Iz knjige su iznikle sve vrijednosti

Dan hrvatske knjige ne može biti važan samo književnicima. Hrvatska knjiga najzornije pokazuje uspone i padove, duhovne snage hrvatskoga naroda, te je ovaj dan iznimno važan cijelom hrvatskom društvu i svim građanima jer su hrvatska knjiga i književnost ono povlašteno područje, identitetsko polje iz kojega su iznikle sve vrijednosti koje su sačuvale život našega naroda, naglasio je u uvodnom govoru predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač prilikom svečanog obilježavanja Dana hrvatske knjige i 200. obljetnice rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog 22. travnja u Društvu hrvatskih književnika pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora akademika Željka Reinera.

U Društvu hrvatskih književnika 22. travnja obilježena je 200. godišnjica
rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Petrač je kazao kako je nužno jačanje svijesti o značenju književnosti jer suvremena svijest više ne prepoznaje književnost kao vrijednost. Osvrnuo se na značenje Kukuljevića te je najavio kako će se dodjela nagrada Dana hrvatske knjige, Judita, Davidias i Slavić održati 28. travnja u Splitu.

U ime predsjednika Matice hrvatske akademika Stjepana Damjanovića govorio je književni tajnik Matice hrvatske i glavni urednik Vijenca Luka Šeput, koji se osvrnuo na Kukuljevićevu ulogu u djelovanju MH, kojoj je Kukuljević došao na čelo 1874. Kazao je kako su rezultati Kukuljevićeva petnaestogodišnjega djelovanja izvanredni. Objavljuju se knjige iz hrvatske književnosti, Šenoa sastavlja svoju čuvenu antologiju, pišu se povjesnice – grčka, rimska, istočnih naroda i prva hrvatska, ona Smičiklasova, koja opisuje povijest hrvatskoga naroda od 1526. do 1848. i koja je početak velike Matičine tradicije u objavljivanju hrvatskih povjesnica. Osobito napominje kako „cvjeta prijevodna literatura – Matica objavljuje Vernea, Andersena, Turgenjeva, Puškina, Goethea, Ševčenka“.

Predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner rekao je kako je Hrvatski sabor u vrijeme Hrvatskoga narodnog preporoda bio glavna pozornica na kojoj se vodila borba za pravo hrvatskoga naroda da se u službenu uporabu uvede hrvatski jezik, da knjige budu pisane na materinskom hrvatskom jeziku i da se on rabi u javnom govoru. Godine 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski održao je u Hrvatskom saboru govor pitavši tko ima pravo hrvatskom narodu zabraniti služenje materinskim jezikom. Sloboda naroda i njegovo nesmetano pravo na uporabu materinskog jezika tijesno su povezani, napominje predsjednik Hrvatskoga sabora te ujedno naglašava kako su Hrvatski sabor, Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika opravdali ulogu čuvara nacionalnoga suvereniteta i identiteta. No to ne znači, smatra akademik Reiner, kako se smijemo opustiti i „odložiti oružje“ potrebno za obranu hrvatskog jezika i knjige. Jedno je od osnovnih demokratskih načela pravo na slobodu mišljenja i pravo na informacije. I tu u pravi plan iskaču upravo jezik te knjiga i sve publikacije, naglasio je predsjednik Hrvatskoga sabora.