Intrigantno i kreativno

Kazališni amaterizam doživljava renesansu. Cinik bi rekao, ne samo u nas nego i u svijetu. Nije to posljedica samo sve većega broja svjetskih amatera koliko je zapravo pokazatelj da profesionalno kazalište s globalizmom doživljava krizu identiteta. Kao da  sumnja u svoja dostignuća. To naravno utječe na amaterizam koji se, zahvaljujući i velikom broju profesionalaca uključenih u amaterske projekte, sve češće bavi temama zanimljivijima od onih koje nam nudi profesionalno kazalište.

Od pučkog preko klasičnoga do eksperimentalnoga kazališta – prizor iz predstave Scene na sceni

Da je amaterizam ozbiljno ušao u područje profesionalnoga kazališta, dokazuju brojni amaterski susreti i predstave, koje su često zanimljivije i intrigantnije od razvikanih profesionalnih. Čak i na polju eksperimentalnoga i poetski različitoga, amaterizam pokazuje zavidnu vitalnost u odnosu na profesionalnu očaranost „modernitetom“ koji u našim kazalištima uglavnom kaska za modom. To su pokazali i nedavno održani 40. susreti kazališnih amatera Zagreba (SKAZ), koji su ponudili mnoštvo provokativnoga, teatarski aktualnoga i kreativno zanimljivoga.

U dvanaest dana, od 29. ožujka do 9. travnja, koliko je trajao festival u KNAPU-u, na Peščenici, publika i zainteresirani mogli su odgledati 45 kazališnih uradaka u kojima se amaterizam prezentirao na razne i različite kazališne načine – u rasponu od zavičajnog, naivnog, pučkog kazališta preko klasičnoga verbalnog do neverbalnoga i eksperimentalnoga.

No tako nije bilo samo u Zagrebu nego širom Hrvatske, gdje su pred odabranim žirijima prodefilirale mnoge predstave i njihovi izvođači, od kojih će vjerojatno mnogi svoju ljubav za kazalište nastaviti ostvarivati amaterski ili profesionalno. Bilo kao glumci, redatelji ili kazališna publika.

Primjerice, na SKAZ-u su kao glumci ili redatelji sudjelovali danas etablirani kazalištarci: Anica Tomić, Goran Bogdan, Jelena Veljača, Mario Kovač, Miran Kurspahić, Oliver Frljić, Ozren Grabarić, Siniša Ružić, Vilim Matula, Anja Šovagović, Željka Udovičić...

Da je riječ o ozbiljnu segmentu hrvatske kazališne kulture, dokaz su i Susreti zagrebačkih kazališnih amatera, koji su se ove godine održali četrdeseti put. Pokrenuti su 1976. na inicijativu Zajednice KUD-ova grada Zagreba, a tri godine poslije, 1979, osnaženi ustanovljavanjem Zagrebačke scene kazališnih amatera (ZSKA-a) kao sastavnice Zajednice KUD-ova Grada Zagreba. Od 1995. sve je to objedinjeno i sastavni je dio Kulturnog centra Peščenica, danas Centra KNAP, kojemu je ravnatelj Tomislav Štriga.

Zagrebački susreti kazališnih amatera pod vodstvom redatelja Borisa Kovačevića godinama okupljaju amaterske kazališne družine grada Zagreba i referentno su središte gdje voditelji amaterskih kazališnih grupa, koji djeluju pri brojnim centrima kulture i pri profesionalnim kazalištima, mogu putem mentorskog rada te organiziranja seminara dobiti stručan savjet i pomoć u radu. A jednom godišnje javnosti i prezentirati dostignuća u okviru SKAZ-a i Festivala zagrebačkih kazališnih amatera (FZKA) te Otvorene scene ZSKA-a  − programa koji tijekom godine omogućuje kontinuirani scenski život najboljim predstavama zagrebačkih kazališnih amatera.

U uspješnom promoviranju kazališnog amaterizma sudjeluju i brojni profesionalci koji kao stručna prosudbena povjerenstva svake godine izaberu predstave koje sudjeluju na svehrvatskom festivalu kazališnog amaterizma. Od 1997. članovi žirija SKAZ-a bili su primjerice; Helena Buljan, Petar Veček, Vedran Mlikota, Mladen Vulić, Zlatko Crnković, Zoran Mužić, Aida Bukvić, Goran Grgić, Žarko Potočnjak,  Željka Turčinović, Hrvoje Ivanković, Dubravka Crnojević Carić, Doris Šarić Kukuljica, Vinko Kraljević, Borivoj Radaković, Georgij Paro...

Stručno povjerenstvo prati program SKAZ-a u cjelini, vodi okrugle stolove o odigranim predstavama i daje pisane komentare meritorne za održavanje kvalitete i razvoja ZSKA-a. Na Festivalu zagrebačkih kazališnih amatera dodjeljuje i četiri nagrade; za najbolju predstavu u cjelini, za najboljega glumca, za najbolju glumicu i za najbolji suvremeni dramski tekst ili predložak za igru.

Predstave izabrane za FZKA, u finalu ih je bilo šest, prihvaćaju se kao isključiva predselekcija za državni festival, koji se svakoga svibnja održava u organizaciji Hrvatskoga sabora kulture. Za Festival hrvatskih kazališnih amatera (FHKA-a), koji se ove godine održava u Pazinu i Vodicama, izabrane su dvije predstave: Gospođica Julija Augusta Strindberga po izboru žirija SKAZ-a i Scene na sceni Teatra Gaudeamus u izboru Igora Ružića, selektora FHKA-a.