda, koji su čitali Sunce djever i Neva Nevičica i učenici 8. razreda, koji su gledali kazališnu predstavu Ribar Palunko i njegova žena. Izložba ilustracija, popraćena katalogom, bit će otvorena za Dan škole 3. lipnja. (Ana Lemić)

Jastrebarsko

U kapeli Svetog Duha u srcu Jastrebarskog 13. svibnja održana je tradicionalna poetsko-glazbena večer Svetom Duhu na čast u organizaciji OMH u Jastrebarskom i Glazbene škole Jastrebarsko. U glazbenom dijelu nastupilo je Gradsko pjevačko društvo Javor pod ravnanjem maestra Milana Stipića uz klavirsku pratnju Elizabete Skobe izvedbom skladbe Ko košuta što žudi Franza Schuberta i Zbora robova iz opere Nabucco Giuseppea Verdija. Glazbenu školu Jastrebarsko predstavljale su Iva Barač na violini, Iva Zbožinek-Janušić na flauti i Elizabeta Skobe na klaviru. Poetski dio programa bio je posvećen Vladimiru Nazoru, čiju 140. godišnjicu rođenja slavimo 30. svibnja. Njegovu su poeziju izgovarali glumci Kazališta Škrabe Antonio Agostini, Maja Golešić, Kristinko Malnar, Patricia Rubinić, Robert Sokač i Anamaria Škoc te dramski umjetnik Anđelko Petric. Oduševljenje je izazvao nastup devetogodišnje Hene Pavičić, glumice Kazališta Škrabe, koja je uz klavirsku pratnju Elizabete Skobe otpjevala song Runolist iz mjuzikla Moje pjesme, moji snovi Richarda Rodgersa. (Klementina Škrabe)

Koprivnica

Tradicionalna Galovićeva pramalet, održana 20. svibnja u Peterancu, rodnom selu Frana Galovića, ove je godine koncepcijski bila posvećena podravskom i hrvatskom književniku Paji Kanižaju. Učenici osnovnih škola, članovi OMH u Koprivnici i Varaždinskog književnog društva, Hrvatsko srce Peteranec, glazbenici i glumci iz HNK-a u Varaždinu interpretirali su dijelove iz Kanižajeva velikoga književnog opusa. U sklopu programa načelnica Kanižajeva rodnoga sela, općine Đelekovec, izvijestila je kako je prihvaćena inicijativa OMH u Koprivnici, udruge Galovićev dom iz Peteranca i OŠ Mihovila Pavleka Miškine iz Đelekovca da se imenuje Dom kulture Pajo Kanižaj kao trajan spomen na književnika, humorista, urednika časopisa i Hrvatske radiotelevizije, scenarista i klasika hrvatske dječje književnosti. Ove jeseni, 4. studenoga, u Koprivnici će se u organizaciji Ogranka prvi put održati književna manifestacija Dani Paje Kanižaja. (Dražen Ernečić)

Opatija

OMH u Opatiji organizirao je 10. svibnja predavanje pod naslovom Abbazia raj u kom uviek proljeće vlada Theodora Canzianija, skrbitelja Fondacije Matilde Ružić – Spomeničke knjižnice i Zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić u Villi Ružić u Rijeci. U godini kada se slavi stogodišnjica prvog izdanja Priča iz davnine govorilo se o opatijskim impresijama Ivane Brlić-Mažuranić. Prva prikazana impresija dosad jest neobjavljen dnevnički zapis s putovanja iz 1889. U tome zapisu Ivana Brlić-Mažuranić opisuje prvi posjet Opatiji na svoj petnaesti rođendan. Drugi opis Opatije je iz 1906, gdje, ponešto kritičkog duha, žali za negdašnjom nepatvorenom rustičnom arkadijskom Opatijom. Osobita je zanimljivost što taj posjet Opatiji biva dokumentiran fotografijom Ivane Brlić-Mažuranić, njezina supruga i sina u fotografskom atelijeru dvorskoga fotografa Jelussich u Opatiji. Predavanje je popraćeno projekcijama izvornih dokumenata iz spomenute knjižnice i zbirke. (Julijan Dobrinić)

Ozalj

Bugarska veleposlanica Tanya Dimitrova održala je 16. svibnja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Ivana Belostenca predavanje Povijesni put Bugarske i Hrvatske u organizaciji OMH u Ozlju i Grada Ozlja. Veleposlanica je Bugarsku predstavila osvrćući se posebice na njezino kulturno nasljeđe, koje je po bogatstvu slično hrvatskomu, a potom je govorila o mnogim još nepoznatim povijesnim i kulturnim poveznicama Hrvatske i Bugarske, ističući i ono po čemu se razlikuju, posebice u kulturološkom smislu. (I. H.)

Sinj

U organizaciji OMH u Sinju u Alkarskim dvorima 10. svibnja predstavljena je knjiga Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj Josipa Jurčevića. O knjizi su govorili Goran Dodig, Josip Dukić, fra Mirko Marić i autor. Knjiga je podloga za razumijevanje onoga što je bilo, kako bi se razumjelo ono što se danas događa. Teme koje se provlače kroz sve tekstove u knjizi jesu komunizam i jugoslavenstvo, koje autor naziva vertikalama zla. Upravo ta dva fenomena pripadaju u kategoriju onih događanja, onih procesa i onih političkih odnosa koji su i danas prisutni u društvu. Predstavljači su zaključili da bez analitičkoga pristupa, kakav autor iznosi u knjizi, bez razumijevanja kakva nam se u njoj nude, teško da možemo razumjeti sadašnjost i pronaći odgovore na sve izazove koje pruža sadašnje vrijeme. (I. H.)

Sisak

OMH u Sisku organizirao je 12. svibnja još jednu Stihovnicu Siska. Moderator Siniša Matasović okupljenoj je publici predstavio Tina Lemca, perspektivnoga teoretičara i književnoga kritičara mlađe generacije, koji je 2013. doktorirao na studiju kroatistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Povod gostovanju bila je Tinova nedavno objavljena knjiga Autorsko, povijesno, mitsko (pjesnički diskurz Vesne Parun – teorija i interpretacija). Druženje je bilo iznimno edukativno i sadržajno, a ugodnoj atmosferi pridonijela je i koincidencija da je Tin upravo taj dan dobio obavijest o svom primanju u članstvo Društva hrvatskih književnika. (Siniša Matasović)

Velika Gorica

OMH u Velikoj Gorici 12. svibnja predstavio je treći broj časopisa Luč. Predstavili su ga Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest i Stjepan Rendulić, predsjednik Ogranka i izvršni urednik Luči. Jasna Turkalj kazala je da, iako prije ovoga susreta nije vidjela časopis, znala je da donosi dopunjena i prerađena predavanja koja su djelatnici Instituta za povijest održali tijekom Matičina četvrtka od 2011, kada je uspostavljena suradnja s Ogrankom. Časopis Luč obuhvaća povijesne i književne teme, od povijesti Instituta, posjeda cistercita Opatije Topusko u Turopolju, života i djelovanja kardinala Franje Šepera, dobrotvornosti u Prvom svjetskom ratu, Represivnog aparata monarhističke Jugoslavije na području hrvatskih zemalja 1918–1941, Bleiburga i križnog puta, Hrvatskog proljeća i kontroverza iz prvih godina Domovinskog rata. Rubrika književnost donosi kajkavske tekstove Sonet koj pesnička fuorma i Obiestanek vuz trplenke i šoalenje te tekst o Matičinu književnom natječaju. Luč donosi i kronologiju aktivnosti Ogranka. (Ana Peternac Bučan)

Vis

Novi broj Hrvatske zore, glasila OMH u Visu, već na naslovnici najavljuje posvećenost broja važnim obljetnicama – Danu grada Visa, blagdanu Sv. Jurja, 25. obljetnici Ogranka i 150. obljetnici Viške bitke, koja je i popraćena slikom Ludwiga Rubellija von Sturmfesta Viški boj. Prigodnim tekstom Vis stoljeće i pol nakon Viškog boja Šimun Marasović otvara tu veliku temu, a slijede tekstovi Iva Petričevića, Dinka Poduja i Gorana Mladinea. Na kraju tematskoga bloka objavljen je i program proslave obljetnice tijekom cijele 2016. godine, koji uključuje simulaciju bitke, izlete, prigodne izložbe, promocije, znanstveni skup 150. obljetnica Viškog boja (od 8. do 10. lipnja) i međunarodnu znanstvenu konferenciju Mediterranean Islands – Images, Challenges, Perspectives (21–24. rujna). (I. H.)

Zabok

U sklopu Dana grada Zaboka OMH iz Zaboka i Gradska knjižnica K. Š. Gjalski 13. svibnja organizirali su umjetničku večer Zagrljaj slike i riječi. Tom je prigodom predstavljen dio opusa slikarice i pjesnikinje Nade Jačmenica. Ona je dosad ostvarila 15 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a kao pjesnikinja sudjelovala je na mnogim natječajima. Pjesnički recital započeo je haiku-pjesmama. Pjesnikinja piše na standardnom jeziku i na kajkavskom idiomu, igra se različitim pjesničkim strukturama, formama i temama. Njezino je stvaralaštvo predstavila pjesnikinja Marija Lamot, profesorica filozofije, koja je, osvrćući se na japanski šintoizam i zen-budizam, naglasila duhovnost predstavljanja prirode u cvjetnim kolažima – herbarijima. Zagrljaj slike i riječi upotpunjen je i glazbenim zagrljajem mladoga gitarista Vida Kotarskog. (Sandra Babnik Lončar)