Propali raj

Galerija Prozori, koja obuhvaća 30-metarski niz prozora knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića, recentnom izložbom predstavlja novi ciklus zagrebačkoga fotografa Jasenka Rasola. Kultna galerija zahvalan je izlagački prostor zanimljiv mnogim umjetnicima zbog neposredne komunikacije s okolinom. Otvorene 24 sata dnevno, izložbe u ovom prostoru namijenjene su korisnicima knjižnice, stanovnicima kvarta i svim slučajnim prolaznicima te, kako stoji u službenom opisu djelatnosti galerije, sa svrhom posredovanja umjetnosti što široj publici poništavajući pomalo uvriježeno mišljenje o umjetnosti i izložbenoj djelatnosti kao elitističkoj razonodi pod okriljem institucionalnih uređenja. I zaista, pravo je osvježenje vidjeti znatiželjne prolaznike, ljubitelje umjetnosti ili one koji će to tek postati, dječicu, školarce, radnike, umirovljenike kako zastaju pred prozorima i upijaju što im nude.

Iz ciklusa Distopija

Tijekom travnja i svibnja, to je novi ciklus fotografija Jasenka Rasola nazvan Distopija i obrađuje temu turističkoga kompleksa Haludovo u Malinskoj na otoku Krku izgrađena početkom 70-ih godina prošloga stoljeća prema nacrtima slavnoga hrvatskog arhitekta Borisa Magaša. Serija dvanaest fotografija prikazuje današnje stanje tog nekadašnjeg turističkog raja upućujući na uvijek aktualnu ovdašnju problematiku tranzicijske privatizacije. Haludovo je nedugo nakon otvaranja postalo omiljeno odredište svjetskoga jet-seta te je taj hotelski kompleks ugostio mnoge od najpoznatijih ličnosti kulturnoga, političkog i općenito društvenoga života, kao i različite tematske zabavne programe u rangu s najpopularnijim turističkim središtima na svjetskoj razini. Nedugo zatim tadašnja jugoslavenska komunistička vlast reducirala je otvorenost prema zapadnjačkim kapitalističkim programima i gostima te prilagodila Haludovo lokalnoj siromašnijoj klijenteli te je kao takav turistički raj uhodano funkcioniralo do prijelomnih režimskih promjena početkom devedesetih. Danas je u funkciji samo manji dio kojim se dioničarski vlasnici koriste isključivo u privatne svrhe unatoč privatizacijskom ugovoru i planovima koji su već petnaestak godina potpuno ignorirani i zanemareni jer kompleks, očigledno, doživljavaju samo angažirani umjetnici koji ističu turistički i umjetnički potencijal zaboravljenoga mjesta ugode, odmora i opuštanja.

Rasol nam serijom fotografija donosi bolno stanje arhitektonskog bisera. Devastirane i razrušene hotelske terase, prilazi i vrtovi kroz objektiv Jasenka Rasola ipak zadržavaju neku mističnu ljepotu pričajući priču o prošlim sretnijim vremenima. Posebno je zanimljiv suživot arhitektonskih i vegetacijskih dijelova koji se doslovno isprepleću tvoreći začudnu simbiozu koju autor bistrim okom i izoštrenim fokusom zaustavlja u kadrove visoke estetske vrijednosti. No istina je da zbog zapuštenosti i nemara priroda preuzima primat nad arhitekturom i polako invazivnim rastom dodatno oštećuje i polagano uništava i ono što je ostalo od nekadašnjega sjaja elitnog odmarališta.

Problematika na koju Rasol ovdje upozorava, osim privatizacijskih malverzacija, jest i mogućnost da slična sudbina zadesi i mnoga druga mjesta na našoj obali Jadrana. Naime, uz takav tretman sretno locirana turističkog raja s dugom i slavnom poviješću i golema potencijala u nekoliko gospodarskih grana, izgledi nekih manje atraktivnih jadranskih odmorišta, ali i naselja, daleko su od svakog optimizma.

Svih dvanaest fotografija odaje neporecivu umjetničku vještinu, talentirano oko koje pod okriljem jednostavnosti u sebi krije neizrecivu istinu, ali i otvoreno i izravno progovaraju o opasnosti koju ljudski nemar može proizvesti.